Društvo
PEČENJE SVE RJEĐE NA TRPEZAMA! Građani kupuju tek koliko im treba, EVO KOLIKA JE CIJENA PRASIĆA SADA
Iako je bilo najavljivano da bi pred praznike i Božić moglo doći do skoka cijena prasića, to se ipak nije dogodilo, a trenutno oni koštaju šest do sedam KM po kilogramu u Republici Srpskoj.
Potvrđuju ovo uzgajivači svinja, koji kažu da su takvu cijenu uzrokovali dobra ponuda na tržištu te veći uvoz.
Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS, za “Nezavisne novine” kaže da je cijena stabilna, kao i da ima dovoljno prasadi.
“Ne očekujemo da će doći do promjene za ovih nekoliko dana. Potražnje ima, ali je manja nego što je to bilo proteklih godina. Mislim da će se, kako se približava Božić, povećati interesovanje”, istakao je Maljčić.
Pojašnjava da je mnogo prasića uvezeno te da je velika ponuda na tržištu, ali da je upitan kvalitet tog mesa.
“Uvezeno je dosta očišćenih prasadi, a iako je mnogo slabiji kvalitet u ponudi na kraju kod tog pečenog mesa, ipak je prisutno na tržištu. Sve zavisi od toga ko se za šta opredijeli, neko voli čitavo prase, neko na kilogram, dok drugima nije bitno da li je zamrznuto ili nije”, kazao je Maljčić.
Prema riječima Stojana Marinkovića, predsjednika Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, trenutno nema neke euforije kada je u pitanju potražnja za prasićima.
On za “Nezavisne novine” potvrđuje da se cijene kreću od šest do sedam KM, u zavisnosti od kilaže.
Kako kaže, bilo je realno očekivati da će doći do povećanja cijena, jer je tako bilo godinama, ali izgleda da nema pravila.
“Prema mojim saznanjima, dosta ljudi je, plašeći se visokih cijena, nabavilo prasad još u novembru, stavilo u zamrzivače te čekaju božićne praznike”, naglasio je Marinković.
Iz “Mesnice kod Laze”, Banjaluka, za “Nezavisne” kažu da oni prodaju samo svježu prasetinu.
“Nemamo u ponudi praseće pečenje, a kilogram svježeg mesa kod nas košta 18 KM”, navode iz ove mesnice.
Banjalučanin Miloš K. ističe da već godinama kupuju svega dva-tri kilograma pečenog mesa, tek da imaju za božićni ručak.
“Zaista nema potrebe za većim količinama, jer smo manja porodica i ne želimo da to meso bude danima u hladnjaku. Rijetko se sve pojede, pa nam je najlakše da kupimo tek toliko koliko nam treba za ručak, da ne bismo kasnije bacali”, rekao je Miloš K.
Podsjetimo, prethodnih mjeseci prasići su koštali od 3,5 do pet KM žive vage, u zavisnosti od regije, ali i potražnje, dok je u novembru došlo do povećanja cijene, koja je išla do šest KM po kilogramu. Kako su ranije kazali uzgajivači svinja, oni na cijenu od 3,5 do pet KM nemaju ostatka, odnosno u teškom su gubitku.
Društvo
USTANAK TRUDNICA U REPUBLICI SRPSKOJ! Masovno dobijaju pravne bitke protiv Fonda, ustavna prava jača od rigidnih pravilnika!
Zbog odbijenih zahtjeva za refundaciju troškova neinvazivnog prenatalnog testiranja (NIPT), protiv Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske trenutno se vodi oko 300 sudskih sporova, u kojima trudnice u većini slučajeva uspijevaju da dobiju ovu pravnu bitku.
Ovaj masovni odliv predmeta pred pravosudne institucije uslijedio je nakon što je Fond izmijenio Program za NIPT i pooštrio proceduralne uslove, pa su brojne buduće majke odbijene isključivo zbog toga što su preporuku dobile od bolničkih, a ne od svojih izabranih ginekologa u domovima zdravlja.
Iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS ističu da je od novembra prošle godine, kada je uveden model refundacije troškova NIPT testiranja, ovo pravo ostvarilo više od 1.400 trudnica, za šta je izdvojeno oko 1,5 miliona maraka. Navode da su uslovi za refundaciju precizno definisani Programom neinvazivnog prenatalnog testiranja, te da je jedan od ključnih preduslova da preporuku za test izda ginekolog kod kojeg je trudnica registrovana na primarnom nivou zdravstvene zaštite i koji ima ugovor sa Fondom.
– Upravo je nepostojanje prijedloga nadležnog ginekologa najčešći razlog zbog kojeg u pojedinim slučajevima nije bilo moguće odobriti refundaciju troškova NIPT testa – naveli su iz Fonda.
SUD
Dodaju da se zbog toga dio trudnica koje nisu ostvarile pravo na refundaciju obratio sudu, ali da sudska praksa u ovim predmetima nije ujednačena.
– Postoje presude u kojima su tužbeni zahtjevi odbijeni jer su sudovi smatrali da se pravo na refundaciju može ostvariti isključivo pod uslovima propisanim zakonom i programom, ali i presude u kojima su tužbe trudnica uvažene pozivanjem na ustavno pravo na zdravstvenu zaštitu. Zbog toga još ne postoji jedinstven stav sudova po ovom pitanju – istakli su iz Fonda.
Naglašavaju da i dalje postupaju u skladu sa Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju i važećim programom, te podsjećaju da trudnice imaju pravo na refundaciju do 90 odsto troškova NIPT testiranja, odnosno najviše 1.100 KM.
Advokat Branislav Rakić ističe da je pitanje refundacije troškova prenatalnog testiranja već duže vrijeme predmet različitih tumačenja u sudskoj praksi, ali da je većina presuda ipak donesena u korist trudnica.
– Kada se sagleda cjelokupna sudska praksa, vidljivo je da većina sudova usvaja tužbene zahtjeve trudnica i priznaje njihovo pravo na refundaciju troškova prenatalnog testiranja. Takav stav proističe iz ranije zauzetih pravnih shvatanja Vrhovnog suda RS, prema kojima trudnice predstavljaju posebno zaštićenu kategoriju stanovništva čija se prava moraju posmatrati kroz prizmu ustavnih garancija prava na zdravstvenu zaštitu i zaštitu materinstva – rekao je Rakić.
NAČIN
Prema njegovim riječima, suština problema nije u samom pravu na refundaciju, već u načinu na koji se ono ostvaruje.
– Podzakonski akti mogu urediti proceduru, ali ne mogu ograničavati prava koja su već priznata zakonom. Zbog toga smatram da pojedine odredbe postojećeg programa u praksi dovode do dodatnih uslova koji nisu predviđeni zakonom, što je pravno sporno. Iako postoje pojedinačne presude u korist Fonda, one ne mijenjaju opšti pravac sudske prakse, koja je pretežno na strani trudnica – naveo je Rakić.
Na probleme sa kojima se trudnice susreću prilikom podnošenja zahtjeva za refundaciju ukazuje i predsjednica Udruženja građana “Moje dijete” Jelena Bjelica.
– Žene nam se najčešće javljaju nakon što dobiju odbijenicu, jer su preporuku za NIPT test dobile od ginekologa iz bolnice, a ne od svog izabranog ginekologa u domu zdravlja. Riječ je o ljekarima koji takođe imaju ugovor sa Fondom, zbog čega mnogim trudnicama nije jasno zašto se takve preporuke ne priznaju – rekla je Bjelica.
Dodala je da su česte i pritužbe trudnica kojima izabrani ginekolozi ne žele da izdaju preporuke, jer ne ispunjavaju starosne ili druge kriterijume predviđene programom.
– Zbog toga se mnoge odlučuju na sudske postupke, a veliki broj njih na kraju dobije spor i ostvari pravo na refundaciju. Smatram da bi bilo svrsishodnije da se procedura pojednostavi i da se uvaži preporuka ginekologa iz bolnica koje imaju ugovor sa Fondom, jer bi se na taj način izbjegli brojni sudski postupci i dodatni troškovi – istakla je Bjelica.
PRAVO
U Fondu podsjećaju da pravo na refundaciju troškova NIPT testiranja imaju trudnice koje ispunjavaju medicinske indikacije propisane određenim programom. Pravo na refundaciju ostvaruju trudnice starije od 35 godina, kao i mlađe u slučajevima povećanog rizika od hromozomskih abnormalnosti, sumnje na fetalne anomalije, prethodnih rizičnih trudnoća ili drugih medicinski opravdanih razloga. Da bi ostvarile pravo na povrat novca, trudnice su dužne da uz zahtjev Fondu dostave propisanu dokumentaciju, uključujući preporuku nadležnog ginekologa, dokaz o obavljenom testiranju i izvršenom plaćanju. NIPT test, kako su naveli, mogu uraditi u bilo kojoj zdravstvenoj ustanovi.
Glas
Društvo
BUKTI NEZADOVOLJSTVO U SEMBERIJI! Ponuda od 30 feninga zapalila alarm, ratari spremni za masovne proteste!
Poljoprivrednici u Semberiji nezadovoljni su prijedlogom da otkupna cijena pšenice bude 30 feninga po kilogramu. Ne pristajemo na cijenu ispod 45 feninga, naveli su poljoprivrednici i zaprijetili protestima. Kombajn u punom pogonu. Žetva je uveliko počela, ali seljaci očajni. Rod jeste dobar, ali cijene nema. Poljoprivrednike u Semberiji dodatno je naljutio prijedlog koji je pred resornim ministrom imao kolega iz Donjeg Žabara, da otkupna cijena hljebnog zrna bude 30 feninga. Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije i Majevice Savo Bakajlić upozorava je da će semberski poljoprivrednici preduzeti sve neophodne, pa i radikalne mjere, da zaštite svoje interese.
“Sve ispod 50 feninga – mi nemamo zarade, ali i 45 feninga, ako bude ovakav kvalitet, mislim da bi to bila realna priča. Ukoliko se desi da to bude ispod toga, ja ne odlučujem sam, mi ćemo sjesti ovih dana i zadnji klas koji bude sišao sa njive mi ćemo najaviti proteste”, rekao je Bakajlić.
Za konačno rješenje poljoprivrednici su nadležnim, od gradske do republičke vlasti dali rok od sedam dana.
“Mislim da su poljoprivrednici ogorčeni i da čekaju da neko predloži da se izađe na ulicu da se to jednom riješi da se ne bavimo više poljoprivredom i da završimo jednom s tim”, naveo je Bakajlić.
Jedan od ogorčenih, koji ozbiljno razmišlja o tome da pusti njivu da zaraste u korov jeste i mladi Branko Rikić, poljoprivrednik iz Ugljevika.

“Još ove godine ću se baviti poljoprivredom i riješio sam da napuštam sve. Država ide sistemski da uništi nas poljoprivrednike. I ide im od ruke i što ja ne bih spakovao kofere i otišao u inostranstvo kao sav normalan narod”, jasan je Rikić.
Poljoprivrednici kažu da su je prinos oko 6 tona po hektaru, ali da ulaganja nisu bila nikav veća.
Poređenja radi, cijena pšenice prošle godine iznosila je 35 feninga po kilogramu, tada je cijena nafte bila 2.10KM, kažu poljoprivrednici, to je povećanje troškova kako kažu od minimalno 43% . Zato bi minimalna cijena trebalo da bude bar pola marke, kažu poljoprivrednici.
Poljoprivrednik iz Male Obarske Radenko Arsenović navodi da je za sjetvu bilo potrebno 1.300 KM po hektaru.
“Što se tiče nas proizvoiđača hrane počela je otimačina. Ne znamo ko su veći okupatori, da li vlast ili okupator. Okupato je otimao hranu s puškom, a ova vlast nam otima hranu sa olovkom u rucu”, očajan je Arsenović.
Možda se, kaže Mika Zekić iz Lopara, neko pita zašto radimo ako nemamo rezultata.
“Radim da bih opstao, da bih imao od čega da živim. Pomenuo sam da imam dosta zemlje u zakup, spasio sam mnoge njive da ne zarastu. Takođe mojoj obradom punim i budžet Srpske”, kaže Zekić.
Poljoprivrednici su pozvali i gradsku vlast u Bijeljini da, kako su naveli, isplati dugovanja, počevši od prošlogodišnjih premija za pšenicu.
(BN) Foto: BN
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Očekuju nas temperature i do 38 stepeni
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno sunčano vrijeme, uz lokalno malu oblačnost, te temperaturu vazduha do 38 stepeni Celzijusovih.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 17 do 22, u višim predjelima od 14, a dnevna od 33 do 38, u višim predjelima od 28 stepeni, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Duvaće slab do umjeren vjetar, sjevernih smjerova, u Hercegovini slaba bura, a tokom dana južni vjetar.
-
Politika1 dan agoOTIMAČINA ZA MANDATE! Petrović pokazao pravo lice, ultimativno zahtijeva da sam kroji liste za NSRS!
-
Politika2 dana agoNOVI UDAR ZA VUKANOVIĆA: Bivši saradnik tvrdi da su ljudi u Listi za pravdu i red „potrošna roba“
-
Hronika3 dana agoHOROR NA RADNOM MJESTU! Poštara izujedao pas, hitno prevezen u bolnicu
-
Društvo3 dana agoUPALJEN ALARM ZA REPUBLIKU SRPSKU! Vrelina i sparina okovale zemlju, a najgore nas čeka tek od OVOG DANA!
-
Politika3 dana agoSNAŽNO I ODLUČNO! Stanivuković okupio ključne ljude iz izbornih jedinica 7 i 8 – spremni za važne korake!
-
Svijet3 dana ago“NE VIDIM RAZLOG DA ODSTUPIMO!” Putin poslao jasnu poruku Kijevu i Zapadu o kraju rata
-
Politika24 sata agoŠAMAR ZA ZDRAVSTVENI RADNIKE! Minić smatra da MINISTRI ZASLUŽUJU VEĆE PLATE od direktora domova zdravlja
-
Politika2 dana agoRASPRODAJA DJEDOVINE! Dug nas gura u provaliju, stranci nam uzimaju RIJEKE, ŠUME RUDNIKE!
