Univerzitet u Banjaluci i ove godine bilježi odlično interesovanje kandidata za upis na prvu godinu prvog ciklusa studija, te je tako u prvom upisnom roku za polaganje prijemnih ispita prijavilo se ukupno 2.377 kandidata, što je više u odnosu na prošlu godinu kada je broj prijavljenih iznosio 2.065.

Kako navode sa UNIBL, najveće interesovanje vlada za studijske programe na Akademiji umjetnosti, Mašinskom fakultetu, Medicinskom fakultetu, Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu, Elektrotehničkom, Pravnom i Ekonomskom fakultetu, zatim Fakultetu bezbjednosnih nauka i Filološkom fakultetu, ali i za niz drugih studijskih programa na Univerzitetu. Time je nastavljen višegodišnji trend stabilnog interesovanja za studije na UNIBL.

Prema konkursu objavljenom 11. juna, planiran je upis ukupno 2.563 studenta na prvu godinu prvog ciklusa studija. Od tog broja, 1.851 mjesto namijenjeno je studentima koji će studirati na teret budžeta, 370 mjesta je predviđeno za samofinansirajuće studente, 267 za strane državljane, dok je 75 mjesta rezervisano za vanredne studente, prenose Nezavisne.

Nakon četiri godine postojanja s ponosom mogu da kažem da je preko 2000 korisnika koristilo usluge Preduzetničkog centra Banja Luka, što je mnogo doprinijelo razvoju preduzetništva u našem gradu. U Banjoj Luci smo uspjeli da udvostručimo broj preduzetnika, ali i da savjetima pomognemo drugim opštinama i gradovima, kako u Republici Srpskoj, tako i u regionu, kako da naprave prvi korak i krenu u realizaciju jednog ovakvog projekta.

Rekao je ovo Nebojša Drinić, odbornik PDP u Skupštini grada Banjaluka i osnivač Preduzetničkog centra, koji ističe da je preduzetništvo motor privrede i života u svakoj lokalnoj zajednici, ali da se prije aktuelne administracije gradonačelnika Stanivukovića nije pridavalo značaja toj oblasti.

– Mi smo se aktivirali, razmišljali kako da preduzetnicima budemo od pomoći, da ljudi ne moraju da idu od vrata do vrata da pitaju za savjet – iz pravne, ekonomske struke ili marketinga, da sve imaju na jednom mjestu ili da nam skrenu pažnju šta bi bilo dobro za Banjaluku, kako da postane preduzetnički grad. Imamo potencijal, kvalitetan kadar, a geografski smo jako dobro pozicionirani. Tako smo došli na ideju da formiramo Preduzetnički centar – rekao je Drinić.

– U Banjoj Luci je 2019. godine bilo 500 preduzetnika, a već 2021. godine, nakon osnivanja Preduzetničkog centra, taj broj je porastao na 770, a 2022. godine na 990 preduzetnika. Ovo govori u prilog činjenici da su ljudi shvatili naš apel, naš poziv i naravno našu ispruženu ruku da se upuste u jednu priču koja se zove preduzetništvo. Kroz preduzetništvo svako ima priliku da se dokaže u onome u čemu smatra da je dobar, ako napravi rezultat dalje zapošljava ljude, a da bi se sve to desilo, potrebno je da mu se da vjetar u leđa. Mi smo pokazali da smo tu za preduzetnike, ne samo kroz savjete, nego i kroz subvencije, što je dalo veliki rezultat – ističe.

Kaže da se, i pored uspjeha koji postiže Preduztnički centar Banja Luka, ova oblast konstantno susreće sa velikim izazovima.

– U posljednje dvije godine republička vlast konstantno podiže namete. Imali smo tri puta posklupljenje električne energije za dvije godine, zatim povećanje poreza i doprinosa, što je doprinijelo tome da je danas duplo manje novoformiranih firmi, da imamo odjave, a još oko pola preduzetnika koji su radili predali su zahtijev za odjavu. Međutim, mi pokušavamo kroz subvencije, koliko smo u mogućnosti, da podržimo preduzetnike – kaže Drinić.

Ističe da je prije formiranja Preduzetničkog centra najveći iznos subvencije jednom preduzetniku iznosio 5000 KM.
– Međutim, kada uzmete u obzir da su doprinosi oko 300 KM mjesečno i da kroz 12 mjeseci sav taj iznos ode na namete, a da ne računamo kancelarije, knjigovođe, materijalne i druge troškove, dolazili smo u situaciju da su mnogi koji imaju potencijal odustajali. Mi smo i to promijenili, pa smo subvencije povećali sa 5000 na 15.000 KM. Osim toga, smanjili smo onaj čuveni problem „fali jedan papir“, jer sada sve informacije imaju na jednom mjestu – rekao je Drinić.

Ističe da u Banjaluci vidi veliki potencijal što se tiče razvoja preduzetništva, te dodaje da različiti politički stavovi ne bi smjeli da budu prepreka.

– Imali smo ideju da napravimo industrijsku zonu u Ramićima, ali to je zaustavila skupštinska većina, samo da se ne bi neki poen pripisao gradonačelniku, pa sada tamo imamo samo skladište. Međutim, pored svih potencijala, Banja Luka ima i onaj najveći, a to su ljudi koji imaju volju i znanje da se bave preduzetništvom. Veliki je potencijal u IT sektoru, koji je potrebno staviti u bolje zakonske okvire, što bi doprinijelo daljem razvoju i te i drugih oblasti. Tu smo da motivišemo preduzetnike, podržimo ih u njihovim prvim koracima i, pored svih prepreka, Banju Luku u budućnosti vidim kao bitan regionalni centar preduzetništva – poručio je Drinić.

Žao mi je što uvaženi dr Selak uporno širi netačne informacije. Iako mu je i na sjednici Skupštine grada ukazano na to, on nastavlja da pogrešno informiše građane.

Rekao je ovo Igor Maksić, odbornik PDP u Skupštini grada Banjaluka, reagujući na izjave odbornika SPS Gorana Selaka o, kako je naveo, pogrešnoj i populističkoj politici aktuelne gradske administracije koja se tiče vodosnabdijevanja.

– Za početak, projekti 1 i 2 su definisani u mandatima prije Stanivukovića, kao i Voda 3. Nigdje se nisu spominjale Tunjice za koje se isti taj Selak svesrdno bori da se ne uradi – kaže Maksić i poručuje Selaku da ako ne zna, neka pita šta je to u mandatu uradio Stanivuković.

– Za njegovu informaciju, da više ne bi obmanjivao građane, rado ću ga informisati o realizovanim projektima, pa neka zapamti za ubuduće. Što se tiče projekta Voda 1: završen je podsistem Zvijezda prema Gornjoj Piskavici, započet i završen glavni rezervoar Melina u podsistemu Bronzani Majdan, započet i završen vodovod u Кrminama do Društvenog doma, završen dio mreže u Radosavskoj i pušten podsistem Slavićka-Radosavska, završen je glavni oborniski kolektor u Кarađordjevoj na Laušu – ističe Maksić.

To nije, sve, poručuje on, nego preporučuje Selaku da nauči i šta je sve urađeno kroz projekat Voda 2:

– Završen je vodovod u Jagarama, druga i treća zona, započeta i završena kanalizacija u Кuljanima, kao i u Ulici Jasmira Malčića, Pobrđe. Započet je i završen vodovodni podsistem Bronzani Majdan, započeto i završeno izmještanje vodovoda na novi most u Trapistima, završen vodovod Кremenovici-Gakovici, podsistem Zvijezda, započet i završen vodovod u Verićima i dio Donje Piskavice, započeta i završena rekonstrukcija i proširenje mreže u ulici Srpskih ustanika i Tuzlanskoj, Starčevica, završen vodovod u Ulici braće Miletić, završena kanalizacija u Vrbanji, ulicama Carigradska i Mis Adelini Irbi, te u Dujke Кomljenovića, Ada. Dalje, započet je i završen vodovod u zaseoku Brkići i Bukše, podsistem Zvijezda, završen vodovod u dijelu ulice Mome Кapora, Gornji Priječani, te započeti i završeni vodovodi u Gavrila Principa, Obilićevo, kao i u dijelu naselja Pezića polje – poručuje Maksić.

On ističe da je svjestan da je toliko toga urađeno da je teško i zapamtiti, ali budući da je dr Selak posebno zainteresovan za ovu temu, neće mu biti problem da nauči i šta je realizovano kroz projekat Voda 3:

– Кroz ovaj projekat završenena je sekundarna vodovodna mreža u gradu (Lauš, Drakulić, Šarogvac, Dragočaj, Zalužani). Završeno je 90% vodovodnog sistema u Grabu, kao i 80% vodovodnog sistema na Poniru. Završen je podsistem Slavićka 2, završeno proširenje i rekonstrukcija vodovoda Donja Кola, završen vodovodni sistem Racune, završeni su vodovodi na Manjači (Grabovica, Šipke, Cvijetića, Кovačevići i Vilusi). Vjerujem da je ovo sasvim dovoljno informacija da dr Selak konačno prestane da širi neistine – poručio je Maksić.