Connect with us

Svijet

Peskov: Napad dronovima na Moskvu pokušaj Kijeva da uzvrati udar

Rusija je u nedjelju izvela efikasan udar na jedan od ukrajinskih centara za donošenje odluka, a današnji napad dronovima na Moskvu bio je pokušaj Kijeva da uzvrati, izjavio je portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov.

– Jasno je da je ono što smo vidjeli reakcija kijevskog režima na naš veoma efikasan udar na jedan od centara za donošenje odluka. Napad se dogodio u nedjelju – rekao je Peskov medijima, prenio je TASS.

Napadi dronovima na Moskvu i Moskovsku oblast potvrđuju potrebu za nastavkom specijalne vojne operacije, istakao je portparol Kremlja.

– Ovo je još jedan dokaz da moramo da nastavimo specijalnu vojnu operaciju da bismo postigli postavljene ciljeve – naveo je on.

Peskov je kazao da je predsjednik Rusije dobio informacije o današnjem napadu dronovima na Moskvu i Podmoskovlje od Ministarstva odbrane, Ministarstva za vanredne situacije i regionalnih čelnika.

– Danas je, naravno, radni dan predsjednika počeo veoma rano. Dobio je informacije i od Ministarstva odbrane, od nadležnih agencija, od gradonačelnika Moskve i od guvernera Moskovske oblasti, od Ministarstva za vanredne situacije – naglasio je Peskov.

Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin izjavio je da je rano jutros u napadu dronova na Moskvu došlo do manjih oštećenja na nekoliko zgrada.

– Jutros je usled napada dronova došlo do manjih oštećenja na nekoliko objekata – napisao je Sobjanin na svom Telegram kanalu.

U Moskvi su dvije osobe zatražile medicinsku pomoć nakon napada dronovima, izjavio je Sobjanin. Dodao je da su povrede takve da nisu zahtijevale hospitalizaciju, prenosi Interfaks.

RIA Novosti navodi da su oštećene fasade zgrada i stakla. Stanari nekoliko stambenih zgrada evakuisani su kako bi hitne službe radile svoj posao.  Prema podacima Ministarstva odbrane, u napadu je učestvovalo osam bespilotnih letjelica sa fiksnim krilima.

Glas Srpske

Related Topics:

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno