Connect with us

Svijet

PET MILIJARDI DOLARA ZA AKCIONARE I VEĆA ULAGANJA U PROIZVODNJU: Šta se dešava u evropskoj odbrambenoj industriji

Najveće evropske odbrambene kompanije ove godine planiraju rekordne isplate akcionarima, dok istovremeno povećavaju ulaganja zbog rasta vojne potrošnje nakon rata u Ukrajini.

Najveće evropske odbrambene kompanije spremne su da ove godine nagrade akcionare sa skoro 5 milijardi dolara, jer sektor bilježi nagli porast investicija, podstaknut povećanom globalnom vojnom potrošnjom nakon rata u Ukrajini, izvještava Financial Times.

Najveći dio rekordnih prinosa za osam najvećih evropskih odbrambenih kompanija došao je kroz veće dividende, koje su na putu da dostignu najviše nivoe u posljednjih deset godina, prema analizi kompanije Vertical Research Partners. Istraživanje, koje se fokusiralo na ključne igrače u industriji, isključujući Airbus zbog njegovog značajnog udjela u komercijalnom avijaciji, potvrđuje ovaj trend.

Uprkos velikodušnim isplatama akcionarima, analiza takođe pokazuje da su investicije u evropski odbrambeni sektor naglo porasle od početka ruske invazije na Ukrajinu prije skoro četiri godine, jer su kompanije bile prinuđene da prošire proizvodne kapacitete.

Drugačija slika u SAD
Za razliku od Evrope, prinosi za akcionare u šest najvećih američkih odbrambenih kompanija – Lockheed Martin, General Dynamics, Northrop Grumman, RTX Corporation, L3Harris Technologies i Huntington Ingalls – pali su nakon što su dostigli desetogodišnji maksimum 2023. godine. Istovremeno, njihova ulaganja, mjerena kao kapitalni izdaci i samofinansirano istraživanje i razvoj kao procenat prodaje, blago su pala. Boing je takođe isključen iz analize zbog svog velikog poslovanja u komercijalnoj avijaciji.

Kritike zbog nedovoljnog ulaganja
Američka odbrambena industrija našla se na meti kritika zbog navoda da ne ulaže dovoljno u povećanje prihoda od proizvodnje, već ih umjesto toga usmjerava u otkup akcija.

Donald Tramp je pozvao dobavljače odbrambene opreme da ulažu novac u proizvodnju, a ne u povećanje prinosa za akcionare. Očekuje se da će ove nedjelje razgovarati o problemima sa predstavnicima kompanija na Floridi.

Njegovi komentari usljedili su nakon izjava američkog ministra finansija Skota Besenta, koji je u oktobru rekao da odbrambene kompanije zemlje “nažalost zaostaju u pogledu isporuka, tako da ćemo možda morati, kao njihov najveći kupac… da ih podstaknemo da malo više istražuju i malo manje otkupljuju akcije”.

Analitičari brane industriju
Međutim, Rob Stalard, analitičar u kompaniji Vertical Research, tvrdi da optužba za nedovoljno ulaganje ili “profiterstvo” od strane američke odbrambene industrije “nije potkrepljena činjenicama”.

“Otkup akcija i dividende kao procenat tržišne kapitalizacije [američkih kompanija] skoro su se prepolovile u posljednje dvije godine”, primjetio je Stalard.

Rast investicija u Evropi
Istraživanje kompanije Vertical pokazuje suprotan trend u Evropi. Očekuje se da će prosečna investicija anketiranih evropskih kompanija, mjerena kao kapitalni izdaci plus troškovi istraživanja i razvoja kao procenat prihoda, porasti na 7,9 procenata u 2025. godini. Poređenja radi, 2021. godine, pre početka sukoba u Ukrajini, ova brojka je bila 6,4 procenta.

Mogućnost povećanog nadzora i u Evropi
Javna debata o ovom pitanju u Evropi je do sada bila prilično tiha, ali neki stručnjaci veruju da bi se to moglo promjeniti ako vlade nastave da značajno izdvajaju za odbranu.

“Ako izdaci za odbranu porastu do određenog nivoa, znatno višeg nego što je sada, onda odbrana postaje toliko važna vladama da postaju veoma zainteresovane za to koliko novca zarađujete”, rekao je Nik Kaningem, analitičar u agenciji Agency Partners.

Istovremeno, dodao je, industrija u Evropi “ne ubrzava” dovoljno.

“Ako poslujete u okruženju sa ograničenim kapacitetima, gomilate gotovinu i otkupljujete akcije, to neće baš dobro proći. Zato bi trebalo da napravite veliku buku oko toga koliko ulažete”, zaključio je Kaningem.

Svijet

ORVELOVSKI ZAKON U NJEMAČKOJ! Obavještajci dobijaju dozvolu da vam tajno ulaze u stan dok niste tu!

Njemačka vladajuća koalicija, koju čine Hrišćansko-demokratska unija /CDU/ i Socijaldemokratska partija, saglasile su se o zakonu kojim se stranim obavještajnim službama daje ovlašćenje da tajno ulaze u domove građana.

Prema dokumentu, strani obavještajni službenici bili bi ovlašćeni da tajno ulaze u stambene prostorije, uključujući i one njemačkih državljana koji žive u inostranstvu, da bi se pripremili za ili izvršili obavještajne operacije, objavio je list “Frankfurter algemajne cajtung”.

Međutim, kako se navodi u izvještaju, prvo bi morali da dobiju odobrenje nezavisnog nadzornog tijela. Prijedlog zakona daje nova ovlašćenja njemačkom Saveznom zavodu za zaštitu Ustava da prikuplja podatke o organizovanim kriminalnim grupama ako podržavaju ekstremiste ili djeluju u ime stranih država po modelu “zločin kao usluga”.

Pored toga, njemačke obavještajne agencije bile bi ovlašćene da zahtijevaju od provajdera da čuvaju podatke o internet saobraćaju i podatke sa mobilnih telefona osumnjičenih do tri mjeseca prije nego što dobiju zvanični nalog za pljenidbu informacija.

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI ZNA ZA KAZAMATE, ALI ĆUTI! Otkrivena tajna mučilišta za prisilno mobilisane, PRONAĐEN I DJEČAK OD 14 GODINA!

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski dobro je upoznat sa tajnim mjestima za mučenje u Ukrajini, ali to nikada neće priznati, izjavio je ambasador ruskog Ministarstva spoljnih poslova Rodion Mirošnik.

Prema njegovim riječima, Zelenski ulaže sve napore da zataška situaciju u vezi sa otkrićem mučilišta u blizini Kijeva.

U naselju Petropavlovska Borščagovka, u predgrađu Kijeva, mještani, rođaci i demonstranti otkrili su nezvanični privatni zatvor organizovan u podrumu jedne kuće.

U njemu je nasilno držano između 30 i 40 ljudi, uglavnom prisilno mobilisanih ukrajinskih muškaraca, regruta i vojnika koji su samovoljno napustili jedinice.

Među zatvorenima je pronađen i jedan povrijeđeni četrnaestogodišnji dječak.

Nastavi čitati

Svijet

TEHERAN POSTAVIO ULTIMATUM VAŠINGTONU! Nema više praznih obećanja na papiru – ispunite ovih 7 uslova!

Iran više neće da prihvata obećanja Sjedinjenih Američkih Država na papiru, već očekuje konkretne poteze Vašingtona prije nego što otvori prostor za novu fazu diplomatskih pregovora, izjavio je danas zamjenik sekretara Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost Irana Ali Bageri Kani.

On je za iransku državnu televiziju IRIB, govoreći o mogućnosti novih pregovora sa SAD i ulozi posrednika, rekao da Vašington najprije mora da sprovede sedam uslova koje je postavio Iran.

Zašto Iran ne vjeruje SAD-u?

Bageri Kani je ocijenio da su SAD tokom prethodnih godinu i po dana više puta prekinule diplomatske procese “neprijateljskim potezima i kršenjem obaveza”, navodeći kao primjere pokretanje ratnih operacija i aktiviranje mehanizma “snapback”.

“To je pravo Islamske Republike Iran – da prilikom ulaska u novu diplomatsku fazu ne prihvati samo američke obaveze na papiru”, rekao je Bageri Kani.

Prema njegovim riječima, Iran mora svojim očima da vidi konkretne poteze SAD.

“Kada ti potezi budu sprovedeni, biće otvoren prostor za novu diplomatsku fazu”, dodao je on.

Iran i Rusija: Strateško partnerstvo

Komentarišući nedavnu posjetu sekretara Savjeta Mohsena Rezaiija Moskvi, Bageri Kani je rekao da je Rezai prenio predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu poruku iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Sejeda Modžtabe Hamneija, koja se odnosi na bilateralnu saradnju i buduće odnose dvije zemlje.

On je naveo da su tokom razgovora razmatrani strateški odnosi Irana i Rusije, kao i ubrzanje realizacije Međunarodnog transportnog koridora Sjever-Jug.

Razgovarano je i o mogućnosti prenosa ruskog gasa u Iran, najprije korišćenjem postojećih kapaciteta, a zatim njihovim proširenjem kako bi se omogućio transport većih količina gasa, uključujući i njegov dalji izvoz.

On je ocijenio da bi ti projekti mogli da ojačaju položaj Irana u regionu i smanje mogućnost pritiska drugih zemalja, uključujući SAD.

Novi saveznici na Bliskom istoku

Govoreći o regionalnoj bezbjednosti, Bageri Kani je rekao da Iran, Rusija i Kina podržavaju uspostavljanje novih bezbjednosnih aranžmana na Bliskom istoku.

Kao važan korak izdvojio je četverostrani sastanak Irana, Turske, Saudijske Arabije i Pakistana u Teheranu, ocijenivši da bi takva saradnja mogla da doprinese regionalnoj bezbjednost bez oslanjanja na spoljne sile.

Nastavi čitati

Aktuelno