Njemačka savezna vlada odbacila je nacrt zakona budžeta Evropske unije koji predviđa izdvajanja od oko dva biliona evra za sedmogodišnji period, od 2028. do 2034. godine.

Njemački kancelar Fridrih Merc saopštio je da Njemačka smatra da su planovi potrošnje pretjerani, a slično raspoloženje je i u drugim državama članicama.

Portparol njemačke vlade Štefan Kornelijus rekao je da je značajno povećanje budžeta EU neprihvatljivo u vrijeme kada države članice ulažu velike napore da konsoliduju nacionalne budžete.

On je dodao da Njemačka ne podržava dodatno oporezivanje kompanija koje nacrt budžeta predviđa, prenosi “Špigel”.

Kao ekonomski najjača država članica, Njemačka obično doprinosi gotovo četvrtinom sredstava, pri čemu nacrt predlaže da budžet barem djelimično bude finansiran i kroz “nove izvore prihoda”, odnosno oporezivanjem kompanija sa godišnjim prometom većim od 50 miliona evra i uvođenjem poreza na elektronski otpad koji se ne sakuplja za reciklažu.

Nacrt predviđa i da dio prihoda od poreza na duvan u glavnim gradovima bude usmjeren u Brisel.

Uprkos tome, njemačka Vlada podržava nove prioritete budžeta EU.

Prijedlog budžeta moraju da usvoje i Evropski parlament i sve države članice jednoglasno.

Evropska komesarka za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas izjavila je danas da će ako Evropska unija bude plaćala naoružanje Ukrajini to biti evropska podrška, a ne podrška američkog predsjednika Donalda Trampa.

Ona je to rekla povodom najave Trampa, da će Amerika dodatno naoružati Ukrajinu, što će zapravo plaćati EU, a što je, piše Gardijan, izazvalo tenzije i nesuglasice između Brisela i Vašingtona.

– Ako mi plaćamo to naoružanje, onda je to naša pomoć. To je evropska podrška i činimo sve što možemo da pomognemo Ukrajini – poručila je Kalas.

Prema njenim riječima, Evropska unija pozdravlja Trampovu najavu da će poslati dodatno naoružanje Ukrajini, ali želi da SAD podele teret, i da ako neko obeća pomoć, koju će platiti drugi, to onda nije njegova pomoć, već tog kog plaća.

Sljedeće srede bi mogla da bude održana posebna konferencija zemalja vlasnika Patriot raketnih sistema i donatora pomoći Ukrajini, uz predsjedavanje najvišeg vojnog komandanta NATO-a, piše Rojters.

Ukrajina će danas dobiti prvu novu premijerku otkako je počeo rat, dok predsjednik Volodimir Zelenski pokušava obuzdati neuređenu potrošnju na odbranu i istovremeno pridobiti američkog predsjednika Donalda Trampa i domaću javnost umornu od rata.

Nova čelnica vlade biće 39-godišnja Julija Sviridenko, jedina kandidatkinja za tu funkciju. Očekuje se da će voditi rekonstruisanu vladu kojoj će ključna zadaća biti razvoj domaće vojne industrije i oživljavanje privrede koja opstaje zahvaljujući zapadnim zajmovima.

Odluka Zelenskog o izboru mlade ekonomistkinje dobro poznate u Vašingtonu pokazuje koliko mu je važno da popravi odnose sa administracijom predsjednika SAD nakon neuspješne posjete Bijeloj kući u februaru, prenosi Index.hr.

Odlazeći premijer Denis Šmihal trebao bi, prema najavama, preuzeti dužnost ministra odbrane – potez koji pokazuje koliko je Kijevu sada važno jačanje kapaciteta odbrambene industrije kao ključne odbrane od Rusije.

No, budući da se Zelenski i dalje oslanja na mali krug bliskih saradnika za najopsežniju rekonstrukciju vlade od početka rata, dio Ukrajinaca mogao bi biti razočaran izostankom šire promjene kadrova.

Za razliku od Šmihala, Sviridenko ima znatno prepoznatljiviji javni profil i već je imala važnu ulogu u jačanju veza sa Sjedinjenim Državama. Bila je i jedna od glavnih pregovaračica pri sklapanju sporazuma kojim Vašington dobija povlašteni pristup velikim dijelovima ukrajinskog rudnog bogatstva.

“Njena nominacija Vašingtonu šalje poruku da Kijev stavlja odnos sa SAD na vrh prioriteta”, rekao je politički analitičar Mikola Davidjuk za Reuters.

“Za nas to partnerstvo nije samo finansijsko, nego se temelji na vrijednostima, zajedničkim projektima i uopšteno zajedničkom napretku”, dodao je, komentarišući logiku izbora.

Šmihal (49) je bio najdugovječniji ukrajinski premijer. Premda prelazak na mjesto ministra odbrane formalno izgleda kao degradacija, time Zelenski dobija iskusnog tehnokratskog ekonomiste na čelu resora koji upravlja najvećim dijelom državnih finansija.

Za odbranu je u budžetu za 2025. predviđeno 2.23 biliona hrivnji (53.2 milijarde dolara), što čini otprilike 26% BDP-a. Ministarstvo je dosad bilo na meti javnih kritika zbog loše organizacije i problema s nabavkom dok se Ukrajina bori protiv brojnije i bolje opremljene ruske vojske, prenosi Index.hr.

“Ovo je ministarstvo koje praktično od početka rata pati od manjka sistemskog upravljanja”, rekao je Hlib Višlinski, director Centra za ekonomsku strategiju iz Kijeva. Nazvao je Šmihalovu nominaciju “izuzetno dobrim potezom”.

S ekonomske strane, Ukrajinu čeka težak zadatak pronalaska sredstava za pokrivanje sve većeg pbudžetskog deficita, naročitou svjetlu očekivanog pada strane pomoći, dok izdaci za obranu nastavljaju rasti.

Zvaničnici procjenjuju da će Ukrajini u 2026. trebati oko 40 milijardi dolara međunarodnog finansiranja, uz mogući manjak od oko 19 milijardi.

Kako rat traje, održavanje stabilnosti sve je teže, a situaciju dodatno otežava manjak sposobnih ljudi u vlasti, upozorava opozicioni poslanik Andrij Osadčuk.

“Zelenskom i njegovoj koaliciji sve je teže privući nove, sposobne ljude na ministarske funkcije”, rekao je Osadčuk iz stranke Holos. Upozorava da bi to moglo dovesti do “stagnacije” u izvršnoj vlasti.