Connect with us

Svijet

U SLUČAJU KRIZE ILI RATA: Švedska i Finska ažurirale smjernice građanima

Nordijske zemlje ažuriraju smjernice za ponašanje u slučaju neočekivane krize

Švedska i Finska, koje su se pridružile NATO-u nakon ruske invazije na Ukrajinu, juče su objavile ažurirane brošure za civilnu pripremu sa uputstvima kako preživjeti u slučaju rata.

Ove brošure su slične onima u Danskoj i Norveškoj, iako nijedna od njih ne pominje Rusiju po imenu, prenio je Asošiejtid pres.

U januaru je bivši glavnokomandujući švedskih vojnih snaga, general Mikael Biden, to otvoreno rekao – “Šveđani bi trebalo da se mentalno pripreme za mogućnost rata”.

Švedska se u martu zvanično pridružila NATO-u kao 32. članica transatlantskog vojnog saveza, skoro godinu dana nakon Finske.

Ažurirana švedska brošura “U slučaju krize ili rata” objašnjava kako reagovati na napad nuklearnim, hemijskim ili biološkim oružjem.

“Sklonite se na isti način kao kod vazdušnog napada. Skloništa pružaju najbolju zaštitu. Nakon nekoliko dana, nivo radijacije značajno opada”.

“Nije tajna da se bezbjednosna situacija pogoršala od izdavanja prethodne brošure 2018. godine”, izjavio je ministar civilne odbrane Karl-Oskar Bolin na konferenciji za novinare prošlog mjeseca.

Švedsko ostrvo Gotland u Baltičkom moru nalazi se nešto više od 300 kilometara od ruske eksklave Kalinjingrad.

U Finskoj, koja sa Rusijom dijeli kopnenu granicu dugu 1.340 kilometara, vodič priprema vlada, koja je naglasila da je “pripremljenost građanska vještina u trenutnoj globalnoj situaciji.”

Sve nordijske zemlje pozivaju građane da naprave zalihe pijaće vode, konzervirane hrane, ljekova, sredstava za grijanje, toalet papira, novca, baterijskih lampi i svijeća. Takođe, ukoliko je moguće, rezervoar automobila bi uvijek trebalo da je pun.

Spisak takođe uključuje tablete joda, za slučaj nuklearnog incidenta.

Svijet

ON NE ODUSTAJE! Tramp želi da kupi Grenland, EVO KOLIKO KOŠTA!

Interes novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trampa za preuzimanje Grenlanda, autonomne teritorije Danske, pokrenuo je pitanje vrijednosti ostrva.

Prema Dejvidu Barkeru, investitoru za nekretnine i bivšem ekonomisti u Federalnim rezervama Njujorka, potencijalna cijena Grenlanda mogla bi da se kreće od 12,5 milijardi dolara do čak 77 milijardi dolara.

Ova procjena, koju je objavio The New York Times, zasnovana je na troškovima povezanim sa Američkim D‌jevičanskim Ostrvima i Aljaskom, prilagođenim za inflaciju i ekonomski rast. Barker, koji ima iskustvo u procjenjivanju velikih transakcija nekretninama, koristio je ove teritorije kao reper da bi došao do ove procjene.

Strateška i ekonomska privlačnost

Grenland, koji posjeduje ogromna prirodna bogatstva i zauzima strateški važnu poziciju u sjevernom Atlantiku, dugo je bio predmet interesovanja SAD. Sa lokacijom od vitalnog značaja za odbrambenu infrastrukturu SAD i bogatstvom neiskorišćenih resursa, uključujući minerale i fosilna goriva, Grenland je važna prednost u globalnom geopolitičkom pejzažu.

Grenland se može pohvaliti rezervama minerala, nafte i prirodnog gasa, iako su ti resursi i dalje nedovoljno razvijeni zbog sporog napretka u razvoju infrastrukture. Ekonomija ostrva trenutno zavisi od ribarstva, koje čini preko 95 odsto njegovog izvoza, i godišnjih subvencija iz Danske koje pokrivaju polovinu javnog budžeta Grenlanda. Danska troši skoro milijardu dolara godišnje na Grenland, ili otprilike 17.500 dolara po stanovniku.

Nedavno istraživanje je otkrilo da se 25 od 34 minerala koje je Evropska komisija identifikovala kao “kritične sirovine” nalaze na Grenlandu, uključujući elemente retkih zemalja neophodnih za električna vozila i vetroturbine, kao i materijale poput grafita i litijuma koji se koriste u baterijama, piše Live mint.

Trenutno prisustvo SAD na Grenlandu

SAD održavaju stalno vojno prisustvo na Grenlandu preko vazdušne baze Pitufik, koja se nalazi na sjeverozapadu. Ovaj aranžman proizilazi iz sporazuma između SAD i Danske iz 1951. godine, koji daje SAD pravo da se slobodno kreću i uspostavljaju vojne baze na Grenlandu sve dok Danska i Grenland budu obaviješteni.

Status Grenlanda i želja za autonomijom

Grenland, bivša danska kolonija, postao je formalna teritorija Danske 1953. i podleže danskom ustavu. Međutim, ostrvo je dobilo značajnu autonomiju 2009. godine, sa pravom da proglasi nezavisnost putem referenduma.

U prošlosti, SAD su pokušale da kupe Grenland tokom Hladnog rata, nudeći 100 miliona dolara u zlatu 1946. godine, ali je Danska odbila ponudu. Trampov prijedlog za kupovinu ostrva iz 2019. takođe su odbili i Grenland i Danska.

Premijer Grenlanda Mute Egede, koji se zalagao za nezavisnost, naglasio je da Grenland nije na prodaju i da o njegovoj budućnosti treba da odlučuje narod.

Šta ako Grenland postane nezavisan?

Ukoliko Grenland izabere nezavisnost, mogao bi da uđe u “slobodnu asocijaciju” sa Sjedinjenim Državama, slično aranžmanima sa Maršalovim Ostrvima, Mikronezijom i Palauom. Ovo bi zamijenilo danske subvencije uz podršku i zaštitu SAD u zamjenu za vojna prava.

Međutim, Grenlanđani nisu zainteresovani da budu pod kontrolom nove strane sile i vjerovatno bi dali prioritet obezbjeđivanju svog blagostanja prije nego što teže nezavisnosti, navodi se u izvještajima.

Danska je odlučno odbila Trampovu ponudu za kupovinu Grenlanda iz 2019, a premijerka Mete Frederiksen nazvala je “apsurdnom”. Što se tiče Trampovog obnovljenog interesovanja, Frederiksen je ponovio da će Danska nastaviti blisku saradnju sa SAD, ali je naglasio da Grenland treba da ima posljednju riječ u određivanju njene budućnosti, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Svijet

BURA U BERLINU! Kandidat za novog kancelara predlaže VANREDNO STANJE U NJEMAČKOJ!

Kandidat za novog kancelara Njemačke želi sljedeće nedjelje da stavi na glasanje rezoluciju kojom se predlaže da se u zemlji proglasi vanredno stanje zbog priliva ilegalnih migranata, prenio je danas Bild.

Kako navodi publikacija, Fridrih Merc, koji je kandidat konzervativne Hrišćansko-demokratske i Hrišćansko-socijalne unije (CDU/CSU), želi da proglasi vanredno stanje u vezi sa azilom čime će se zaobići evropsko zakonodavstvo na njemačkim granicama’.

”Migrantima treba dosljedno odbijati ulazak na njemačke granice, a oni koji su zakonski obavezni da napuste zemlju treba da budu zadržani do deportacije”, navodi Bild.

Njemačka Federalna kriminalistička policija u oktobru je izvijestila da je u 2023. broj migranata osumnjičenih za krivična djela, ne računajući kršenje imigracionih zakona, porastao za 25,1 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Njemačka ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer naložila je u septembru uvođenje privremenih mjera kontrole na svim njemačkim kopnenim granicama kako bi se smanjio priliv migranata u okviru borbe protiv terorističke prijetnje.

U pismu sa obrazloženjem Evropskoj komisiji, Fezer je rekla da su resursi zemlje i pojedinačnih saveznih država da prihvate migrante “praktično iscrpljeni”.

Nastavi čitati

Svijet

MEDVEDEV PORUČIO TRAMPU “Ne možeš da prevariš Rusiju”

Zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev izjavio je danas da predsjednik SAD Donald Tramp neće uspjeti da ”prevari” Rusiju.

”U prvoj nedjelji svog drugog dolaska u Bijelu kuću, Donald Tramp je pokušao da zbuni cijeli svet, ali nas ne može da prevari”, napisao je Medvedev u objavi na Telegramu.

Nastavi čitati

Aktuelno