Politika
PLAN RASTA: Zašto je Evropskoj uniji stalo da BiH uđe u program za reforme?
Bosna i Hercegovina je još jednom pokazala da je disfunkcionalna zemlja čijim se političarima rijetko može vjerovati kada su u pitanju preuzete obaveze na evropskom putu, s obzirom na to da je jedina zemlja koja još nije ušla u Plan rasta Evropske komisije.
Šest milijardi evra vrijedan Plan rasta je najambiciozniji program EU prema regionu zapadnog Balkana u proteklih nekoliko godina, a cilj mu je da pomogne integraciju regiona u neke važne elemente zajedničkog evropskog tržišta i olakša proces pregovaranja za članstvo u EU. Zbog unutrašnjih podjela i blokada, BiH je jedina zemlja koja još nije ušla u ovaj program, a slično se desilo i sa sporazumom o Frontexu, u koji je BiH takođe zadnja ušla i još kasni u njegovoj implementaciji. Pojednostavljeno rečeno, Plan rasta je važniji Evropskoj komisiji, jer bi njegov neuspjeh ujedno bio neuspjeh ključnih ljudi u Briselu koji se bave proširenjem, što bi moglo oslabiti autoritet cijele Evropske komisije. S druge strane, Frontex je važniji zemljama članicama jer se ovim sporazumom sa zapadnim Balkanom rješava osjetljivo političko pitanje u zemljama članicama, koje se odnosi na ilegalne migracije.
S obzirom na to da BiH još nije ušla u Plan rasta, uspjeh cijelog programa bio bi zasjenjen tim neuspjehom, što bi u lošem svjetlu pokazalo i Evropsku komisiju ne samo pred zemljama članicama, odnosno Savjetom, već i pred ostalim zemljama. Na primjer, kako će se Evropska komisija izboriti s Donaldom Trampom i carinama koje Amerika želi da nametne Evropi ako ne može da riješi problem u maloj BiH koji se direktno tiče evropske spoljnobezbjednosne politike?
Ovih dana u javnosti su se pojavili napisi da je postignut politički dogovor između EU i Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a, o odblokiranju evropskog puta, međutim to skoro sigurno nije tačno jer niko u Komisiji nema ni autoritet, ali ni raspoložive resurse da može da pregovara o takvim stvarima. Osim toga, evropski zvaničnici već jednom su se opekli s domaćim liderima davši BiH kandidatski status u zamjenu za reforme, koje se nisu desile.
Međutim, pojedine zemlje članice, posebno Hrvatska, Mađarska, Slovenija, Austrija i Italija, koje imaju i lične kontakte, privredne subjekte i političke veze, imaju i interes i mogućnosti da vode pregovore i posreduju kako bi olakšali postizanje dogovora. Hrvatska ima poseban uticaj na BiH, posebno na hrvatsku političku komponentu, koja i dalje pokušava održati postojeću koaliciju sa SNSD-om, čime osigurava veliki uticaj i na političku Banjaluku.
Upravo tu bi trebalo tražiti odgovor na pitanje šta je dovelo do podnošenja Nacrta reformske agende i šta je uticalo na omekšavanje pozicija iz Banjaluke, koja je do sada tvrdo osporavala državne institucije poput Suda i Tužilaštva BiH.
Međutim, koliko god ovo posredovanje bilo važno, ono neće riješiti problem, jer ključ u rukama Reformske agende ipak imaju zemlje koje daju najveći dio novca za njeno sprovođenje, poput Njemačke, Nizozemske, Švedske, Danske i drugih zemalja, a koje su i dalje skeptične. Svaka od njih ima svoje specifičnosti, a Njemačka, na primjer, pod novom vladom Fridriha Merca, njemačkog kancelara, želi popraviti odnose sa Srbijom i to je stavila u svoj politički prioritet. Na taj način posredno može doći do uticaja Berlina preko Beograda na Banjaluku, ali to ne znači automatsko resetovanje odnosa imajući u vidu da je Narodna skupština RS osporila imenovanje prošlog njemačkog ambasadora, a iz RS je protjerana i njemačka ministarka, što je posebno poniženje za Njemačku.
Iako je nezahvalno prognozirati kako će završiti priča s Reformskom agendom iz BiH, sasvim je sigurno da zemlje članice neće popustiti, čak i ako bi Evropska komisija pokazala spremnost da snizi kriterijume, posebno ako BiH ne bude implementirala sporazum sa Frontexom, koji je, kako smo rekli, za EU trenutno mnogo važnije političko pitanje. Sve to znači da će BiH, ukoliko uskoro politička scena u BiH ne postane ozbiljnija, naredne godine sasvim sigurno izgubiti podršku Brisela, što će imati katastrofalne posljedice za cijelu zemlju.
Politika
MARKOVIĆ TVRDI: RiTE Ugljevik tone u gubitke, dugovi premašili 100 miliona KM
Zamjenik šefa Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Slaviša Marković kaže da se danas za stanje u Rudniku i Termoelektrani Ugljevik može reći samo jedno – direktor je ugasio termoelektranu i krenuo u kampanju.
„Tako se može reći danas za stanje u Rudniku i Termoelektrani Ugljevik. I pored remonta koji je trajao par mjeseci, i pored kupovine koncesije na ugalj Istok 2 i gubitka narodnih para, 240 miliona KM, isplaćenih iz budžeta Republike Srpske, Rudnik i Termoelektrana opet ne rade. Obrazloženje je jednostavno – nema uglja i ne mogu da se obezbijede potrebne količine za nesmetan rad termoelektrane”, kaže Marković.
On, međutim, tvrdi da je stvarno stanje znatno drugačije i ukazuje na velike finansijske gubitke, kao i sumnje u zloupotrebe tokom remonta.
„Ali istina je, čini nam se, totalno drugačija. RiTE Ugljevik su za samo prvih šest mjeseci napravile gubitak od oko 40 miliona KM. Ovi gubici nisu smetali upravi da pravi fiktivne ugovore za remont preduzeća. Postoje osnovane sumnje da su dio remonta radili radnici preduzeća, a da su te usluge fakturisane RiTE Ugljevik. O tim zloupotrebama javnost će biti brzo i detaljnije upoznata.“
Marković ističe da su, prema njegovim navodima, poslovni gubici u prvoj polovini ove godine veći nego tokom cijele prethodne godine, te da su razlozi za to višestruki.
„Poslovni minusi preduzeća veći su od onih iz cijele prethodne poslovne godine, već za prvih šest mjeseci 2026. godine. Razlozi za gubitke u tekućoj godini uključuju probleme s otkopavanjem uglja na novim kopovima i česte zastoje u radu elektrane, ali i početak predizborne kampanje”, kaže on.
Dodaje da su dugovanja prema dobavljačima premašila 100 miliona KM i upozorava da je, kako tvrdi, krajnji cilj aktuelne uprave privatizacija preduzeća.
Politika
GOSPODAR PRAZNIH SELA: Mit o vođi i stvarnost koja neumoljivo odlazi
U ogledalu politike, Milorad Dodik stoji kao figura satkana od čistog prkosa. Pred kamerama i govornicama, njegova retorika grmi o liderima koji se kale u vatri, o ponosu i kičmi koja se ne savija pred stranim pritiscima
Za njegove vjerne pristaše, on je neustrašivi štit naroda – jedini političar koji ima hrabrosti da bez kompromisa brani Republiku Srpsku, držeći ključeve njene sudbine i opstanka. U tom narativu, narod ide samo za onim ko ne uzmiče, a svaka njegova pobjeda slavi se kao pobjeda cijele nacije.
Međutim, kada se ugase televizijski ekrani, iza te epske kulise pomalja se gorka stvarnost zemlje koja tiho krvari. Dok vođa i njegova politička elita uživaju u neograničenoj moći – kontrolišu budžet, pravosuđe, policiju i medije – stvarna Republika Srpska se drastično smanjuje.
Nekadašnji gradovi i sela postaju pusti, pretvarajući se u prostore bez ljudi. Narod, umoran od decenijskih obećanja, korupcije i sistema u kojem podobni dobijaju sve, a sposobni ništa, spasava se u bjekstvu preko granice.
Kritičari i ogorčeni posmatrači u tome vide vrhunski paradoks: dok se svakodnevno vodi medijska bitka za spas srpstva, stvarni narod ubrzano nestaje. Vladavina koja traje četvrt vijeka prelama se kroz prazne školske klupe i pusta ognjišta.
Za jedne heroj i spasilac, za druge nedodirljivi vladar koji uzima koliko želi dok društvo ekonomski i demografski odumire – političko nasljeđe ove ere ostaće duboko podijeljeno između mita o velikom vođi i surove istine o praznoj zemlji.
Radovan Jazić, dipl. inž. mašinstva i matematike
Politika
PROCURIO DOKUMENT SNSD-a: Otkriven sistem pritisaka i kontrole birača pred oktobar
U javnost je procurio interni dokument banjalučkog SNSD-a koji otkriva detaljan plan praćenja, pritisaka i ucjena građana pred izbore.
Birači se dijele po bojama, a za prikupljanje glasova otvoreno se nalaže zloupotreba javnih institucija i ličnih podataka. SNSD-ova mašinerija krenula je na teren sa jasnim uputstvima: cilj je “obojiti” sve birače u crveno, a sredstva se ne biraju. Plan je da se stranački spiskovi prave preko Fonda PIO, centara za socijalni rad i Poreske uprave.
Dokument, koji potpisuje šef banjalučkog Gradskog odbora SNSD-a i direktor Poreske uprave Goran Maričić, predstavlja jasnu zloupotrebu ličnih podataka i pritisak na birače, što je posao za tužilaštvo, upozoravaju iz organizacije Transparency International BiH. Damjan Ožegović iz ove organizacije ističe da bi postupanje po ovom dokumentu umnogome uticalo na slobodu opredjeljenja birača.

„To je predviđeno kao prekršaj i Izbornim zakonom, međutim i Krivičnim zakonikom Republike Srpske. Vidjeli smo zapravo da je riječ i o imenu, prezimenu, vrlo vjerovatno i o nekim drugim ličnim podacima poput matičnog broja, eventualno adrese stanovanja i slično. Dakle, zaista je ovdje prilika da se, ukoliko je ovo zaista istina, uključi veliki broj nadležnih organa koji bi trebali da ispitaju ove nepravilnosti i da eventualno utvrde da li je došlo do kršenja u prvom redu zaštite ličnih podataka“, navodi Ožegović.
Prema procurjelom uputstvu, vladajućoj stranci su posebno važni penzioneri. Podsjećanja radi, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je još 2018. godine javno krenuo u otvorenu kupovinu njihovih glasova: „A sad su penzioneri… dobiće ovih dana jednokratnu pomoć da dođu na izbore i glasaju za nas… Ako slučajno ne glasate, mi ćemo uzeti novac pa ga vratiti.“
Kako izgleda uslovljavanje radnim mjestom najbolje znaju radnici Termoelektrane Gacko, kojima je Dodik u septembru 2018. godine otvoreno poručio: „Nemoj ko slučajno, ko je zaposlen u RiTE Gacko, da glasa za Govedaricu i SDS, izbacićemo ga s posla. A vas molim, koga vi vidite da glasa a radi, samo mi javite, ja ću ga izbaciti, ne treba vama. Direktore, nemoj mi biti tako ozbiljan, ja ti veoma otvoreno kažem, neću više da ih gledam tamo.“

Prema najnovijem planu, građani su danas podijeljeni u boje. Sigurni glasači su crveni, opozicioni plavi, a oni nesvrstani – bijeli. Da su ucjene oproban SNSD-ov recept za glasove, podsjeća i šef Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Ognjen Bodiroga.
„To za mene nije nikakva novost jer pred svake opšte i lokalne izbore imate jednu bolesnu situaciju da direktori javnih preduzeća, načelnici odjeljenja jednostavno prave spisak gdje idu od radnika do radnika koji mora da se potpiše da će doći na stranački skup, da će prikupiti dovoljan broj sigurnih glasova. Ukoliko neko odbije da se potpiše, on biva izložen određenom pritisku – ‘nemoj se zamjerati, mi ćemo ponovo pobijediti, zašto ne misliš na svoju porodicu, zašto ne misliš kako ćeš vratiti kredit’“, ističe Bodiroga.
Da je ovakvim uputstvom pogažen i Ustav i zakon, upozorava doktor pravnih nauka Milan Blagojević. U svojoj analizi on ističe da je dokument dokaz debakla pravne države u kojoj institucije služe isključivo vladajućem režimu. Dijeljenjem građana na crvene, plave i bijele, zaključuje Blagojević, ogoljena je pogubna politika koja već 20 godina za sobom ostavlja pustoš i duboku, neprijateljsku podijeljenost u narodu.
BN
-
Region2 dana agoŠOK NA JADRANU: Restorani zjape prazni, ugostitelji priznali – „Mislili smo da ovako možemo vječno“
-
Politika2 dana agoSRAMOTA SISTEMA: Student generacije i kćerka RVI već dvije godine ne može do posla
-
Društvo2 dana agoNI TREĆA SREĆA: Propala prodaja zemljišta „Pošta Srpske“ vrijednog tri miliona KM
-
Društvo2 dana agoMUP PRIZNAO UPOTREBU SILE NA PALAMA: Šta slijedi dalje i ko utvrđuje odgovornost?
-
Svijet3 dana agoDRAMA U VAZDUHU: Pobuna na letu Ryanaira, putovanje od tri sata trajalo skoro 12!
-
Svijet2 dana agoTRAMP DEKLASIFIKOVAO DOKUMENTE O KINESKOM MJEŠANJU U IZBORE, svi osim njega tvrde da su optužbe lažne
-
Društvo2 dana agoIZ BRČKOG OTISAO BEZ POSLA, U PRAGU POSTAO DIREKTOR ŠKOLE: “Nisam bio podoban, ali znanje je pobijedilo”
-
Društvo2 dana agoIRB REKAO „NE“: Procijenjeno da je preuzimanje imovine Banke Srpske previše rizično
