Connect with us

Region

PLANIRATE LI NA OSTROG morate znati nekoliko pravila KOJA SE STRIKTNO POŠTUJU!

Ako vas nanese put do Ostroga, znajte da vas je to pozvao Sveti Vasilije. Tom pozivu se morate odazvati, ali treba da znate i određena pravila ponašanja na ovom svetom mjestu.

Sveti Vasilije Ostroški se smatra strogim i pravičnim svetiteljem. Stoga vjernici sa svih strana sveta dolaze na Ostrog kako bi mu se poklonili. Sa ovog svetog mjesta postoji jedno nepisano pravilo, da se ništa ne ponese bez blagoslova. Čak ni cvijet, kamen ne smijete da ponesete sa ovog svetog mjesta bez dozvole.

StilKurir prenosi priču prema zapisu M. Vekovića:

“Čuda Vasilija Ostroškog nebrojana su, a ovo je jedno od takvih, kada je Sveti Vasilije zaustavio voz koji je kretao sa stanice.

Čim je dvoje ljudi oslobodilo kupe, lokomotiva se upalila i voz je krenuo prema Danilovgradu, a do tada – ni makac!

Bilo je ljeto 1982. godine. Pošli smo iz Sarajeva na poklonjenje velikom svetitelju, Svetom Vasiliju. Poslije cjelivanja njegovih svetih moštiju, molitve i kraćeg zadržavanja u manastiru, spustimo se krivudavim, uskim puteljkom, dole niz ostroške strane.

Najzad, pomalo izgrebani od usputnih kupina i bagrema, stigosmo veseli na željezničku stanicu Ostrog. Supruga sa desetogodišnjim Božidarom i osmogodišnjim Zarijom prva uđe na vrata vagona, ja polako krenuh za njima, kad iznenadno ispred mene stade kondukter.

“Vi iz Ostroga?“, upita nekako poslovno hladno i zagonetno.

“Jesmo, hvala Bogu iz Ostroga i od Svetog Vasilija, slava mu i milost!”

“Jeste li što uzeli od tuda?”, upita.

Ja ostadoh nem pred ovako neočekivanim dočekom i čudnim pitanjem, pa i ja počeh zagonetno: “Ma, kako da nismo. Zar iko iz Ostorga ide prazan? Uzesmo i blagoslov od Svetog Vasilija. Poljubismo njegove svete ruke da nas mimoiđu nesreće i nevidime muke.”

“Čuješ, čoče, odole ga voz neće ni mrdnuti, dok mi ne kažeš, jeste li bez pitanja tamo, iz svetinje uzeli neku stvar da nosite doma?“, to izgovori smrtno ozbiljnog lica.

Ja se naglo uozbiljih i rekoh mu: “Sačuvaj Bože od takve pameti, da iz svetinje nešto otimamo ili krademo. Mi u svetinju nosimo poklone. Nama je porodična sreća i blagoslov sveca miliji od svih stvari na svijetu.”

On mi onda reče mnogo uljudnijim glasom: “Oprosti, morao sam te to pitati, malo pričekaj tu, pa čućeš i zašto”.

Onda strča niz stepenice vagona, rukom mahnu prema mašinovođi ireče mu: “U redu je sve!”

I voz krenu. On me sad raspoloženije uze pod ruku i sa mnom uđe u kupe, naplati karte i poče priču:

“Prije dva dana nismo mogli da krenemo odavde sa ove stanice“.

“A zašto to?!, potrudih se da smireno upitam.

“Ne dade nam Sveti Vasilije! Ništa se ne čudite, ali je ovo živa istina, što ja velim. Ovde na stanicu uđoše čovjek i žena, imahu tu negde oko pedeset godina. Bili su u Ostrogu. Mašinovođa upali, da krene voz – ne može! On izađe iz lokomotive i zagleda mašinu sa svih strana, sve ispravno. Ona nepomična, ka kamen studeni, kao da je neka nevidljiva sila drži.

Mašinovođa onda meni ljutito viknu: “Idi iz vagona u vagon i svi koji su bili u manastir Ostrog neka iziđu iz voza”.

Kad u jednom vagonu to rekoh, neki stariji čovek me poprijeko pogleda pa reče: “Vala smo se mogli nadati svemu i svačemu u ovome vaktu, ali da će doći vreme da nam brane da idemo našem Svetom Vasiliju, e tome jadu se još nismo nadali. Ali ono što je Bog stvorio ljudi ne mogu uništiti.

“Stari, tebi nisam ništa rekao, ti putuješ od Nikšića i idi dalje mirno, ne radi se o tome što ti misliš.”

U susjednom vagonu upitah isto i jedan čovjek i žena rekoše u glas:

“Mi smo bili u Ostrogu!”

“Molim vas, uzmite svoje stvari i izađite iz voza”, rekoh im ozbiljnim tonom. Bez pitanja, bez riječi uzeše svoje putne torbe i izađoše. Čim iz voza izađoše, upali se lokomotiva i naš voz krenu prema Danilovgradu.

Sutra dan evo ti ga opet onaj čovek sa ženom na stanici, čekaju da uđu u naš voz. “Nemojte opet, da zbog vas voz ne može da krene sa stanice.”

“Neće, neće, mi smo bili grešni”, rekoše oni.

“Mi smo bez znanja monaha uzeli bili jednu stvar iz Ostroga, kao za uspomenu, mislili smo. Vratili smo je u manastir i zatražili oproštaj od Svetitelja i ispovjedili se. Vidjeli smo juče dobro kolika je cijena greha. Ali, hvala Bogu i Svetom Vasiliju što su bili ovako blagi prema nama. Što nas nisu ošamarili teškom kaznom”. Govorili su lagano. Svaku su riječ merili.

Oni me naučiše da slušam i vjerujem u čuda“.

„E to su bili čestiti ljudi, kad su imali hrabrosti da lični grijeh javno priznaju“, rekoh ja.

“Jeste, vala, čoče, rekoše to i ponoviše tu priču pred punim vagonom naroda, od kojih su se mnogi u čudu krstili. Vidjeli su kako je svetac branilac pravde i svog manastira”.

I kondukter nastavi: “Ono dvoje još i ovo rekoše: Sada smo dobro utvrdili koliko je Sveti Vasilije veliki i shvatili koliko je grešno i neoprostivo iz svetinje uzimati. Iz svetinje čovjek mora da izađe samo čist, ispoveđen, mirne duše i čiste savjesti, pomiren sa Bogom i ljudima”, završi svoju priču kondukter riječima ono dvoje.

Iz ovoga istinitoga čuda dobar su nauk naučili i oni, a i mi, jer “savjest je kao hiljadu svjedoka“, kaže vizantijska poslovica. I tako, veliki Svetitelj, čija čudesa teku vijekovima i u nedogled idu, ovim čudom daje odgovor na etičko pitanje – ne uzimaj tuđe.

Related Topics:

Region

CRVENE ZASTAVICE NA PLAŽAMA: Zabranjeno kupanje na više lokacija u Crnoj Gori

Na barskoj plaži Žukotrlica u Šušanju uvedena je zabrana kupanja na mjestima “Žukotrlica 02” i “Žukotrlica 03” nakon što su analize pokazale loš kvalitet morske vode.

Crvene zastavice postavljene su i na kupalištima “Slovenska plaža 01” i “Pržno” u Budvi.

Do problema je došlo nakon što je primjećeno izlivanje otpadnih voda u more kod Šušanjske plaže, uz pojavu mutne vode i neprijatan miris, javlja Informer.

Nadležne službe su obaviještene, a na mjestima gdje je voda nebezbjedna za kupanje ostaje zabrana dok se ne utvrdi poboljšanje kvaliteta.

Izlivanje kanalizacije u more
Mediji su i ranije izvještavali da je kupače na Šušanjskoj plaži u Baru ove sedmice neprijatno iznenadilo izlivanje kanalizacije u more na najmanje dva mjesta.

Nakon niza neprijatnih situacija, uslijedila je i reakcija roditelja djece koja ljetuju u Crnoj Gori.

Tamošnje ambulante su pune mališana koji imaju iste simptome, a to su dijareja, povraćanje, malaksalost i temperatura, dok pedijatri upozoravaju da su glavni uzrok bakterije u plićaku koje se javljaju, između ostalog, kao posljedica izlivanja kanalizacije u more.

Nastavi čitati

Region

DRAMA NA DUNAVU: Nasukao se kruzer sa 238 ljudi

Putnički brod sa 238 osoba nasukao se na Dunavu zbog niskog vodostaja. Evakuacija putnika u toku, a situacija na brodu postaje kritična.

Putnički brod sa ukupno 238 osoba nasukao se na Dunavu kod rumunskog mjesta Salčia zbog izuzetno niskog vodostaja. Bugarska granična policija juče popodne započela je evakuaciju 186 putnika sa kruzera Viking Ullur, koji plovi pod švajcarskom zastavom. Na brodu je ostalo 52 člana posade, piše Digi24.ro.

Informaciju o evakuaciji objavilo je bugarsko Ministarstvo unutrašnjih poslova, a prenijela je agencija AFP. Brod je trebalo da pristane u luci Vidin radi snabdjevanja, a na plovilu je počelo da ponestaje i pijaće vode.

Brodarski agent angažovao je drugo plovilo kako bi preuzelo putnike, ali ono nije uspjelo dovoljno da se približi nasukanom kruzeru. Snimci koje je objavila bugarska policija prikazuju putnike sa prslucima za spasavanje, kojima spasioci pomažu pri ukrcavanju na patrolni čamac granične policije.

Brod je isplovio u ponedjeljak uveče iz grada Drobeta-Turnu Severin ka Vidinu u Bugarskoj. Tokom plovidbe ostao je zaglavljen na području sa brojnim pješčanim sprudovima.

Nivo rijeke je izuzetno nizak, a protok Dunava iznosi oko 1.600 kubnih metara u sekundi, zbog čega brod nije mogao da nastavi plovidbu.

Tokom večeri i u utorak ujutru izvedeno je nekoliko pokušaja manevrisanja kako bi se brod oslobodio, ali bez uspjeha. Predstavnici lučke kapetanije saopštili su da su izgledi za skoro odblokiranje plovila veoma mali.

Nastavi čitati

Društvo

SEZONCI IZ BiH POSTALI TRAŽENA ROBA: Strani poslodavci ih zadržavaju i preko zime

 Nastojeći da zadrže sezonce i nakon ljeta, brojni poslodavci na primorju, a posebno u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Sloveniji, radnike ostavljaju na minimalcu čak u mjesecima koje provedu kod kuće.

Poslodavci i sindikalci kažu da je posljednjih godina sve više sezonaca koji ostaju u radnom odnosu tokom cijele godine, jer ih poslodavci i van sezone zadržavaju na minimalnoj plati kako bi izbjegli potragu za novim radnicima.

Odlazak radnika na sezonu pustoši sektor ugostiteljstva i turizma u BiH svake godine već u aprilu i maju, kada hiljade radnika daju otkaze i odlaze na obalu da bi obavili potrebne pripreme za početak sezone.

Predsjednik Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca” Dalibor Šajić kaže da se često dešava da poslodavci ostave na minimalcu radnike u mjesecima van sezone, ali i da se turistička sezona produžava, pa poslodavci nastoje privući goste i u mjesecima kada nema kupanja i masovnih godišnjih odmora.

“Dosta ljudi želi sigurnost i da imaju uplaćene doprinose čak i kad nisu na sezoni. To im je glavni motiv da pristanu na minimalac u Hrvatskoj i Sloveniji, da ostanu u radnom odnosu. Zanimljivo je da vrlo često, u mjesecima kada ne rade tamo, kod kuće rade na dnevnicu na svadbama i prijemima. Poslije se vrate na sezonu i nastave da rade i još vrbuju nove radnike “, kaže Šajić.

Pojedini poslodavci nude i avanse

Predsjednik Sindikata trgovine, turizma, ugostiteljstva, usluga, poljoprivrede i prehrambene industrije Republike Srpske Velimir Rudić kaže da osim zadržavanja sezonskih radnika na minimalcu, pojedini poslodavci daju i avanse za buduću saradnju.

Kaže da pojedini poslodavci radnicima na kraju sezone daju avans dovoljan da premoste period do naredne sezone, jer računaju da će im se vratiti.

“Poznajem radnika koji odlazi u maju na ostrvo Vis i radi do oktobra. Tamo se okuplja elita i dolazi dosta turista brodovima i jedrilicama. Poslodavac čini sve da ga zadrži i on više nije sezonski radnik nego stalno zaposleni“, kaže Rudić.

Rudić kaže da Hrvatska i druge države na Jadranu zbog velike potrebe u turizmu imaju ogromne kvote za zapošljavanje radnika iz inostranstva, ali da je neozbiljno nagađati koliko je zaista radnika otišlo da radi u ove države jer se niko ne bavi preciznim registrovanjem tih podataka.

Razlika u platama jasno pokazuje zašto su poslovi na primorju toliko privlačni radnicima iz BiH.

U principu, radnici na primorju mogu za nekoliko mjeseci da zarade više nego za godinu ovdje, a poslodavci im nude smještaj, hranu i podmiruju troškove za izradu radnih dozvola.

Kolike su razlike u platama

Za to vrijeme, plate ugostiteljskih radnika u BiH jednostavno ne mogu da im konkurišu, jer se kreću od 1400 do 1500 KM. Nešto više zarađuju profesionalni kuvari.

Na početku ovogodišnje sezone ponuđene zarade bile su najmanje dvostruko veće nego u BiH.

Tako su, na primjer, kuvaru i pizza majstoru zarade počinjale od 3.500 KM, a rasle su čak i do 6.000 KM. Dio njih od poslodavaca dobija i procenat od zarade, pa je zbir na kraju dobre sezone daleko viši.

Prodajni agent za izlete u Hrvatskoj može u startu da zaradi 1.500 KM i to samo raste, dok roštilj majstor u prosjeku dobija od 3.000-4.000 KM. Plate konobara se razlikuju od lokacije, složenosti posla i veličine objekta u kojem rade, pa oni mogu da zarade od 2.800 KM do 4.500 KM. Slično je i sa sobaricama, recepcionerima i drugim poslovima.

Pored ugostiteljskih radnika u susjedne zemlje odlazi i dosta radnika u oblasti građevinarstva.

Predsjednica Sindikata radnika građevinarstva i stambeno-komunalnih djelatnosti RS Dragana Vrabičić kaže da je od tih poslodavaca ipak pošteno to što osiguravaju da radnici  tokom zime i mjeseci zarade kakvu takvu platu.

“To je svakako mnogo više nego što mogu da zarade kod nas. Ti ljudi su onda prijavljeni, pa makar i na najnižu platu, imaju osigurnje, a poslodavac ih čuva. Puno je to bolje nego kada rade osam do deset sati na minimalcu cijele godine, zar ne? Ipak, to znači da mi ostajemo bez tih radnika trajno, ne samo za sezonu. Ako su tamo prijavljeni, kod nas mogu samo da rade na crno u mjesecima van sezone. Za to vrijeme naši poslodavci ne rade ništa da bi zadržali radnike“, kaže Vrabičić.

Napominje da nema sumnje da inostrani poslodavci ovo rade isključivo iz sopstvenog interesa da zadrže dobre radnike, to je za nas kao društvo daleko opasnije, jer nam odvlači najzdraviju radnu snagu.

Inače, Hrvatska je ove godine izdala preko 94.000 dozvola za rad stranim radnicima, a najveći broj odnosio se na državljane BiH i to u oblasti ugostiteljstva, turizma i građevinarstva.

Capital

Nastavi čitati

Aktuelno