Zanimljivosti
PLANOVI ZA 2035. GODINU! Rusi i Kinezi grade nuklearnu elektranu na Mjesecu?
Kina razmatra mogućnost izgradnje nuklearne elektrane na Mjesecu kako bi obezbijedila energiju za Međunarodnu lunarnu istraživačku stanicu (ILRS), zajednički projekat sa Rusijom.
Ovaj plan je otkriven ranije ove nedjelje tokom prezentacije Pei Žaojua, glavnog inženjera kineske misije Chang’e-8.
Misija Chang’e-8, zakazana za 2028. godinu, predstavlja ključni korak u ambicioznom svemirskom programu Kine, čiji je cilj da pošalje astronaute na Mjesec do 2030. godine i da postavi stalnu naseljenu bazu na njegovoj površini, prenosi “Independent”.
Misija će postaviti temelje za ovu bazu, uključujući istraživanje mogućnosti za napajanje energijom. Iako se nuklearna elektrana razmatra kao glavna opcija, u prezentaciji Pei Žaojua su takođe predstavljene alternativne metode snabdijevanja, kao što su veliki solarni paneli postavljeni na površini Mjeseca i cjevovodi i kablovi za distribuciju toplote i električne energije širom baze.
Kina planira da kroz misiju Chang’e-8, uz pomoć rakete Long March 5 sprovede projekat u dvije faze. Prva faza uključuje slanje robota, rovera i specijalnih modula na Mjesec, koji će proučavati resurse, teren i druge podatke neophodne za gradnju baze.
Druga faza, planirana za 2030, predviđa slanje dvoje kineskih astronauta u svemirskim brodovima Mengzhou i Lanyue, kako bi započeli pripreme za ljudsku kolonizaciju i izgradnju baze. Saradnja Kine i Rusije na izgradnji nuklearnog reaktora na Mjesecu do 2035. godine, što je Roskosmos najavio 2024, pokazuje ozbiljnu posvećenost dugoročnom istraživanju Mjeseca i funkcionisanju stanice ILRS.
Činjenica da je nuklearna elektrana pomenuta u zvaničnoj kineskoj prezentaciji upućenoj zvaničnicima iz 17 zemalja i međunarodnih organizacija koje učestvuju u ILRS projektu, jasno pokazuje da Peking podržava tu ideju, iako ona nikada nije formalno objavljena.
Vremenski plan Kine za gradnju baze na južnom polu Mjeseca podudara se s američkim, znatno ambicioznijim programom Artemis, kojim NASA planira da vrati američke astronaute na Mjesec u decembru 2025. godine, uz dugoročan cilj uspostavljanja stalne baze.
Vu Veiren, akademik Kineske akademije inženjeringa i glavni dizajner kineskog lunarnog programa, izjavio je prošle godine da će osnovni model ILRS, sa južnim polom Mjeseca kao centralnom tačkom, biti izgrađen do 2035. godine.
Vu je izjavio da je pitanje energetskog napajanja ključno za ILRS, ističući da Rusija ima prirodnu prednost u nuklearnoj tehnologiji, posebno kada je riječ o njenom slanju u svemir.
“Nadam se da će ovog puta obje zemlje zaista uspjeti da pošalju nuklearni reaktor na Mjesec”, rekao je Vu za “Reuters”.
Serija lansiranja Chang’e sondi biće dio faze izgradnje tog “osnovnog modela” stanice, kako je Vu i najavio. U budućnosti, Kina planira da pokrene i projekat “555”, kojim će pozvati 50 zemalja, 500 međunarodnih naučnih institucija i 5.000 stranih istraživača da se pridruže ovom globalnom svemirskom istraživačkom poduhvatu.
ILRS je zamišljen kao međunarodni naučni centar nove generacije, koji bi mogao oblikovati budućnost istraživanja Mjeseca i svemira u cjelini. U svakom slučaju svijet ulazi u novu eru razvoja Mjeseca, u kojoj će Kina i Rusija, po svemu sudeći, igrati ključne uloge, prenosi “b92”.
Zanimljivosti
Mladić tražio slobodne dane zbog slomljenog srca, ŠEF ODMAH ODOBRIO!
Neobičan, ali iskren zahtjev za godišnji odmor jednog mladog radnika postao je viralan nakon što ga je njegov direktor podijelio na društvenim mrežama.
Radnik je kao razlog naveo nedavni prekid veze, a odgovor šefa oduševio je mnoge korisnike interneta.
Džasvir Sing, suvlasnik i izvršni direktor kompanije “Knot Dating“, podijelio je snimak ekrana na mreži „X“ i nazvao je „najiskrenijom do sada“.
Uz objavu je napisao: „Generacija Z ne koristi filtere“, aludirajući na iskrenost i direktnost mlađih generacija na poslu.
“Nedavno sam prošao kroz prekid veze i nisam se mogao fokusirati na posao. Danas radim od kuće, ali želio bih uzeti slobodne dane od 28. do 8. kako bih se kratko odmorio”, pisalo je u poruci.
Poruka, koja je bila jednostavna, ali iskrena, naišla je na brojne pozitivne reakcije.
Na pitanje da li je odobrio zahtjev, Sing je kratko odgovorio: “Dopust odobren, odmah”.
Objava je ubrzo postala viralna, a korisnici su pohvalili i iskrenost radnika i šefovo razumijevanje.
Mnogi su istakli da je riječ o pozitivnom primjeru normalizacije razgovora o emocionalnom stanju na radnom mjestu, prenosi CdM.
“Ovo je savršeno u redu. Još bolje, uopšte nemojte objašnjavati razlog zbog kojeg uzimate slobodno”, “Ima ljudi koji ni za brak ne uzmu toliko dopusta”, na što je Sing uzvratio: “Ali mislim da prekidi veza zahtijevaju više dopusta nego brak”.
Zanimljivosti
U BIH NIKAD NIJE DOSADNO: Ramo Isak objavio još jedan spot, ovaj put kreator je AI tehnologija (VIDEO)
Na YouTube kanalu objavljena je nova pjesma posvećena Rami Isaku, federalnom ministru unutrašnjih poslova i lideru stranke Snaga naroda.
Riječ je o još jednom “muzičko-političkom projektu” koji se, ako je suditi po komentarima gledalaca, kreće između satire i naučne fantastike.
Pjesma glasi:
„Ramo, Ramo, svi za tebe sad,
nek se ori pjesma, nek se ori grad.
Ramo, Ramo, ti si naš junak,
s tobom Bosna nikad neće past“,
a sve to uz prateći spot generisan pomoću vještačke inteligencije.
U videu, Ramo Isak jaše konja, nosi zastavu Bosne i Hercegovine i mač, dok digitalno nebo gori iznad njega.
AI tehnologija ga prikazuje kao svojevrsnog viteza modernog doba – čovjeka koji brani državu i narod, makar algoritamski.
Taman kad posmislimo da smo sve vidjeli…Kad ono Ramo
Zanimljivosti
KAKO JE “EGIPATSKA SELJANKA” POSTALA AMERIČKA BOGINJA SLOBODE: 139. rođendan Kipa slobode
Kip slobode otkriven je 28. oktobra 1886. godine u njujorškoj luci, kao dar Francuske Sjedinjenim Američkim Državama. Tokom postojanja postao je globalni simbol slobode – ali i izvor brojnih zanimljivih, pa i pomalo čudnih priča.
Kip slobode, jedan od najpoznatijih spomenika na planeti, svečano je otkriven 28. oktobra 1886. godine na ostrvu Bedlou (danas Ostrvo slobode), uz prisustvo tadašnjeg predsjednika SAD Grovera Klivlenda. Spomenik je bio poklon francuskog naroda Americi, kao simbol prijateljstva i zajedničkih ideala slobode i demokratije.
Autor kipa bio je francuski skulptor Frederik Ogist Bartoldi, dok je konstrukciju osmislio inženjer Gistav Ajfel, kasnije poznat po Ajfelovom tornju. Visok 46 metara (sa postoljem 93), kip prikazuje ženu odjevenu u togu, s bakljom u ruci – simbolom prosvjetljenja – i tablom na kojoj piše 4. juli 1776., datum američke Deklaracije nezavisnosti.
Kroz decenije, Kip slobode postao je prva slika “novog svijeta” za milione imigranata koji su u 19. i 20. vijeku pristizali u Ameriku. Danas je nacionalni spomenik, dio UNESCO-ve svjetske baštine i nezaobilazna turistička atrakcija koju godišnje posjeti više od četiri miliona ljudi.
Ali, iza njegovog dostojanstvenog izgleda kriju se i priče koje su mnogo neobičnije nego što biste očekivali. Bartoldi je prvobitno zamislio kip kao prikaz arapske seljanke koja u ruci nosi fenjer, simbol slobode i napretka, namijenjen ulazu u Suecki kanal. Kada egipatske vlasti nisu imale novca, ideju je preoblikovao i ponudio Americi – tako je “egipatska seljanka” postala američka boginja slobode.
Do 1916. godine posjetioci su mogli da se popnu sve do baklje, ali je tada eksplozija u obližnjem skladištu municije, poznata kao Black Tom incident, oštetila kip i zabranila pristup toj zoni. Oštećenja od eksplozije i danas su djelimično vidljiva na bakarnoj konstrukciji.
Kada je postavljen, kip je bio potpuno bronzan i sjajan, ali je tokom godina oksidacija stvorila karakterističnu zelenu patinu. Početkom 20. vijeka građani su tražili da se “očisti”, ali stručnjaci su dokazali da taj sloj zapravo štiti metal od propadanja – i zelena je postala zaštitni znak Kipa slobode.
Zbog metala od kojeg je napravljena statua, ljeti temperatura u glavi zna dostići i 45 stepeni. Penjanje do krune postalo je pravi test izdržljivosti, pa su suvenirnice jedno vrijeme prodavale majice s natpisom “Preživio/la sam Kip slobode”.
Najpoznatija “mala sestra” Kipa slobode stoji u Parizu, okrenuta prema zapadu – ka Njujorku. Manje replike postoje i u Japanu, Brazilu, Las Vegasu i još desetak zemalja, pa sloboda, čini se, ima mnogo adresa.
Krajem 19. vijeka čuvar svjetionika na Bedlou ostrvu, Vilijam Boro, živio je sam u kućici pored kipa i bio poznat kao “pustinjak slobode”. Umro je 1906, a legenda kaže da je želio da mu pepeo bude razasut oko njegove baze – kako bi vječno čuvao gospođu s bakljom.
Bez obzira na sve legende i bizarne epizode, Kip slobode i dalje stoji ponosno u njujorškoj luci, kao podsjetnik da sloboda, iako često podložna vremenu i ljudskim slabostima, nikada ne gubi svoj sjaj.
-
Politika16 sati agoStanivuković optužio Igora Dodika za PODMETANJE LAŽI! “Saplešćete se vi o Draškića KAO MNOGO PUTA DO SADA!”
-
Hronika2 dana agoU NESREĆI KOD BANJALUKE POGINULI OTAC I SIN: Tužilaštvo se oglasilo o okolnostima
-
Politika3 dana ago“MOLIMO KOLEGINICU DA NE SJEDI U KRILU MINISTRA FINANSIJA”: Šokantna scena u Parlamentu Bosne i Hercegovine
-
Politika2 dana ago“NEPRISTOJNOST, NEKULTURA, BAHATOST”: Žestoka svađa Marinka Božovića i Gorice Dodik na društvenim mrežama
-
Svijet1 dan agoUHAPŠENA 3 MUŠKARCA: Satima silovali djevojku (18), njen poznanik sve snimao telefonom
-
Estrada2 dana agoPROPALI MU NASTUPI! Poznati pjevač deportovan iz Švedske, NIJE IMAO DOZVOLU!
-
Hronika2 dana agoPolicajci podvodili maloljetnice, USLUGE KORISTIO UNIVERZITETSKI PROFESOR?
-
Politika3 dana agoPETROVIĆ NAPAO MIJATOVIĆA “Obogatili ste se i za deseto koljeno”
