Firme u vlasništvu fočanskog biznismena Gordana Pavlovića sa sjedištem u Republici Srpskoj zaradile su u prošloj godini oko 60 miliona maraka, saznaje CAPITAL.

Pavloviću su najveću zaradu donijeli „Pavgord“ koji je ostvario dobit od čak 45,8 miliona KM, ali i „Nova Alumina“ koja je lani bila u plusu 10,8 miliona maraka.

Zarada „Nove Alumine“ 12 puta veća

I jedno i drugo preduzeće su povećali dobit u prošloj godini u odnosu na pretprošlu, pa je tako „Pavgord“ sa 44,2 miliona KM koliko je zaradio u 2024. godini, prošle godine zaradu povećao za 1,6 miliona, te tako, kao što je napomenuto, bio u plusu 45,8 miliona maraka.

S druge strane, dobit „Nove Alumine“ je u prošloj godini, u odnosu na pretprošlu bila više od 12 puta veća.

Konkretno „Alumina“ je sa 860.794 KM koliko je zaradila u 2024. godini, lani svoju dobit povećala na 10,8 miliona maraka.

Kada su u pitanju prihodi „Pavgord“ je sa 42 radnika lani prihodovao 225,4 miliona KM, a „Nova alumina“ 369,4 miliona maraka.

„Alumina“ je prema zvaničnim podacima, zapošljavala 1.282 radnika.

„Nova Ljubija“ zaradila dva miliona KM

Gordan Pavlović je prošle godine profitirao i od „Nove Ljubije“ iz Prijedora koja mu je donijela zaradu od oko dva miliona maraka.

Prihodi ovog preduzeća iznosili su lani oko 72,1 milion maraka, a zapošljavali su 692 radnika.

Dobit „Nove Ljubije“ je duplo manja u odnosu na 2024. godinu kada su zaradili 4,7 miliona maraka.

Podsjetimo, Pavlović je rudnik „Arcelor mittal“ u Prijedoru i željezaru u Zenici kupio početkom prošle godine, te su firme promijenile naziv u „Nova Ljubija“ i „Nova željezara“ Zenica.

Ni godinu dana kasnije, obje firme su pred stečajem.

„Nova željezara“ u gubitku gotovo 95 miliona KM

Odlične rezultate ostvarene u prošloj godini fočanskom biznismenu pokvarila je „Nova željezara“ Zenica koja je prošlu godinu završila u gubitku od 94,9 miliona KM. Ipak, ta gubitak je manji u odnosu na pretprošlu godinu kada su bili u minusu 117,3 miliona maraka.

Preduzeće „Srbinjeputevi“, takođe u Pavlovićevom vlasništvu, je značajno smanjilo dobit u odnosu na pretprošlu godinu.

Prošle godine je ova firma zaradila 1,2 miliona maraka, dok su u 2024. godini ostvarili dobit u iznosu od 9,4 miliona KM.

Prihodi su im prošle godine  iznosili 13,3 miliona KM, a zapošljavali su 71 radnika.

Mnogo lošije poslovanje u odnosu na pretprošlu godinu, lani je zabilježio i Novi rudnik mrkog uglja „Miljevina“ koji je zaradio svega 739.956 KM, dok su u 2024. godini imali dobit u iznosu od 8,5 miliona maraka.

Prošle godine su im prihodi iznosili 12,9 miliona KM, a zapošljavali su 62 radnika.

Defitnitivno najlošiji rezultat od svih preduzeća fočanskog biznismena ostvarila je firma „Boksit“ Milići koja je u plusu bila svega 27.526 KM, dok su prihodovali 35,5 miliona maraka.

Značajno su smanjili dobit u odnosu na na 2024. godini kada su zaradili 797.297 KM.

capital.ba

Sadašnje generacije moraju mladima u Republici Srpskoj ostaviti u nasljeđe slobodu i mir, kao i odlučnost u antifašističkoj borbi, poručio je predsjednik SUBNOR-a Republike Srpske Slobodan Šobić.

“Naša je obaveza da mladima prenosimo antifašističke ideje, borbu za mir među državama i narodima, te da ih osposobimo da mogu naći rješenja za krizne situacije u kojima se svijet trenutno nalazi”, naveo je Šobić.

Dan pobjede nad fašizmom obilježava se 9. maja u znak sjećanja na taj datum 1945. godine, kada je stupila na snagu bezuslovna kapitulacija nacističke Njemačke, čime je završen Drugi svjetski rat u Evropi, koji je u istoriji čovječanstva bio najmasovniji, a po broju ljudskih žrtava najstravičniji sukob u kojem je poginulo oko 60 miliona ljudi.

Srpski narod bio je predvodnik borbe protiv fašizma na prostoru bivše Jugoslavije i podnio je najveće gubitke, a Sovjetski Savez dao je najveći doprinos u slamanju fašizma.

Bivša Jugoslavija, koja je tada i kroz istoriju bila na strani saveznika, imala je najveće gubitke koji se, prema državnoj komisiji SFRJ, procjenjuju na 1,7 miliona ljudi.

(Srna)

Uvođenje privremenih mjera zaštite domaće proizvodnje čelika naći će se na dnevnom redu hitne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH zakazane tek za 19. maj.

Problemi u industriji čelika

Sagovornici “Nezavisnih novina” ocjenjuju da ove mjere dolaze prekasno i da ne mogu donijeti dugoročno rješenje problema u domaćoj industriji.

Predlagači smatraju da je opravdano razmatranje ove tačke dnevnog reda, kao i donošenje zaključaka koji bi usmjerili aktivnosti Savjeta ministara BiH i drugih nadležnih institucija ka zaštiti domaće proizvodnje čelika i čeličnih proizvoda, te očuvanju više od 1.200 radnih mjesta u Novoj Željezari Zenica i više od 9.000 radnih mjesta u povezanim preduzećima i sektorima.

Da li mjere stižu prekasno?

Ipak, sagovornici upozoravaju da bi ove mjere, čak i ako budu usvojene, mogle doći prekasno.

Ekonomista Milenko Stanić ističe da se ovim mjerama može samo privremeno odgoditi kriza.

“Ali sigurnog i ozbiljnog rješenja nema, kao što ga nema ni za cjelokupnu privrednu strukturu. Propustili smo da sačuvamo zdrave privredne subjekte, a imali smo ih mnogo. U procesu privatizacije napravljene su ozbiljne greške. Preduzeća su preuzeli investitori upitnog karaktera, koji nisu došli da nastave proizvodnju, nego da izvuku ono što je preostalo”, kazao je Stanić.

Uništeni veliki sistemi 

On dodaje da su uništeni veliki sistemi koji su zapošljavali desetine hiljada radnika.

“Bez velikih kompanija nema ni malih privrednika, ni male ekonomije. Dodatni problem je i masovan odlazak mladih”, ističe on.

Prema njegovim riječima, značaj ovih kapaciteta za privredu Federacije BiH i Republike Srpske je veliki, posebno u sektorima poput željeznica i rudarstva.

“Oni mogu privremeno održati rad preduzeća, ali to će biti kratkog daha”, pojašnjava Stanić.

Bez sistemskih rješenja se ne može očuvati privreda

Dodaje da se bez sistemskih rješenja ne može očuvati privreda.

“Vlada treba intervencionističkim podsticajima da stvara uslove, jer ovdje neće doći ozbiljan investitor. Bez njega nema dugoročnog rješenja”, zaključio je Stanić.

Dario Antonić, predsjednik Sindikata preduzeća “Nova Ljubija” iz Prijedora, smatra da i eventualno usvajanje mjera dolazi prekasno.

“Moje lično mišljenje je da je to samo pranje savjesti i pokušaj kupovine vremena. Odavno je prošlo vrijeme kada je takva odluka trebalo da bude donesena. Ovo je prekasno za Novu Željezaru. Postojala je prilika kada je ‘ArcelorMittal’ ponudio saradnju i federalnoj vladi da se uđe u proces privatizacije, kroz kupovinu udjela koji je imao u BiH. Tada je procijenjeno da nema dovoljno mogućnosti za uspješan oporavak”, rekao je Antonić.

Problem koji je izmakao kontroli

Kako je dodao, trenutne mjere vidi kao zakasnjelu reakciju na problem koji je izmakao kontroli.

“Ovo je gašenje požara koji se već oteo kontroli i bojim se da će na kraju ostati samo pepeo”, zaključio je Antonić

Podsjećamo, u “Novoj Ljubiji” iz Prijedora pokrenut je stečajni postupak, a iz uprave preduzeća ranije su naveli da Savjet ministara BiH nije donio odluku o zaštiti domaće proizvodnje i uvođenju kvota na uvoz čelika, što im otežava poslovanje.

Kako navode, to direktno utiče na Željezaru Zenica, koja je jedini kupac rude iz Prijedora.

Željezara Zenica se već duže vrijeme nalazi u teškoj finansijskoj situaciji i ne izmiruje obaveze prema rudniku u Prijedoru. Zbog toga se pribojavamo budućeg razvoja situacije u Željezari Zenica, što može posredno uticati na našu likvidnost i naplatu dugovanja”, kazala je ranije za “Nezavisne novine” Suzana Gašić, zamjenica direktora ovog preduzeća.