Connect with us

Društvo

PLJAČKA VIJEKA POD MASKOM TURIZMA! Ski centar “Klekovača” Dodikov paravan za otimanje šume i vode?

Radnici Šumskog gazdinstva “Oštrelj” Drinić najavili su štrajk. Plate im kasne, priča se o masovnim otkazima. Uz probleme koji more i druge dijelove “Šuma RS”, ova šumarija ima i jedan dodatni – to je fantomski Turistički centar “Klekovača”, koji im je, iako ne postoji, oteo najbolju šumu.

mega projektu zvanom TC “Klekovača” priča se već 15 godina. Bajku o blistavim ski centrima, luksuznim hotelima i sličnim čudesima elitnog turizma, Milorad Dodik i SNSD su upotrijebili u nekoliko predizbornih kampanja.

Da li se ovoj bajci bliži kraj?

Kako je za Srpskainfo potvrđeno iz Ministarstva trgovine i turizma RS, “razmatraju se načini za raskid koncesionog ugovora, ukoliko ne dođe do dogovora oko daljih aktivnosti.”

Kako navode u Ministarstvu, ugovor o koncesiji za korištenje zemljišta radi izgradnje i korištenja Turističkog centra „Klekovača“ potpisan je još 2013. sa preduzećem „GB IMMO“ iz Banjaluke. Nakon toga, koncesionar je, kako navode, “pokrenuo pripremne aktivnosti.”

– Nažalost, do danas nije došlo do realizacije ovog projekta u većem obimu iz različitih razloga, među kojima je i smrt jednog od investitora u privrednom društvu koje je nosilac koncesije. Trenutno su u toku pregovori sa koncesionarom o eventualnim aneksima ugovora, odnosno načinima za raskid ovog ugovora ukoliko ne dođe do dogovora – poručuju iz Ministarstva trgovine i turizma RS.

Da li zbog smrtnog slučaja u “porodici”, ili iz nekog drugog razloga, tek i sami smo se uvjerili da firma, koja je koncesionar jednog od najhvaljenijih projekata u Srpskoj, nije baš u formi.

Na telefone “GB IMMO” se danima niko ne javlja, a na adresi preduzeća, u Vidovdanskoj 2 u Banjaluci, zatekli smo zaključana vrata i gomilu neplaćenih računa za struju i vodu.

A u početku je sve djelovalo – glamurozno, bar na riječima.

Balkanski sent Moris sa 10 hotela

Priča o Turističkom centru, koji će Klekovaču pretvoriti u balkanski Sent Moris, počela je pred izbore 2010. godine. Tada je Dodik obznanio da postoje investitori, koji su spremni da u  TC “Klekovača” ulože 338 miliona evra.

Tada je rečeno da će centar imati deset hotela, staze dužine 80 kilometra, 13 žičara i ski – liftova i kapacitet prevoza 10.000 skijaša istovremeno.

Sve to je trebalo da izvedu tri firme, jedna austrijska i dvije domaće: GB IMMO Banjaluka i LOM Petrovac.  Najavljeno je da će izgradnja ovog Turističkog centra trajati 12 godina.

Taj je rok odavno prošao, a na Klekovači nije udaren ni temelj za ski – atrakciju.

Sve je ostalo na papirima, a i ti papri su prilično kontroverzni.

Kako su ranije pisali mediji, studiju izvodivosti, na osnovu koje je GB IMMO iz Banjaluke dobio koncesiju nad Klekovačom, izradila je austrijska firma Alpine Alians. Nakon toga Austrijanci su se povukli, jer su priocijenili da je Klekovača – neisplativ poduhvat.  Nikakvo čudo, jer svi koji žive na ovoj planini i podno planine zanju da na Klekovači nema dovoljno snega za ski centar.

Austrijanci su zadržali su autorsko pravo nad projektom, ali je banjalučka firma ipak kao koncesionar koristila taj dokument.

Paravan za pljačku šume i vode

Uprkos svemu,  Republika Srpska je investitoru dala koncesiju za istraživanje i eksploataciju vode, a smatra se da je Klekovača bogata podzemnim vodama.

Ta koncesija, kao i činjenica da je koncesionar TC “Klekovača” dobio najbolju šumu kojom raspolaže šumarija u Driniću, kod mnogih je izazvalo sumnje: da je Turistički centar bio samo paravan za bezočnu pljačku prirodnih bogatstava.

Posebnu pobunu je izazvao zoning plan, kojim je predviđeno da će, u slučaju nestašice vode, prednost imati turistički centar u odnosnu na lokalno stanovništvo.

Bajka o milionskom investicionom poduhvatu, koja je po svemu sudeći privodi kraju, počela je da se ozbiljno urušava još prošle godine. Tada je Okružni sud u Banjaluci  poništio rješenje Ministarstva prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS kojim je bila odobrena Studija uticaja na životnu sredinu za ovaj  projekat. Rješenje je poništeno po tužbi Centra za životnu sredinu Banjaluka.

 

Related Topics:

Društvo

Islamski propovijednik iz BiH “MUSLIMANI NE SMIJU ČESTITATI BOŽIĆ HRIŠĆANIMA”!?

Izjava islamskog propovjednika Elvedina Pezića da muslimani ne bi trebali obilježavati Novu godinu, niti čestitati Božić hrišćanima, ponovno je izazvala burne reakcije na društvenim mrežama. Pezić, poznat po svojim izrazito konzervativnim i često kontroverznim tumačenjima vjere, još jednom je pokazao koliko pogubne mogu biti riječi onih koji se predstavljaju kao duhovni autoriteti.

No, takav stav potpuno zanemaruje činjenicu da je Nova godina međunarodni, svjetovni praznik, koji nema vjersku pozadinu. Ona simbolizira nadu, nove početke i zajedništvo među ljudima, bez obzira na vjeru ili narodnost.

 

 

Još veći problem izazvala je njegova izjava da muslimanima nije dopušteno čestitati Božić hrišćanima, jer to, prema njegovim riječima, predstavlja grijeh. Takve poruke nisu samo pogrešne u teološkom kontekstu, nego i društveno štetne. U vremenu kada se svijet suočava s izazovima koji traže više razumijevanja, dijaloga i saradnje, Pezićeve izjave djeluju kao poziv na podjele i nepovjerenje.

Zabrinjava i činjenica da dio javnosti Pezića i dalje doživljava kao vjerodostojnog tumača islama. Internet mu pruža platformu i publiku, ali i razotkriva do koje mjere ovakva retorika može odjeknuti među ljudima koji ne propituju izvor i smisao poruka koje slušaju.

Vjera bi trebala biti prostor mira, duhovnosti i tolerancije – ne sredstvo poticanja međuljudskih sukoba. Elvedin Pezić svojim javnim istupima sve češće pokazuje da je tanka linija između vjerskog nauka i opasne ideološke isključivosti – a tu granicu, čini se, odavno je prešao.

Naime, valja napomenuti i kako su službene muslimanske vjerske vlasti u BiH zanemarile Pezićev poziv, te je Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Husein-ef. Kavazović, uputio čestitku nadbiskupu metropolitu vrhbosanskom, mons. Tomi Vukšiću, te svim katolicima u Bosni i Hercegovini

 

 

U svojoj čestitki, reisul-ulema je, između ostalog, naveo:

“Vama osobno, Vašoj časnoj obitelji, svećenicima i svim katolicima u Bosni i Hercegovini upućujem najiskrenije čestitke povodom velikog blagdana Božića. Želim da ove blagdanske dane provedete u duhu ljubavi, mira i blagostanja, dijeleći radost sa svojim najbližima, susjedima i prijateljima.

Vrijeme blagdana prilika je da se prisjetimo univerzalnih vrijednosti koje nas povezuju – međusobnog poštovanja, solidarnosti i suživota u našoj zajedničkoj domovini. Neka radost ovog blagdana ispuni vaša srca i domove nadom u bolju i sretniju budućnost za sve ljude dobre volje”, napisao je.

Reisul-ulema Kavazović slične čestitke uputio je i drugim visokim dostojanstvenicima Katoličke crkve, kao i vjernicima, uz želje za dobro zdravlje i ličnu sreću.

Nastavi čitati

Društvo

VJEČNO U DUGOVIMA, A CIJENE KAO NA ALPAMA! Čašica rakije na Jahorini 10 KM, KAFA “SAMO” 5 KM

Zimska sezona na Jahorini tek se zahuktava, a s približavanjem dočeka Nove godine cijene u ugostiteljskim objektima potvrđuju ono što mnogi gosti već očekuju – odmor na ovoj planini sve je, blago rečeno, luksuz. Tako ćete kafu na ovom zimskom odmaralištu platiti 5 KM, Coca-Colu, Cedevitu i druge sokove po 7 KM, a toplu čokoladu 8 KM.

Fotografija cjenovnika iz jednog ugostiteljskog objekta na Jahorini pokazuje da su cijene alkoholnih pića osjetno više nego u većini gradova u Bosni i Hercegovini, pa čak i u dijelu regionalnih zimskih centara. Naprimjer, domaće rakije u količini od 0,03 litre kreću se uglavnom od 8 do 10 KM. Zlatna rakija, šljivovica ili kruškovača naplaćuju se 9 do 10 KM, dok su travarica i loza nešto „povoljnije“ i stoje 8 KM.

Među aperitivima, Martini Bianco i Rosso koštaju 9 KM, Jägermeister 9 KM, dok je Campari Bitter 6 KM.

Popularni pelinkovac i višnjevac iz ponude Maraske takođe su po 8 KM za 0,03 litre, piše Hercegovina Info.

Cijene vodke dodatno potvrđuju planinski standard. Smirnoff stoji 9 KM, dok su Grey Goose i Belvedere čak 17 KM za istu količinu.

Ljubitelji gina moraće izdvojiti od 9 do 10 KM za Gordon’s i Tanqueray, dok je Monkey 47 čak 20 KM.

Posebno se ističu cijene viskija i bourbona. Jack Daniel’s stoji 13 KM, Johnnie Walker Red Label 11 KM, dok je Black Label 19 KM.

Chivas Regal 12 košta 17 KM, a Chivas Royal Salute čak 40 KM za 0,03 litre. Među skupljima je i Hennessy XO, čija cijena iznosi 40 KM.

Ni kokteli nisu iznimka. Aperol Spritz, Hugo Spritz i Pelin & Tonic naplaćuju se po 16 KM, dok je Tonic s likerom 15 KM.

Iako su ovakve cijene u skladu s vrhuncem zimske sezone i velikom potražnjom uoči novogodišnjih praznika, one sve češće otvaraju pitanje dostupnosti Jahorine domaćim gostima.

Kada je riječ o smještaju, prema aktualnim ponudama na platformama za rezervaciju, cijene noćenja u periodu oko Nove godine kreću se okvirno od 250 do 400 KM po noći za apartmane, dok hoteli s četiri i pet zvjezdica nerijetko prelaze i 500 KM po noćenju, osobito uz obvezne novogodišnje pakete.

(Agencije) Foto: BN

Nastavi čitati

Društvo

PRAZNIK MAJKI I ŽENA! Pravoslavni vjernici obilježavaju MATERICE

Pravoslavni vjernici obilježavaju Materice, najveći hrišćanski praznik majki i žena, koji uvijek pada u drugu nedjelju pred Božić.

Toga dana, prema običaju, djeca porane i unaprijed pripremljenim kanapom, koncem, šalom, maramom ili kaišem na prepad vežu majkama noge, na isti način kao što su njih majke vezivale na Djetinjce.

Majka se pretvara da ne zna zašto je vezana. Djeca joj čestitaju praznik, a ona onda dijeli poklone i na taj način se “driješi”. Na isti način se vežu i sve udate žene, koje se “driješe” kolačima ili nekim drugim slatkišima.

Običaj “vezivanja” i “driješenja” predstavlja mnogo više od puke igre ukućana, jer se njime potvrđuje veza ljubavi kojom su povezani svi članovi hrišćanske porodice.

Praznik Materice se u novije vrijeme proslavlja i pri hramovima, naročito po gradovima. Žene u dogovoru sa sveštenikom pripreme prigodan program u kome učestvuju djeca sa prikladnim recitacijama i pjevanjem, a onda djeca vezuju prisutne žene. One se “driješe” poklonima i pripremljenim paketićima, knjigama, krstićima…

Negdje se organizuje posjeta bolnici, naročito dječijim odjeljenjima, gdje se djeci nose pokloni, što daje ovom prazniku puni hrišćanski smisao.

Nastavi čitati

Aktuelno