Connect with us

Svijet

PLJUVAO NATO, STAO UZ RUSIJU, A SAD UZDRMAO POLITIČKU SCENU! Malo poznati političar prvi kandidat za predsjednika

Kalin Đorđesku uzdrmao političku scenu Rumunije.

Malo poznati krajnje desničarski populista Kalin Đorđesku, koji se kandidovao kao nezavisni kandidat, preuzeo je vođstvo na predsjedničkim izborima u Rumuniji u nedjelju, pokazali su izborni podaci, i vjerovatno će se suočiti sa ljevičarskim premijerom Marčelom Čolakuom u drugom krugu za dvije nedjelje, što je ishod koji je uzdrmao političku scenu te zemlje.

Kalin Đorđesku vodio je u anketama sa oko 22 odsto glasova nakon gotovo 93 posto prebrojanih glasova, dok je Čolaku iz Socijaldemokratske partije (PSD) zaostajao sa 21 odsto. Elena Laskoni iz Alijanse za spas Rumunije (USR) dobila je oko 18 odsto, a Džordž Simion, lider krajnje desničarske Alijanse za jedinstvo Rumunije (AUR), oko 14 odsto glasova, prenosi Gardijan.

Na birališta je izašlo 9,4 miliona ljudi, što je oko 52,4 odsto birača, pokazuju podaci Centralne izborne službe. Drugi krug glasanja održaće se 8. decembra.

Ko je Kalin Đorđesku?
62-godišnji Đorđesku kandidovao se kao nezavisni kandidat i nije bio široko poznat. Ali izazvao je šok među rumunskim političkim establišmentom kada je njegova popularnost počela sve više i više da raste prema anketama.

Nakon što je i sam izašao da glasa u nedjelju, on je u svojoj objavi na Fejsbuku napisao da je glasao “za one kojima je učinjena nepravda, za ponižene, za one koji se osjećaju kao da nisu bitni, a zapravo su oni najvažnije… Glasanje je molitva za naciju”, rekao je on.

Kristijan Andrej, politički savjetnik sa sjedištem u Bukureštu, rekao je za Asošijeted pres da se čini da je Đorđeskuova neočekivana popularnost u anketama “veliki protest ili revolt protiv vladajućih krugova u društvu”.

“Glavne političke stranke izgubile su vezu s običnim Rumunima. Nemate jake kandidate ili jake vođe… Postoje slabi kandidati, slabi lideri, a stranke su generalno prilično nepovezane. Đorđesku nema plan i ima nejasan i populistički manifest sa stajalištima koja su ‘van normalnog diskursa’. Njegovi stavovi uključuju podršku rumunskim poljoprivrednicima, smanjenje zavisnosti Rumunije od uvoza i povećanje proizvodnje energije i hrane”, rekao je Andrej, prenosi Gardijan.

Đorđesku je takođe nazvao NATO protivraketni štit u rumunskom gradu Deveselu “sramotom za diplomatiju”. On je rekao da Sjevernoatlantski savez neće štititi nijednu svoju članicu ako ih napadne Rusija.

Prema njegovoj veb stranici, Đorđesku je doktorirao pedologiju, granu nauke o tlu, i bio je na različitim položajima u rumunskom ministarstvu životne sredine tokom 1990-ih. Između 1999. i 2012. bio je predstavnik Rumunije u nacionalnom komitetu Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu.

Takođe je popularan na TikToku, gdje je prikupio 1,6 miliona lajkova, i objavljuje vidio snimke na kojima ide u crkvu, trenira džudo, trči i gostuje u podkastima. U Rumuniji će 1. decembra biti održani i parlamentarni izbori koji će odrediti sljedeću vladu i premijera zemlje.

Related Topics:

Svijet

DETALJI UŽASA U MINHENU: Ubio oca, ranio majku i kćerku, roditeljsku kuću digao u vazduh i na kraju sebi presudio

U Minhenu je u srijedu odjeknulo nekoliko eksplozija, čula se i pucnjava, pa je zbog velike prijetnje zatvoren Oktoberfest.

Policija je kasnije objavila šta se tačno dogodilo.

Kažu da je Martin P. (57) ubio vatrenim oružjem svog oca. Povrijedio je majku (81) i svoju kćerku (21). Roditeljsku kuću je bombama digao u vazduh, pa se nakon toga ubio. Vatrogasci su osim kuće u plamenu zatekli i tri vozila koja su gorjela u blizini. Na terenu su bili i pirotehničari.

Mediji prenose da je do zločina došlo nakon porodične svađe oko nasljedstva.

Budući da je Martin P. u poštanskom sandučiću komšije ostavio poruku kako je postavio bombe i na Oktoberfestu, svjetski poznati festival piva tog dana je bio zatvoren.

Pirotehničari i policija su sedam sati provjeravali područje, ali nisu našli nikakva eksplozivna sredstva, pa je Oktoberfest nakon toga otvoren.

Bild piše kako je u srijedu na Oktoberfestu bilo posjetilaca, ali u manjem broju nego inače, prenosi Telegraf.rs.

Nastavi čitati

Svijet

SNAŽNO NEVRIJEME POGODILO GRČKU: Turisti ostali zaglavljeni na Krfu, zatvorene škole na Zakintosu

Očekuje se da će se danas i sutra nevrijeme proširiti na cijelu Grčku, donoseći obilne padavine, lokalni grad, jake vjetrove i pad temperature.

Nevrijeme i oluja u Grčkoj počeli su sinoć. Jak vjetar je pogodio ostrva, a upozorenje građanima i malobrojnim turistima na poseban oprez poslato je i u Ahaji, Iliji i Mesiniji.

Zbog nevremena se na sjeveru Krfa automobil u kojem se nalazila britanska porodica zaglavio se u blatu na uzbrdici, a vatrogasna služba je morala da interveniše kako bi ih prevezla na bezbjedno mjesto na glavnom putu, prenosi “Katimerini”.

Bračni par i njihovo dijete su u dobrom zdravstvenom stanju, prenosi Blicpisanje Tanjuga.

Očekuje se da će se danas i sutra ovi vremenski uslovi proširiti na celu Grčku, donoseći obilne padavine, lokalni grad, jake vjetrove i pad temperature.

Opštine i nadležni organi su pozvani da ostanu u operativnoj pripravnosti nakon sastanka Odbora za procjenu rizika od lošeg vremena. Generalni sekretarijat civilne zaštite preporučuje građanima da budu posebno oprezni i preduzmu mere samozaštite od opasnosti koje proizilaze iz pojave teških vremenskih uslova.

Zatvorene škole na Zakintosu
Sve osnovne i srednje škole, kao i vrtići na grčkom ostrvu Zakintos danas su zatvoreni odlukom lokalnih vlasti zbog olujnog nevremena koje je pogodilo zapadni dio zemlje. Nalet lošeg vremena počeo je sinoć, pošto su jake oluje pogodile ostrva, a upozorenje stanovništvu na poseban oprez poslato je i u Ahaji, Iliji i Mesiniji.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP PROMIJENIO STAV: Ukrajina dobija ono što je tražila od početka rata

Predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) promijenio je, čini se, svoj stav prema Ukrajini, praktično odlučivši da im pruži podršku koju su tražili od početka rata.

Ova promjena politike uključuje značajno povećanje američke pomoći Ukrajini, uključujući obavještajnu podršku za napade duboko unutar Rusije, navodi se u tekstu Wall Street Journala.

Prema izvještaju od 1. oktobra 2025. godine, SAD su odlučile pojačati svoju podršku Ukrajini pružanjem obavještajnih podataka koji će pomoći u dugometražnim napadima na rusku energetsku infrastrukturu.

Ovo označava značajan pomak u politici pod predsjednikom Trampom, koji je nedavno odobrio prošireno dijeljenje obavještajnih podataka i razmatra snabdijevanje Ukrajine snažnim američkim raketama, uključujući Tomahawke i Barracude.

Ove rakete, s dometom do 2.400 kilometara, omogućile bi Ukrajini efikasnije napade dublje unutar ruske teritorije, potencijalno ciljajući rafinerije, gasovode i elektrane u nastojanju da poremete finansiranje ruske ratne mašinerije.

Ovaj potez, kako se navodi, dolazi nakon što su Trampovi raniji napori za postizanje mira, koji su uključivali nudi ekonomske poticaje Rusiji, nisu dali rezultate.

Nova administracija sada poziva NATO saveznike da slijede sličan smjer u dijeljenju obavještajnih podataka, a već je odobrila prodaju Ukrajini raketa s produženim dometom. Međutim, isporuke ATACMS raketa ostaju ograničene prema politici nadzora Pentagona. Evropski saveznici, posebno Njemačka, podržavaju sposobnost Kijeva da napada iza fronta kako bi presjekli ruske linije snabdijevanja. Kremlj je reagovao oprezno, dovodeći u pitanje hoće li Amerikanci izravno upravljati sistemima.

Ova eskalacija ističe promjenu američke strategije uslijed zastoja u procesu mira i trajanja sukoba, ocjenjuje WSJ.

Nastavi čitati

Aktuelno