Connect with us

Društvo

Pobijedio na takmičenju u Švajcarskoj: Banjalučanin najbolji harmonikaš na svijetu

Harmonikaš Radovan Ivanović (20), student Akademije umjetnosti u Banjaluci, pobjednik je 75. svjetskog kupa harmonike održanog u Švajcarskoj.

Radi se o jednom od najjačih takmičenja u svijetu harmonike na kojem je Ivanović u masters kategoriji, koja obuhvata kandidate uzrasta od 18 do 32 godine, među od 24 takmičara iz cijelog svijeta, proglašen za pobjednika.

“Biti nosilac titule pobjednik masters kategorije svjetskog kupa je san svakog umjetnika. Naravno, još kada sam počinjao da sviram, to je bio neki moj daleki cilj, nešto čemu sam težio sve ove godine. Ući u istoriju takvog takmičenja i postati pobjednik jedne od kategorija zaista nije mala svar. To je rezultat koji je na ponos i mene i svih mojih profesora i ljudi koji rade sa mnom tako da zaista, pored svih uspjeha koje sam do sada ostvario, a bilo ih je dosta, moram da kažem da je ovo kruna svih dosadašnjih uspjeha i rezultata”, ispričao je Radovan Ivanović.

Od pete godine uz harmoniku

Harmoniku je počeo svirati sa pet godina, a prvi ozbiljni nastupi i koncerti krenuli su kada je upisao u muzičku školu. Sa 11 godina izašao je na prvo međunarodno takmičenje u Kragujevcu gdje je pobijedio i od tada je iza njega veliki broj nastupa i uspjeha na domaćoj i međunarodnoj sceni.

“Harmoniku sam počeo da sviram od pete godine i od tada se neprestano bavim sa tim. Ovakav rezultat postići mislim da je nemoguće za neki kratki vremenski period. Ovo je sigurno rezultat dugogodišnjeg rada, dugogodišnjeg bavljenja ovim poslom, odnosno muzikom. Kada su takmičenja u pitanju, naročito ovako velika – tu su potrebne ozbiljne pripreme i samim tim i vrijeme da izdvojite i da se posvetite tome. Uvijek volim da kažem, da biste ostvarili rezultat, naročito ovako veliki, mislim da je prvenstveno potrebna iskrena ljubav i želja prema tome što radite. Uspjeli smo, zajednički sa svojim profesorom, student sam Akademije umjetnosti u Banjaluci, sa profesorom Zoranom Rakićem da ostvarim rezultat o kojem sam nekada, mogu slobodno da kažem, maštao i kojem sam težio i to se konačno ostvarilo”, rekao je Ivanović.

Na pitanje da li je posustajao u prethodnih 15 godina i dali mu se dešavao da mu nedostaje želja, Ivanović je rekao da vjerovatno jeste jer, kao i u svakom poslu, uvijek ima uspona i padova, ali da nikada nije razmišljao da ostavi harmoniku ili da se počne baviti nečim drugim.

Životno opredjeljenje

Istakao je da je bilo nekih sitnih razočarenja, uspona i padova, ali da je generalno harmonika njegovo životno opredjeljenje, i ta ljubav je prisutna od prvog dana, možda danas čak i više.

Pobjedom u Švajcarskoj ostvario je svoj dugogodišnji cilj, a teži ka tome da u budućnosti opravda ukazano povjerenje. Namjerava da nastavi da radi i da se sprema za velika takmičenja, da održi i nekoliko koncerata, a da sljedeće ili 2024. godine, ponovo da nastupi na svjetskoj sceni i da opravda ukazano povjerenje.

Prema njegovim saznanjima, do sada niko iz Bosne i Hercegovine nije u ovoj kategoriji pobijedio na ovakvom takmičenju.

“Moram da kažem da je generalno naš prostor Republike Srpske, Bosne i Hercegovine i Srbije, generalno Balkana, veoma uspješan po pitanju harmonike na svjetskoj sceni”, rekao je Ivanović.

Dodao je da su i ove godine iz Bosne i Hercegovine na svjetskom kupu bila još tri ili četiri kandidata u njegovoj i u drugim kategorijama, koji su ostvarili odlične rezultate i našli se među prvih pet ili deset takmičara u svojim kategorijama, što je za svjetsku scenu veliki rezultat.

“Mislim da zaista imamo veliki potencijal i poprilično dosta kvalitetnih izvođača klasične muzike”, rekao je on čestitajući svima koji su ostvarili uspjeh na takmičenju u Švajcarskoj.

Govoreći o klasičnoj i narodnoj muzici Ivanović je rekao da se od malih nogu trudi da svira i jedan i drugi žanr. Smatra da je spoj sviranja više žanrova jako koristan i nešto što može da ako se radi na kvalitetan način, doprinijeti kvalitetnijem izvođenju. Smatra da umjetnici treba da se oprobaju u više žanrova, da istražuju i da pronađu sebe.

Smatra i da su za uspjeh potrebni i uzori, a njegovi prvi koraci vezani za harmoniku bili su uz oca koji se amaterski bavi sviranjem. Kada je u pitanju narodna muzika, uzor mu je Ljubiša Pavković od kojeg je kasnije imao priliku i da uči. Kada je riječ o klasičnoj muzici, uzori su mu profesori koji mu predaju, te neka od najpoznatijih svjetskih imena, koja su vmeđu najkvalitetnijim profesorima i profesionalnim izvođačima klasične muzike, kao što su Aleksandar Skljarov i Juri Šiškin, koji za njega predstavljaju ljude koji to rade na najkvalitetniji mogući način.

(Anadolija)

Related Topics:

Društvo

NAFTA JURI KA 100 DOLARA: Ormuski moreuz se otvara, ali strah od novog šoka ne jenjava

Iako je kroz Ormuski moreuz ponovo počeo da prolazi veći broj tankera, cijene nafte nastavljaju da rastu. Tržište strahuje da bi novi sukobi SAD i Irana mogli ponovo ugroziti ključnu rutu kojom prolazi značajan dio svjetske trgovine naftom.

Brent već iznad 96 dolara

Cijene nafte nastavile su rast i u petak, uprkos znatnom povećanju saobraćaja kroz Ormuski moreuz.

Brent je poskupio 0,6 odsto, na 96,06 dolara po barelu, dok je američki WTI porastao 0,9 odsto, na 92,10 dolara.

Oba referentna tipa nafte na putu su ka snažnom sedmičnom rastu. Brent je ove sedmice ojačao oko 7,6 odsto, dok je WTI zabilježio rast od čak 10,4 odsto.

Time se cijena nafte sve više približava psihološkoj granici od 100 dolara za barel.

Moreuz ponovo prohodan, ali rizik ostaje

Jedan od ključnih razloga zbog kojih cijene ne padaju jeste nepovjerenje tržišta u trajnost normalizacije saobraćaja kroz Ormuski moreuz.

Američka vojska je u utorak kroz ovaj strateški prolaz sprovela 40 komercijalnih brodova, koji su prevozili oko 18 miliona barela nafte. Bio je to najveći dnevni obim transporta od početka sukoba.

Ipak, tržište ostaje oprezno.

Novi iranski napadi na američke baze u Kuvajtu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima pokazuju da bezbjednosna situacija nije stabilizovana, dok svaki novi incident može ponovo ugroziti prolazak tankera.

Prije izbijanja sukoba kroz Ormuski moreuz prolazilo je oko 20 miliona barela dnevno. Procjena američke Uprave za energetske informacije pokazuje koliko je poremećaj bio ozbiljan – prosječan dnevni protok tokom drugog kvartala pao je na svega 4,9 miliona barela.

Da li Brent može do 100 dolara?

Dio analitičara već očekuje da bi cijena Brenta mogla preći granicu od 100 dolara.

Capital Economics procjenjuje da bi Brent do kraja ove godine mogao dostići upravo 100 dolara po barelu, prije nego što se pritisak na tržištu smanji i cijena tokom 2027. godine počne spuštati prema 70 dolara.

S druge strane, postoje i procjene da bi stabilizacija saobraćaja kroz Ormuski moreuz mogla relativno brzo promijeniti raspoloženje na tržištu.

Strateg Julius Baera Norbert Riker smatra da bi poboljšanje transporta kroz ovaj prolaz moglo vratiti cijenu nafte prema 70 dolara još tokom 2026. godine.

Ključni problem je što tržište trenutno ne trguje samo stvarnim količinama nafte koje prolaze kroz moreuz, već prije svega rizikom da bi snabdijevanje moglo ponovo biti prekinuto.

Američke zalihe dodatno podgrijavaju tržište

Na rast cijena utiče i stanje američkih zaliha sirove nafte.

U sedmici zaključno sa 28. avgustom, zalihe su pale za oko 4,5 miliona barela, na 424,5 miliona barela.

Manje zalihe znače i manji prostor za ublažavanje eventualnog novog poremećaja u snabdijevanju, pa svaki novi geopolitički incident može imati snažniji uticaj na cijene.

Rekord oborio i američki dizel

Naftni šok se ne vidi samo na tržištu sirove nafte.

Cijena američkog dizela u četvrtak je dostigla rekordnih 5,82 dolara po galonu, čime je premašen prethodni maksimum iz juna 2022. godine.

Na tržište dodatno utiču ukrajinski napadi na ruske rafinerije, nestabilnost na Bliskom istoku i relativno niske zalihe destilata pred početak sezone grijanja na sjevernoj hemisferi.

To povećava rizik da bi energetski šok mogao ponovo izvršiti pritisak na inflaciju.

Tržište gleda prema 100 dolara – ali i prema 70

Situacija na tržištu nafte trenutno je neobična: saobraćaj kroz ključni energetski koridor se povećava, ali cijene istovremeno nastavljaju da rastu.

Razlog je strah da bi normalizacija mogla biti kratkog daha.

Ako se prolaz kroz Ormuski moreuz nastavi stabilizovati i izvoz ponovo približi uobičajenim nivoima, cijene bi mogle značajno pasti. Međutim, novi američko-iranski sukob ili napad na energetsku infrastrukturu mogao bi u kratkom roku gurnuti Brent preko 100 dolara.

Zato se na tržištu trenutno vode dvije potpuno različite priče – jedna vodi prema 70 dolara, a druga prema novom skoku iznad 100 dolara.

Nastavi čitati

Društvo

POTOP „BOKSITA“: Gubitak 1,4 miliona KM, prihodi pali za skoro polovinu, desetine radnika otišle

Kompanija „Boksit“ iz Milića u prvih šest mjeseci ove godine poslovala je sa gubitkom od 1,4 miliona KM, dok su prihodi pali za čak 45,41 odsto. Istovremeno, broj zaposlenih smanjen je za 36 u odnosu na isti period prošle godine.

Od 4,66 miliona dobiti do gubitka od 1,4 miliona KM

„Boksit“ je za samo godinu dana prešao put od višemilionske polugodišnje dobiti do poslovanja u minusu.

Prema podacima iz finansijskog izvještaja objavljenog na berzi, kompanija je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila gubitak od oko 1,4 miliona KM.

Za poređenje, u istom periodu 2025. godine „Boksit“ je poslovao sa dobiti od približno 4,66 miliona KM.

Istovremeno je došlo do snažnog pada poslovnih prihoda. Od januara do juna ove godine prihodi su iznosili oko 8,2 miliona KM, dok su u prvom polugodištu prošle godine bili veći od 15 miliona KM.

To predstavlja pad od oko 6,82 miliona KM, odnosno čak 45,41 odsto za samo godinu dana.

Rashodi smanjeni, ali minus ostao

Podaci pokazuju da je kompanija u međuvremenu smanjila rashode za oko 800.000 KM.

Međutim, uštede nisu bile dovoljne da nadomjeste veliki pad prihoda, pa je poslovni rezultat na kraju prvog polugodišta ostao duboko u minusu.

Razlika između prošlogodišnje dobiti i ovogodišnjeg gubitka tako iznosi više od šest miliona KM.

Podaci iz finansijskog izvještaja ukazuju na značajan pad obima poslovne aktivnosti kompanije, što se poklopilo i sa smanjenjem broja zaposlenih.

Za godinu dana 36 radnika manje

Posebno je upadljiv podatak o broju zaposlenih.

U prvom polugodištu 2025. godine „Boksit“ je imao 173 zaposlena, dok ih je na kraju juna ove godine bilo 137.

Dakle, za godinu dana broj radnika smanjen je za 36, odnosno za više od petine.

Dugoročnije poređenje pokazuje još drastičniju promjenu.

Još 2018. godine u „Boksitu“ su bila zaposlena čak 864 radnika. U odnosu na taj period, kompanija danas ima gotovo 84 odsto manje zaposlenih.

Pavlović preuzeo kompaniju 2024. godine

Podsjećamo, fočanski biznismen Gordan Pavlović preuzeo je „Boksit“ u maju 2024. godine, nakon što je preko kompanije „Pavgord“ kupio većinski paket akcija.

Pavlović trenutno kontroliše 89,18 odsto akcija „Boksita“.

Najnoviji finansijski podaci sada pokazuju značajan pad prihoda i prelazak u gubitak, dok istovremeno kompanija nastavlja da smanjuje broj zaposlenih.

Ostaje pitanje šta je dovelo do tako velikog pada poslovne aktivnosti i da li će uprava „Boksita“ uspjeti da preokrene negativan trend u drugoj polovini godine.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nastavlja se toplotni talas, temperatura do 38 stepeni

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno sunčano i vruće vrijeme, uz prolaznu oblačnost i i temperaturu vazduha do 38 stepeni Celzijusovih.

Uveče i u noći na nedjelju očekuje se jače naoblačenje na sjeveru, koje će se širiti ka istoku, te će u široj regiji oko rijeke Save usloviti prolaznu kišu i pljuskove, a biće i vjetrovito, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar, ponegdje na jugu Krajine i pojačan, zapadni do jugozapadni, a poslije podne i uveče u skretanju na sjeverne smjerove, ali umjeren, na sjeveru i jak. Minimalna temperatura vazduha biće od 12 na jugoistoku do 18 na sjeveroistoku, na jugu do 22, a maksimalna od 33 na istoku do 38 stepeni Celzijusovih u Krajini.

Nastavi čitati

Aktuelno