Connect with us

Svijet

Pobjeda desnice u Italiji: Meloni na putu da postane prva premijerka Italije

Na parlamentarnim izborima koji su u juče održani u Italiji vodi koalicija desnih stranaka predvođena Braćom Italije na čijem je čelu Ðorđa Meloni, pošto je osvojila između 41 i 45 odsto glasova, pokazuju izlazne anketama koje je objavila televizija RAI.

Meloni je izjavila da su italijanski glasači na izborima dali jasan mandat desnici da formira sljedeću vladu i pozvala na jedinstvo kako bi se pomoglo u suočavanju sa brojnim problemima zemlje.

“Ako smo pozvani da upravljamo ovom nacijom, uradićemo to za sve Italijane, sa ciljem da ujedinimo narod, da se fokusiramo na ono što nas spaja, a ne na ono što nas dijeli. Nećemo iznevjeriti vaše pojverenje”, rekla je Meloni novinarima, prenio je Rojters.

“Moramo imati na umu da nismo na krajnjoj tački, mi smo na početnoj tački. Od sutra moramo da dokažemo svoju vrijednost”, rekla je Meloni pristalicama svoje partije.

Izlazna anketa državne televizije RAI je pokazala da je blok konzervativnih partija, koji takođe uključuje Ligu Matea Salvinija i stranku Forca Italia Silvija Berluskonija, osvojio dovoljno glasova da obezbijedi kontrolu nad oba doma parlamenta, prenosi Rojters.

“Centralna desnica jasno vodi i u Donjem domu i u Senatu! Biće duga noć, ali čak i sada želim da se zahvalim”, napisao je Salvini na Twitteru.

Prema navodima RAI, desničarski blok dobiće između 227 i 257 od 400 mjesta u Donjem domu parlamenta i između 111 i 131 mesta u Senatu koji broji 200 članova.

Blok predvođen Demokratskom partijom, najjačom strankom snaga lijevog centra na čijem čelu je nekadašnji premijer Enriko Leta, osvojio je između 25,5 i 29,5 odsto glasova, prenosi Rojters.

Pokret pet zvijezdica je osvojio zmeđu 13,5 odsto i 17,5 odsto, prenio je “Gardijan”.

Ukoliko rezultati izbora budu potvrđani, Meloni će, kao lider najveće stranke u pobjedničkom savezu, imati šanse da postane prva žena premijer Italije, na čelu najviše desničarski nastrojene vlade od Drugog svjetskog rata, navodi Rojters.

Konačni rezultati očekuju se danas prije podne.

   
Related Topics:

Svijet

RUSKI ŠPIJUNI PRAVE HAOS: Sajber napadi, požari i dronovi – uzbuna u Evropskoj uniji

EU uvodi nova ograničenja ruskim diplomatama zbog sumnje za sabotažu.

Evropska unija uvodi nova ograničenja i sistem pravila za kretanje ruskih diplomata u Evropi zbog sumnje na akcije sabotaže i špijunaže, piše “Fajnenšel Tajms”. Ova odluka dolazi nakon posljednjih izvještaja evropskih obavještajnih službi u kom upozoravaju na koordinisanu kampanju destabilizacije evropskih saveznika Ukrajine.

To se odnosi na sajber napade, podmetanje požara, sabotažu infrastrukture i neovlašćene upade dronovima. Evropske tajne službe su optužile pojedine ruske diplomate da djeluju pod pokrićem diplomatije, da to koriste kao paravan.

Prema tim novim pravilima, ruske diplomate koje se već nalaze u nekoj od prijestonica članica Evropske unije, moraju unaprijed da najave svaki službeni put. Moraće da detaljno navedu kuda putuju prije napuštanja države u kojoj inače borave.

Ovu novu mjeru najviše podržava Češka republika. Pored ovoga, usvojen je i novi paket sankcija Rusiji zbog rata sa Ukrajinom.

“Raspoređeni su na jedno mjesto, ali djeluju na drugom”, rekao je visoki zvaničnik Evropske unije koji je ostao anoniman.

“Ne postoji ‘Šengen za Rusiju’ “, rekao je češki ministar spoljnih poslova Jan Lipavski za “FT”.

Češka republika je već zabranila brojnim diplomatama ulazak u državu. Zabrana je uvedena svim diplomatama za koje se sumnja da podržavaju ruske obavještajne operacije.

Nastavi čitati

Svijet

NAPADNUT AUTOMOBIL PREDSJEDNIKA EKVADORA: Ostali tragovi od metaka i kamenja (VIDEO)

Grupa od oko 500 ljudi napala je sinoć automobil u kojem se vozio predsjednik Ekvadora Danijel Noboa, preneo je Rojters.

Kako je navela ministarka za životnu sredinu i energetiku Ines Marcano, grupa ljudi bacala je kamenje na predsjedničko vozilo dok se Noboa približavao mjestu u provinsiji Kanjar, gdje je trebalo da prisustvuje unapred zakazanom događaju.

Prema njenim riječima, na automobilu su primijećeni i tragovi od metaka.

Ministarka je kasnije zvanično podnela izvještaj o pokušaju atentata na Nobou.

Predsjednik nije povrijeđen, a pet osoba je privedeno, dodala je Marcano, prenosi Tanjug.

Prije samo tri dana, ekvadorski predsjednik Danijel Noboa proglasio je vanredno stanje u deset provincija u toj zemlji, od ukupno 24, usled unutrašnjih nemira izazvanih protestima zajednice starosjedilaca zbog rasta cijena dizela.

Kako je Noboa naveo u dekretu, ovi protesti postali su nasilni, pa je vanredno stanje uvedeno da bi se izbjegla njihova dalja radikalizacija.

On je dodao da su tokom nasilnih demonstracija pripadnici policije i vojske napadnuti, a da su neki čak i oteti i fizički zlostavljani.

Noboa je zbog toga zabranio javna okupljanja, dodajući da će mirni protesti biti dozvoljeni pod uslovom da ne ugrožavaju prava i slobode drugih građana.

Među razlozima za uvođenje ovih mjera, koje će važiti 60 dana, on je naveo nedavne izjave predsjednika Nacionalne konfederacije starosjedilačkih naroda Marlona Vargasa, koji je upozorio da bi protesti mogli da eskaliraju i dovedu do zauzimanja prestonice Kita ukoliko njihovi zahtjevi ne budu uvaženi.

Nastavi čitati

Svijet

BIJELA KUĆA: Federalni radnici na PRINUDNOM ODSUSTVU nemaju pravo na zaostale plate

Federalni radnici koji su poslati na prinudno odsustvo tokom obustave rada vlade Sjedinjenih Američkih Država možda neće automatski dobiti nadoknadu, navedeno je u nacrtu memoranduma Bijele kuće u koji je Aksios imao uvid.

Prema dokumentu, Bijela kuća smatra da zakon poznat kao Zakon o fer tretmanu državnih službenika (GEFTA) iz 2019. godine ne garantuje automatsku isplatu zaostalih plata zaposlenima koji su bili na prinudnom odsustvu, osim ako Kongres posebno ne odobri sredstva kada se obustava rada završi.

Ovaj stav mogao bi dodatno da poveća pritisak predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa na demokrate u Senatu da podrže takozvanu “čistu” rezoluciju o finansiranju vlade, bez uslova koji se odnose na subvencije za zdravstvenu zaštitu, prenosi Tanjug.

Zakon GEFTA, koji je Tramp potpisao tokom rekordne obustave rada 2019. godine, prvobitno je tumačen tako da radnicima na prinudnom odsustvu garantuje naknadu po okončanju budućih obustava rada.

Međutim, novi memorandum Kancelarije za upravljanje i budžet (OMB) navodi da je zakon pogrešno protumačen, jer je njegova verzija izmenjena devet dana kasnije i dodata formulacija da će radnici biti plaćeni “pod uslovom donošenja zakona o aproprijacijama kojim se okončava zastoj”.

Po mišljenju Bijele kuće, to znači da Kongres mora posebno da odobri sredstva za isplatu zaostalih plata.

Ova analiza OMB-a u suprotnosti je sa stavovima Saveta ekonomskih savjetnika i Kancelarije za upravljanje kadrovima, koje su ranije saopštile da bi radnici na prinudnom odsustvu trebalo automatski da dobiju nadoknadu.

Nastavi čitati

Aktuelno