Connect with us

Svijet

POBJEDA TRAMPA na primarnim republikanskim IZBORIMA u Nevadi

Bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp odnio je pobjedu na primarnim republikanskim izborima u Nevadi, gdje je bio jedini veliki kandidat koji se takmičio, i osvojio svih 26 njenih delegata.

Da bi Tramp zvanično dobio nominaciju Republikanske stranke za predstojeće predsjedničke izbore potrebno je da prikupi 1.215 delegata, što bi, kako piše AP, mogao da dostigne već u martu. Trampove pristalice, od kojih su neki nosili Trampove kape i košulje, čekali su juče u dugim redovima, kako bi, kako su rekli, podržali bivšeg predsjednika u takmičenju koje bi mu donijelo treću uzastopnu pobjedu u republikanskoj predsjedničkoj trci. Bivša ambasadorka Ujedinjenih nacija Niki Hejli ocijenila je da su izbori u Nevadi “namješteni” tako da favorizuju Trampa, i na kraju, na republikanskim predizborima u Nevadi koji su održani u utorak, završila iza opcije “nijedan od ponuđenih kandidata”. Tramp je dugo bio izuzetno popularan među republikancima Nevade, ali je imao i druge prednosti među ključnim ličnostima stranke u toj državi.

Predsjednik Republikanske stranke Nevade Majkl Mekdonald i državni Republikanski nacionalni odbornik Džim DeGrafenrajd bili su među šest republikanaca u državi optuženih za krivična djela da su poslali sertifikate Kongresu lažno tvrdeći da je Tramp osvojio Nevadu 2020. godine.

Poslije Nevade, unustranačko takmičenje u Republikanskoj partiji biće održano 24. februara u Južnoj Karolini, gdje je Tramp i dalje popularan.

Međutim, njegova unutarstranačka rivalka Hejli, koja je dva puta pobijedila na primarnim izborima kao guverner Južne Karoline, nada se da će imati koristi od prednosti domaće države.

Tramp je do sada pobijedio na takmičenjima u tri države – Nevadi, Ajovi i Nju Hempširu, kao i u poslaničkom klubu republikanaca na američkim Djevičanskim ostrvima, piše BBC.

Bivši lider SAD očekuje da će osvojiti veliki broj delegata tokom izbora na takozvani Super utorak 5. marta, što bi ga približilo tome da postane pretpostavljeni kandidat Republikanske partije na predsjedničkim izborima u novembru ove godine.

Tramp, bivši predsjednik SAD, nije se takmičio na primarnim izborima, koji ne dodjeljuje nijednog delegata potrebnog za pobjedu u stranačkoj trci za predsjedničku nominaciju, piše Glas Amerike i dodaje da se umesto toga, usredsredio na stranačke skupove (kokuse) koji će mu da se približi tome da postane nosilac zastave republikanaca.

To znači da su rezultati republikanskih primarnih izbora tehnički besmisleni piše VOA uz ocjenu da oni i dalje predstavljaju sramotu za Hejli, koja je nastojala da se pozicionira kao kandidatkinja koja zaista može da se takmiči sa Trampom. Umesto toga, postala je prvi predsjednički kandidat bilo koje stranke koji je izgubio trku od “nijednog od ponuđenih kandidata” otkako je ta opcija uvedena u Nevadi 1975.

U Nevadi su održana dva odvojena glasanja, na kokusima i predizborima, zbog spora između Republikanske partije Nevade i zakonodavnog tela te države koji je pod kontrolom demokrata. Predizbori se razlikuju od kokusa po tome što kokusi traju obično oko sat vremena i birači za to vreme sjede u istoj prostoriji i slušaju kratke govore pristalica kandidata, prije nego što im se podijele listići, koje odmah zaokruže i koji se nakon toga broje na licu mjesta.

Na predizborima, s druge strane, birači se lično prijavljuju izbornim radnicima kada stignu na mjesto za glasanje, nakon čega na glasačkom listiću u kabini tajno glasaju zaokruživanjem ili dopisivanjem imena kandidata.

Predizbore organizuju vlasti u pojedinim državama, dok kokuse organizuju stranke.

Related Topics:

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Aktuelno