Connect with us

Društvo

POČELA JE SEZONA SLAVA! Da li je u redu kupiti slavski kolač?

Običaj slavljenja slave jedan je od najljepših u srpskom narodu. Okupljeni dragim ljudima i porodicom, proslavljamo sveca porodice, a kao obavezni dio slave su slavski kolač, žito i vino.

Svaka domaćica bi trebalo da se potrudi da prvo to obezbijedi, pa tek onda spremanje gozbe, ali se u ovo moderno vrijeme sve više žena odlučuje da – naruči slavski kolač. Diplomirani psiholog i teolog Darko Nikolić odgovara na pitanje prije svega koja je “uloga” slavskog kolača, ali i da li je grijeh ukoliko se on ne spremi u domu slavara.

“Slavski kolač simboliše Gospoda Isusa Hrista koji je hleb života, a vino, kojim se slavski kolač i žito preliva, simboliše krv Hristovu koja je tekla iz Njegovih rana. Slavski kolač priprema domaćica dan ranije, a priprema se od čistog pšeničnog brašna u koje se dodaje osvećena vodica, a koju je sveštenik osvetio nekoliko dana pre slave. Ukrašava se ukrasima od testa, ali ono što je najvažnije da bude na slavskom kolaču je da se na njegovom centralnom delu i na četiri strane u znaku krsta utiskuje pečat sa slovima IS HS NI КA, što skraćeno i prevedeno sa grčkog znači Isus Hristos pobeđuje” kaže sagovornik za “Ona”.

Sada kada je objašnjeno kako se pravi i šta je obavezno da se na njemu nađe, pitamo koliko je ispravno ako neka domaćica jednostavno ne želi ili ne umije da ga spremi, pa riješi da ga naruči u pekari ili da ga neko blizak napravi umjesto nje.

“U poslednje vreme, zbog ubrzanog načina života i zauzetosti žena raznim svakodnevnim životnim obavezama, slavski kolači se sve češće naručuje u pekarama ili ih prave njihove majke, prijateljice, neko ko ima više vremena ili pak više iskustva. Suština jeste da se slavski kolač pripremi zajedno sa osveštanom vodicom i tom prilikom se, zajedno sa ukućanima pomolio za napredak, zdravlje i blagostanje. U pekarama sigurno ne pripremaju slavski kolač sa osveštanom vodicom, a opet ako domaćica nema drugu opciju, svakako je bolje i tako jer sama slava i slavska trpeza podrazumevaju slavski kolač kao nešto što je obavezno jer se on prinosi u slavu i čast svetitelja kojeg tog dana proslavljamo” kaže Darko Nikolić.

Potom dodaje:

“Ono što je važno prilikom pripreme slavskog kolača, a kada pričamo o njegovom izgledu, jeste da on treba da bude okruglog oblika. Nekada se nije posebno ukrašavao, a kasnije se počelo sa tim različitim maštovitim detaljima i željom da se još dodaju neki simboli i elementi, koji će pospešiti sreću i napredak porodice i zajednice. Tako su se dodavali detalji poput klasa pšenice, kao simbol plodnosti i dobrog prinosa, figure u obliku goluba ili slavuja, razni cvetovi, burence. Svaki od ovih detalja su imali svoje značenje i simboliku. Verujem da svaka domaćica najviše brine kako će da pripremi slavski kolač, da li će dovoljno da se ispeče, naraste, da li će ukrasi da ispadnu lepi… Ali kao što ste rekli, najvažnije je da slavski kolač umesimo sa ljubavlju i molitvom jer samo tako je taj čin blagosloven i ima pravi smisao.”

Odgovara sagovornik da li je i koliki grijeh ukoliko slavski kolač pripremi neko ko ne živi u domu slavara koji se slavi.

“Slažem se da svaka domaćica treba da slavski kolač i žito pripremi u svom domu, opet onako kako to ona najbolje ume. Bitno je pokazati u toj pripremi ljubav, dobru nameru i želju da se to spremi, da li domaćica samostalno ili uz pomoć majke, svekrve, prijateljice. Mlade domaćice koje su skoro počele da slave slavu ili tek počinju da slave, su izverzirane u korišćenju interneta na kom mogu pronaći veliki broj recepata za pripremu slavskog kolača pa čak i da gledaju postupak kako se on pravi. Ukoliko su i pored ove pomoći u strahu da mogu da pogreše, uvek je dobrodošla pomoć nekog od najbližih, i nije greh da neko pomogne domaćici. Naprotiv, i u toj pomoći možemo prepoznati lepotu zajednice i zajedničkog truda oko obavljanja ove jako važne i blagoslovene radnje.”

Darko Nikolić smatra da nema ničeg lošeg u tome da domaćica ima pomoć.

“Ukoliko domaćica pored svega pomenutog nema drugu opciju, da sama nije u mogućnosti da pripremi slavski kolač, uvek je bolje da to u njeno ime uradi neko drugi nego da ga samo poruči u pekari, međutim već sam spomenuo da ukoliko ništa od ovoga nije izvodljivo, onda je bolje i poručiti slavski kolač nego biti bez njega. Mnogo veći greh ili da kažemo nepravilnost, bi bilo to da nema slavskog kolača uopšte nego da nam neko pomogne ili to učini u naše ime. Isto je i sa slavskim žitom. Slavsko žito se kuva i prinosi u slavu Božiju, u čast svetitelja koji se slavi, za zdravlje i napredak doma i ukućana, kao i za pokoj duša svih predaka u tom domu.”

Da li je ispravno i da li je moguće da sveštenik slavski kolač presiječe uoči slave?

“Priprema krsne slave započinje najpre osvećenjem vodice od strane sveštenika. Istom tom osvećenom vodicom domaćica uoči slave priprema slavski kolač a krsna slava se slavi na dan svetitelja, nikako ni pre ni posle. Znamo da se u našem narodu slava proslavlja i po nekoliko dana, i to uoči slave, na dan slave, drugi dan slave, pa nekada i više dana od toga. Ali ono što je suština jeste da se dan ranije ili dan kasnije proslavlja drugi svetitelj i naša crkvena tradicija po pitanju krsne slave ne poznaje dan ni posle ni pre nego govori samo o danu slave. S tim u vezi, obred rezanja slavskog kolača i osvećenja slavskog žita se obavlja u crkvi i to na dan slave. U pojedine domove, kada za tim slavari izraze želju, dolazi sveštenik i u domovima slavara osvećuje žito i reže slavski kolač. Još jednom napominjem da se svi obredi obavljaju na dan slave, nikada nešto ranije ili nešto kasnije. Naravno da domaćini mogu dočekivati goste i mimo dana krsne slave, ali sam obred rezanja slavskog kolača i osvećivanja slavskog žita se uvek obavlja na dan slave” daje precizne odgovore Darko Nikolić, a prenosi “Ona”.

Related Topics:

Društvo

NESTABILNO VRIJEME U REPUBLICI SRPSKOJ: Smjena sunca, oblaka i lokalnih pljuskova

U Republici Srpskoj i BiH danas će preovladavati promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane intervale, ali i mogućnost lokalnih pljuskova praćenih grmljavinom, posebno u poslijepodnevnim časovima. Temperature će biti prijatne za ovo doba godine i kretaće se uglavnom između 24 i 29 stepeni Celzijusa.

Jutro će biti svježije, uz temperature od 12 do 16 stepeni, dok će tokom dana biti toplo i sparno. U većem dijelu zemlje očekuje se umjeren vjetar južnih i jugoistočnih smjerova. Meteorolozi najavljuju da će se nestabilno vrijeme zadržati i narednih dana, uz svakodnevnu mogućnost lokalnih padavina.

Građanima se savjetuje oprez prilikom planiranja aktivnosti na otvorenom, jer se pljuskovi mogu razviti veoma brzo, naročito u brdsko-planinskim predjelima. Uprkos povremenim padavinama, zadržaće se ugodno toplo vrijeme karakteristično za početak juna.

Nastavi čitati

Društvo

MASOVNA PRODAJA DRŽAVNIH OBVEZNICA: Šta sprema IRB Republike Srpske?

Investiciono – razvojna banka (IRB) Republike Srpske pokrenula je intenzivan ciklus prodaje državnih obveznica vrijednih gotovo 30 miliona marka.

IRB od aprila 2023. nije prodavao obveznice koje je emitovala Republika Srpska, da bi sada, za nešto više od mjesec dana objavio četiri oglasa u kojem nudi 29.290 ovih dužničkih hartija od vrijednosti.

Tako je 30. aprila oglasio prodaju 15.000 obveznica iz 52. emisije na koje je kamata bila šest odsto, a koje na naplatu dospijevaju u oktobru 2029. godine.

Ubrzo zatim, 5. maja na prodaju su ponuđene obveznice iz 30 emisije, njih 3.790.

Kamata na ove obveznice je četiri odsto a rok dospijeća im je jul naredne godine.

Krajem maja uprava banke oglašava prodaju 2.470 obveznica, vrijednih 2,47 miliona KM iz 47. emisije.

Tom emisijom se Vlada Republike Srpske zadužila za nepunih 40 miliona maraka i kamatu od šest odsto.

Posljednju ponudu IRB je objavio jutros.

Riječ je o paketu obveznica iz 47, 52. i 53. emisije koje dospijevaju 2029. godine sa kamatom od takođe šest odsto.

Podsjećamo, IRB je nedavno najavio da od 1. juna kreće sa direktnim plasmanima kredita, a proširena je kategorija korisnika kao i maksimalni iznosi za kupovinu prve stambene jedinice.

capital.ba

Nastavi čitati

Društvo

CIJENE DIVLJAJU, VLAST ĆUTI: Koliko košta život u Republici Srpskoj?

Započnimo dan jednim prosječnim, radničkim doručkom. Burek i jogurt danas koštaju 5,30 KM. Ako bi čovjek svaki dan jeo samo taj jedan jedini obrok, mjesečno bi mu trebalo čak 164 KM i to isključivo za doručak. Kada to pomnožimo sa četiri člana porodice, dolazimo do cifre od preko 650 KM mjesečno – samo za jedan jutarnji obrok u pekari.

A šta je sa svim ostalim obrocima i osnovnim životnim namirnicama bez kojih se ne može?

Ovo je realnost sa kojom se svakodnevno suočavaju građani Republike Srpske, dok prebiraju po novčanicima pokušavajući da prežive od prvog do prvog u mjesecu.

Svaki odlazak u market je novi šok

Dovoljno je da prošetate između rafova u bilo kojoj prodavnici da biste shvatili koliko je novca potrebno za najosnovnije potrebe. Prema trenutnom stanju, cijene izgledaju ovako:

Mlijeko (1 litar): 2,60 KM

Pavlaka (300 grama): 2,80 KM

Krem sir (200 grama): 4,00 KM

Pileća salama: 4,30 KM

Kilogram pilećeg filea: 13,00 KM

Banane (1 kilogram): 3,00 KM

Slana kašica za bebu: 3,40 KM

Slatka (voćna) kašica za bebu: oko 2,40 KM

Sir (300 grama): 5,80 KM

Kafa (200 grama): 7,20 KM

Ulje (1 litar): 3,54 KM

Brašno (10 kilograma): 12,00 KM

Kada se ovaj spisak stavi na papir, jasno je da za jednu sasvim običnu nabavku, koja uključuje tek osnovno meso poput piletine čija je cijena dostigla 13 – 15 KM po kilogramu, građani moraju izdvojiti pozamašnu svotu novca.

Borba za goli opstanak

Uzmimo u obzir prosječnu četveročlanu porodicu. Djeci su svakodnevno potrebni mlijeko, voće, užine za školu (ili hrana za bebe), dok su brašno, ulje, kafa, sir i meso redovni artikli u svakom domaćinstvu.

Ako porodica za skroman doručak i večeru (mlijeko, salama, sir, pavlaka, hljeb) potroši samo 15 KM dnevno, to je 450 KM mjesečno.

Ako za ručak (uz piletinu od 13 KM po kilogramu, plus povrće i ulje) izdvoje u prosjeku 25 do 30 KM dnevno, to je dodatnih 750 do 900 KM mjesečno.

Dodajte na to kafu, voće, sredstva za higijenu i svakodnevne potrebe za najmlađe (gdje samo jedna slana kašica košta 3,40 KM, a slatka oko 2,40 KM).

Brzom računicom dolazimo do zaključka da je jednoj prosječnoj četveročlanoj porodici potrebno između 1.300 i 1.600 KM mjesečno isključivo za hranu i osnovne namirnice.

Kada se u obzir uzme porodica u kojoj, na primjer, jedan roditelj radi sa srednjom spremom za minimalac, a drugi je nezaposlen ili takođe na minimalcu, oni su u konstantnom i dubokom minusu.

Čak i sa dvije minimalne plate sa srednjom spremom, što ukupno iznosi 2.200 KM, porodici nakon kupovine hrane ostane svega nekoliko stotina maraka. A gdje su troškovi stanovanja, struja, voda, grijanje, odjeća, obuća, lijekovi, oprema za školu ili prevoz?

Vlast zamajava narod

I dok se javni prostor svakodnevno zatrpava “visokom politikom”, nacionalnim temama, prepucavanjima i raspravama koje nemaju apsolutno nikakve veze sa stvarnim životom običnog čovjeka, građani se tiho guše pod teretom poskupljenja.

Narod se svjesno zamajava apstraktnim političkim krizama kako se ne bi vidjelo sa čim se zapravo suočava svaki građanin u Republici Srpskoj čim kroči u prodavnicu.

Ovo su životna pitanja o kojima bi trebalo da se priča svakoga dana. I ne samo da se priča, već da se hitno i ozbiljno pristupi rješavanju problema, ublažavanju ove ekonomske krize i konkretnoj zaštiti stanovništva – jer to je upravo ono za šta je narod ove političare i birao.

Vlast ćuti dok cijene divljaju. Umjesto sistemskih rješenja, ograničavanja marži na osnovne životne namirnice i adekvatnih subvencija koje bi zaštitile standard građana, prepušteni smo sami sebi i slobodnom tržištu koje odavno ne poznaje milost.

Kada je dosta?

Pitanje koje se sada glasno postavlja jeste – kada je dosta? Ima li kraja ovim svakodnevnim poskupljenjima i, još važnije, ima li kraja strpljenju građana?

Hoće li narod i dalje ćutke stezati kaiš, ili će konačno preuzeti rješavanje ovih egzistencijalnih problema u svoje ruke? Građani imaju izbor.

Mogu na više načina, kroz javni pritisak i građanski aktivizam, već danas zatražiti jasnu odgovornost onih koje su izabrali.

Ili će, s druge strane, i dalje čekati izbore, pa taj ključni potez za promjene povući sami, tamo gdje političare jedino i boli – olovkom na glasačkom listiću.

Vrijeme je za buđenje, jer puko preživljavanje više ne može i ne smije biti jedini cilj.

Nastavi čitati

Aktuelno