Više stotina mališana uzrasta od četiri do 12 godina učestvovalo je danas u trci malih Djeda Mrazova u centru Bijeljine.

“Trčimo za bolju Bijeljinu” naziv je ove manifestacije čiji je cilj da se u praznične dane istaknu zajedništvo i porodične vrijednosti, saopšteno je iz Gradske uprave Bijeljina.

Svi učesnici trke dobili su medalje i paketiće slatkiša.

Na gradskom trgu najmlađe je zabavljao Bane Rosić i njegova “Avantura leteće gitare”, uz dobro poznate dječije hitove koje su mališani sa radošću pjevali.

Prema projekcijama Direkcije za ekonomsko planiranje BiH (DEP), ove godine se očekuje rast ukupnog izvoza od 4,3 odsto u realnom smislu, navodi se u Programu ekonomskih reformi BiH od 2025. do 2027. godine.

Tako se navodi da je, prema projekcijama za ovu godinu, rast ukupnog izvoz nošen rastom izvoza robe sa očekivanom stopom rasta od četiri odsto, dok je očekivani rast izvoza usluga 4,8 odsto.

“Prema trenutno raspoloživim projekcijama, u zemljama EU se u 2025. godini očekuje nešto viši nivo ekonomske aktivnosti u odnosu na ranije godine sa očekivanom stopom ekonomskog rasta od 1,6%. U skladu sa ovim kretanjima i pretpostavkama DEP-a iz osnovnog scenarija u Bosni i Hercegovini može se očekivati postepeni oporavak spoljnotrgovinske razmjene sa svijetom”, piše u Programu ekonomskih reformi BiH.

S druge strane, s obzirom na to da je Bosna i Hercegovina prilično uvozno zavisna ekonomija, te da se u 2025. godini može očekivati ekonomski rast od 2,8% koji je uglavnom nošen domaćom tražnjom, očekuje se i rast uvoza.

“Tako se, prema projekcijama DEP-a, u 2025. godini može očekivati rast ukupnog uvoza od 3%, pri čemu je očekivana stopa rasta uvoza roba 2,9%, a uvoza usluga 5,1%. Ovakva kretanja izvoza i uvoza u konačnici bi na kraju 2025. godine trebalo da rezultiraju stagnacijom trgovinskog bilansa, tako da je očekivani doprinos na ukupni ekonomski rast neutralan”, stoji u Programu.

Dodaje se da će kretanje privredne aktivnosti, odnosno ekonomskog rasta u zemlji i eksternom okruženju zasigurno predstavljati glavnu determinantu kretanja spoljnotrgovinske robne razmjene u BiH.

“U tom slučaju,  projekcija DEP-a  je da bi se u BiH u periodu 2026-2027. godina moglo očekivati realno povećanje ukupnog  izvoza sa godišnjim stopama rasta od 5,3% u 2026. i 5,8% u 2027.  godini u realnom smislu. Ovo povećanje izvoza uslovljeno je stabilnom izvoznom tražnjom, proširenjem proizvodne baze i podizanjem konkurentnosti u zemlji. U prilog ovim očekivanjima idu i projekcije povećanja uvoza u EU tokom navedenog perioda. S druge strane, povećanje ekonomske aktivnosti u zemlji, odnosno rast domaće tražnje u okviru sektora stanovništva i korporativnog sektora kroz nešto brži rast potrošnje i investicija trebalo bi da rezultiraju i povećanjem uvoza. Prema projekcijama DEP-a, očekuje se da stope rasta uvoza budu nešto niže u odnosu na izvozne i trebalo bi da se kreću od 4,0% u 2026. godini i 3,8% u 2027. godini”, piše u Programu ekonomskih reformi BiH od 2025. do 2027. godine.

Više stope rasta izvoza od uvoznih u srednjem roku, kako se dalje navodi, trebalo bi da rezultiraju povećanjem zastupljenosti izvoza u BDP-u na oko 45%, dok bi ukupni izvoz (roba +usluge) iznosio oko 54% zaključno sa 2027. godinom. Rezultat ovakvih trendova kretanja izvoza i uvoza bio bi postepena stabilizacija ukupnog spoljnotrgovinskog deficita na oko 9% BDP-a, uz blago pozitivan  doprinos ekonomskom rastu od 0,2 p.p. na godišnjem nivou  i poboljšane pokrivenosti uvoza izvozom na skoro 82% zaključno sa 2027. godinom

Ekonomista Milenko Stanić smatra da su ove projekcije preoptimistične.

“Svi nosioci planiranja prilikom usvajanja planova očekuju neki rast. Plan koji bi sadržavao pad aktivnosti, izvoza, uvoza, pa i plan budžeta koji bi imao pad prihoda i rashoda teško bi bio usvojen od organa koji to usvajaju. Realno je očekivati da svi nosioci planiranja projektuju određeni rast. Ipak, projekcije da bi rast izvoza ove godine mogao biti više od četiri odsto nisu realne, s obzirom na to da smo prošle godine imali pad izvoza od šest odsto. Mislim da će se taj trend zadržati. Možda će i izvoz imati blagi oporavak, ali sigurno da te stope neće biti četiri odsto. Trebalo bi da budemo zadovoljni ako on bude dva odsto. Ove projekcije nisu utemeljene realnim pokazateljima i zaista predstavljaju pretjerani optimizam”, naglasio je Stanić.

Srpska, Ruska i Gruzijska pravoslavna crkva, Sveta Gora i Јerusalimska patrijaršija – dočekuju Pravoslavnu Novu godinu.

U ponoć će u hramovima biti služeni molebani za blagosloveno novo ljeto.

U Banjaluci, kod Hrama Hrista Spasitelja nastupiće etno-grupe “Trag”, “Teodulija” i “Iva”.

Nova godina po julijanskom kalendaru svečano će večeras biti dočekana na trgovima, u restoranima, a mnogi građani će slaviti u svojim domovima, u krugu porodice.

Julijanska Nova godina, praznik je koji se slavi 13. na 14. januar po gregorijanskom kalendaru svake godine. Tog datuma je 1. januar po julijanskom kalendaru. Do razmimoilaženja dvije Nove godine dolazi zbog reforme julijanskog i nastanka gregorijanskog kalendara, 1582. godine.

Iako je ustaljen naziv srpska Nova godina, u različitim krajevima Evrope poznata je kao julijanska, stara ili pravoslavna Nova godina, piše RTS.

Iako nije zvanična Nova godina, ona se slavi u Srbiji, Republici Srpskoj, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, pravoslavnim dijelovima Hrvatske.

Slavi je i pravoslavno stanovništvo u Rusiji, Bjelorusiji, Ukrajini, Jermeniji, Gruziji, Moldaviji.

Tradicija proslave julijanske Nove godine postoji i u nekim njemačkim kantonima u Švajcarskoj, kao i u nekim dijelovima Škotske.

Kada su Srbi počeli da slave
Tačan datum kada su Srbi počeli da slave julijansku Novu godinu je nemoguće odrediti, ali taj praznik dobija na značaju poslije Prvog, a pogotovo poslije Drugog svjetskog rata.

Iako nije bila zvanično zabranjena, za vrijeme komunističke vlasti nije bilo organizovanih javnih dočeka, ni dočeka po restoranima i kafanama.

Uprkos dugotrajnom otporu pretežno pravoslavnih zemalja, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca je 1919. godine zakonom izjednačila dva kalendara, ali Srpska pravoslavna crkva nije.

Običaji
Pravoslavna Nova godina naziva se još i Mali Božić, a poklapa se i sa crkvenim praznicima Obrezanje Gospoda Isusa Hrista i krsnom slavom Sveti Vasilije Veliki.

Tog dana jede se glava božićne pečenice, a to je najčešće glava jagnjeta ili praseta, a domaćice mijese novogodišnju česnicu, “vasilicu”.

Crkva ispraća staru i dočekuje novu godinu na duhovni način, molitvama i bogosluženjima, ali i blagosilja sve pristojne proslave, podsjećajući da se u brojnim crkvenim domovima obilježava ovaj značajan praznik.

Toga dana u nekim krajevima spaljuju se ostaci badnjaka, a pored “vasilica” mijese se i krofne u koje se, kao i za Božić, stavlja novčić.

Takođe, vjeruje se da, pored bogate trpeze, na ovaj dan u kuću treba unijeti neku novu stvar, kupljenu tog dana, kako bi kuća i ukućani tokom cijele godine imali napretka.