Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski posjetiće sutra londonski Dauning strit, gdje će se sastati sa britanskim premijerom Kirom Starmerom, predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom.
Starmer će na sastanku sa liderima iz Ukrajine, Francuske i Njemačke razgovarati o nastavku pregovora između američkih i ukrajinskih zvaničnika, koji imaju za cilj postizanje sporazuma o garancijama za Ukrajinu nakon završetka rata, prenosi “The Guardian”.

Prije dvije nedjelje, četvorica lidera učestvovala su u virtuelnom sastanku takozvane Koalicije voljnih, gdje su razmatrani planovi za evropske mirovne snage koje bi mogle biti raspoređene u Ukrajini u slučaju primirja.

U saopštenju o sastanku koje je izdao Evropski savjet, izrazili su punu podršku izjavama američkog predsjednika Donalda Trampa da trenutna linija kontakta mora da bude polazna tačka za sve pregovore.

Nacrt mirovnog sporazuma, u kojem su posredovali američki i ruski zvaničnici, kritikovan je zbog toga što Ukrajinu ostavlja u slaboj i ranjivoj poziciji. Početni nacrt plana, za koji se navodi da su ga razvili Trampov izaslanik Stiv Vitkof i savjetnik Kremlja Kiril Dmitrijev, predviđao je “drastične” mjere koje bi Rusiji dale neviđenu kontrolu nad vojnim i političkim suverenitetom Ukrajine, uslove koje je Kijev video kao kapitulaciju.

Prošlog mjeseca Ukrajina je značajno izmjenila plan, uklanjajući neke od maksimalističkih zahtjeva Rusije. U međuvremenu, američki i ukrajinski zvaničnici nastavljaju treći dan pregovora na Floridi, dok Trampova administracija pritiska Kijev da prihvati američki mirovni plan.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin već je odbio dijelove plana, pri čemu su teritorijalni integritet Ukrajine i mjere za odvraćanje budućih ruskih napada glavna sporna tačka za Moskvu. Starmer je više puta isticao da Ukrajina mora sama da odlučuje o svojoj budućnosti, dodajući da bi mirovne snage Koalicije voljnih imale ključnu ulogu u obezbjeđivanju sigurnosti zemlje.

U svojoj novoj nacionalnoj strategiji bezbjednosti, koja je juče objavljena, Bijela kuća je navela da je posvećena opstanku Ukrajine kao “održive države”. Strategija, takođe, daje prioritet poboljšanju odnosa sa Moskvom, navodeći da je završetak rata ključni američki interes radi “ponovnog uspostavljanja strateške stabilnosti sa Rusijom”.

Zelenski je sinoć izjavio da je imao “vrlo sadržajan i konstruktivan” razgovor sa američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Trampovim zetom Džaredom Kušnerom.

“Ukrajina je posvećena nastavku iskrene saradnje sa američkom stranom kako bi se postigao stvarni mir”, napisao je Zelenski na kanalu Telegram i istakao da su se dogovorili o narednim koracima i formatu pregovora sa SAD, prenosi “b92”.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da će se kasnije ovog mjeseca sastati sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, naglasivši da je druga faza Trampovog plana za Gazu blizu realizacije.

“Na sastanku će se razgovarati o mogućnostima za postizanje mira i okončanju vladavine palestinske militantne grupe Hamas u enklavi”, rekao je tokom zajedničke konferencije za medije sa njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom.

Pregovori o narednim fazama Trampovog plana za okončanje dvogodišnjeg rata u palestinskoj enklavi su u toku. Plan takođe uključuje oslobađanje izraelskih talaca i uspostavljanje privremene tehničke palestinske vlade u Gazi, koju bi kontrolisao međunarodni odbor za mir i podržavale međunarodne mirovne snage.

“Krajem mjeseca imaću veoma važne razgovore o tome kako osigurati da se druga faza ostvari”, dodao je Netanjahu.

Takođe je rekao da je prva faza Trampovog plana skoro završena.

Netanjahu navodi da su “mogućnosti za mir na dohvat ruke” i da će sa američkim predsjednikom razgovarati o “načinu okončanja vladavine Hamasa u Gazi, jer je to ključni dio obezbjeđivanja drugačije budućnosti za Gazu”.

Kaže da će treća faza biti “deradikalizacija Gaze”, što je, kako ističe, urađeno u Njemačkoj nakon Drugog svjetskog rata.

“Postoji i treća faza, koja se odnosi na deradikalizaciju Gaze, što su mnogi smatrali nemogućim. Ali, to je urađeno u Njemačkoj, Japanu, sprovodi se u zemljama Zaliva i može se uraditi i u Gazi”, navodi on.

Ovaj proces izraelski premijer nije detaljnije objasnio, ali se odnosi na “smanjenje uticaja ekstremističkih grupa i promovisanje stabilnijeg, manje radikalnog društva”, prenosi “b92”.

Francuski predsjednik Emanuel Makron zaprijetio je uvođenjem tarifa Kini u narednim mjesecima, ukoliko Peking ne smanji trgovinski deficit sa Evropskom unijom, prenose francuski mediji.

Prema njegovim riječima, EU će morati da razmotri protekcionističke mjere ako se Kina brzo i konkretno ne obaveže da će zaustaviti disbalans, što je od ključnog značaja za Evropu, prenosi Figaro.

Makron je poslije zvanične posete Kini zaoštrio svoj stav i poručio da će Evropa preduzeti snažne mjere protiv te zemlje ako ne bude smanjen rastući trgovinski deficit sa EU, prenosi Tanjug. “Rekao sam im da ako ne budu reagovali, mi Evropljani bićemo primorani u veoma bliskoj budućnosti da preduzmemo odlučne mjere, kao i SAD, i da uvedemo tarife na kinesku robu”, rekao je francuski lider po povratku iz posjete Kini i susreta sa tamošnjim zvaničnicima.

Makron je dodao da Kina ugrožava srce evropskog modela industrije i inovacija, koji je istorijski zasnovan na proizvodnji automobila i mašinskih alata.

Prema njegovim riječima, povećane tarife koje je američki predsjednik Donald Tramp uveo Kini samo pogoršavaju situaciju.

“To pogoršava naše probleme pošto Kinezi preusmjeravaju robu na naše tržište”, ukazao je Makron, dodajući da je to pitanje života ili smrti za evropsku industriju.

Tokom posjete Kini, francuski predsjednik je naglasio da Evropa, da bi smanjila trgovinski deficit, mora da prihvati kineska ulaganja.

“Mi ne možemo konstantno da uvozimo, kineske kompanije moraju da dođu u Evropu”, poručio je Makron.

On je dodao da kineske investicije u Evropi, međutim, ne smiju da imaju za cilj uspostavljanje hegemonije i stvaranje zavisnosti. U pitanju je desetak sektora, kao što su proizvodnja baterija i električnih vozila, prerada litijuma, energija vetra, elektronski uređaji, tehnologije reciklaže, industrijska robotika, vazdušne pumpe i proizvodnja modernih komponenata, navodi Figaro.

Makron je dodao da vjeruje da EU mora da u najosetljivijim sektorima, kao što je automobilska industrija, zaštiti sebe od kineskih električnih vozila, i da se istovremeno ponovo angažuje u sferi konkurentnosti.

“To zahtijeva pojednostavljivanje i jačanje jedinstvenog tržišta, ulaganje u inovacije, fer zaštitu naših granica, kao i dovršavanje formiranja carinske unije i prilagođenu monetarnu politiku”, zaključio je Makron.