Connect with us

Region

Podnio krivičnu prijavu protiv više bivših ministara zbog višemilionske štete

Premijer Crne Gore u tehničkom mandatu Dritan Abazović podnio je krivičnu prijavu protiv više bivših ministara Vlade Duška Markovića zbog sumnje da su pričinili višemilionsku štetu dodjelom funkcionerskih stanova i stambene pomoći.

Abazović je na konferenciji za novinare rekao da je podnio prijave Specijalnom državnom tužilaštvu protiv ministara Predraga Boškovića, Dragice Sekulić, Budmira Šegrta, Damira Šehovića, Osmana Nurkovića, Suzane Pribilović, Ivana Brajovića, Suada Numanovića i Sanje Vlahović.

Prijave su podnijete i protiv članova Markovićeve Vlade i to Dražena Miličkovića, Jelene Radonjić i Aleksandra Jovićevića.

Abazović je rekao i da je prilikom transporta građe Vlade Markovića prema Državnom arhivu nestalo 60 registratora i zahvalio je ljudima u Arhivu koji su to potvrdili.

“Mi dvije godine želimo da dođemo do svih papira, a to je nemoguće jer je dio građe uništen ili otuđen”, rekao je Abazović.

On je dodao da je Vlada Duška Markovića donijela odluku da se unište svi tonski zapisi sa sjednica, a riječ je o zapisima od 2010. do 2020.

Abazović je dodao da ova Vlada ranije nije objavila, jer su iz DPS-ove vlasti tražili od Državnog arhiva da “30 godina zaključa ove dokumente”.

“Skinuli smo oznake tajnosti i tražili od Državnog arhiva da otključa dokumentaciju”, istakao je Abazović.

Region

CRNA GORA POSTAJE RAJ ZA JAHTE! Luksuzna plovila dolaze iz 49 država, najviše iz Srbije i Rusije!

Za manje od tri godine, broj jahti registrovanih pod crnogorskom zastavom porastao je za čak 77%, sa 298 na 528 plovila.

Uz vlasnike iz čak 49 država svijeta, Crna Gora se sve jasnije pozicionira kao atraktivna luka za upis luksuznih jahti, ali i kao poreski i administrativni raj za

Registar jahti koje plove pod crnogorskom zastavom broji 528 upisanih plovila do 21. jula 2025. godine, a najnoviji podaci otkrivaju široku geografsku rasprostranjenost – jahte su u vlasništvu državljana iz čak 49 država.

Najzastupljeniji su vlasnici iz Srbije (161) i Rusije (121), što zajedno čini više od polovine ukupnog broja. Slijedi Crna Gora sa 75 jahti, zatim Ukrajina (20), Sjedinjene Američke Države (19), Bosna i Hercegovina (16), Izrael (10), te Estonija, Njemačka i Švajcarska sa po osam ili devet plovila.

Iako Crna Gora ima liberalan režim upisa i pogodnosti koje su atraktivne za državljane EU, iz Evropske unije je tek 8% vlasnika svih jahti – odnosno 43 od ukupno 528. To sugeriše da crnogorski registar prvenstveno privlači nerezidente izvan Unije, naročito iz regiona, postsovjetskog prostora i država sa jakom tradicijom nautičkog turizma.

Stabilan višegodišnji rast
Rast jahti registrovanih u Crnoj Gori je stabilan i dugoročan.

Prema zvaničnim dokumentima:
Period Broj jahti

Decembar 2022. 298

Avgust 2023. 401

Jul 2024. 477

Jul 2025. 528

Od kraja 2022. do jula 2025, broj jahti porastao je za 77,2%, odnosno 230 novih plovila. Samo u prethodnih 12 mjeseci, broj je porastao za 10,7%, što ukazuje na usporavanje rasta u odnosu na raniji period, ali i dalje ukazuje na visoku atraktivnost upisa.

Raspon zastava i motiva: Od Saudijske Arabije do Kajmanskih ostrva
U registru su zabilježeni i vlasnici iz zemalja koje nisu pomorske sile – poput Kazahstana, Bjelorusije, Indije, Albanije, Letonije – ali i onih sa razvijenom nautičkom infrastrukturom, uključujući Australiju, Izrael, SAD, Hong Kong, Peru, Saudijsku Arabiju i Kajmanska ostrva.

Kompletan spisak upisanih jahti možete naći na sajtu Vlade.

Takva raznolikost potvrđuje da Crna Gora nastavlja da se afirmiše kao međunarodno konkurentna luka za upis jahti, zahvaljujući kombinaciji liberalnih procedura, fiskalnih pogodnosti, dobre logistike i strateškog položaja na Jadranu, prenosi Bankar.

Nastavi čitati

Region

VUČIĆ PORUČIO “EU da ubrza integraciju zapadnog Balkana!”

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić danas je na sastanku sa direktorom za kontinentalnu Evropu u Ministarstvu za Evropu i spoljne poslove Francuske Brisom Rokfejem naglasio potrebu da EU ubrza integraciju zapadnog Balkana radi dugoročne stabilnosti regiona i Evrope u cjelini.

Vučić je naveo da je sa Rokfejem imao otvoren i sadržajan razgovor o širokom spektru tema od zajedničkog interesa za Srbiju, Francusku i cijeli region.

“Plodotvorna bilateralna saradnja i prijateljski odnosi Srbije i Francuske predstavljaju stubove naše diplomatije. Naglasili smo posvećenost daljem jačanju ovih veza u svim oblastima, od ekonomije do kulture, a potvrda učešća Francuske na `Ekspo 2027` važan je korak u tom pravcu”, istakao je Vučić u objavi na “Instagramu”.

On je naveo i da je, govoreći o evropskim integracijama, naglasio kako su reforme koje se sprovode ključne za budućnost Srbije.

“Francuska snažno podržava naš evropski i reformski put, a mi smo naglasili potrebu da EU ubrza integraciju zapadnog Balkana radi dugoročne stabilnosti regiona i kontinenta u celini”, naveo je Vučić.

Predsjednik Srbije je još jednom izrazio zahvalnost Francuskoj i predsjedniku Emanuelu Makronu na posvećenosti i podršci napretku Srbije, uz ocjenu da je Makronov angažman od suštinskog značaja za zajedničke napore ka miru i prosperitetu.

Nastavi čitati

Region

AFERA KOJA JE TRESLA REGION Nova optužnica protiv Ivice Todorića i još pet osoba!

Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo u petak je protiv Ivice Todorića i još pet osoba podiglo novu optužnicu u slučaju Agrokor koja je ranije dva puta dorađivana i čije je ključno i najskuplje financijsko vještačenje proglašeno nezakonitim pa je rađeno novo.

Iz podignute optužnice, kojom je sada umjesto 15 obuhvaćeno šestero optuženih, proizlazi da sveukupna šteta za trgovačko društvo Agrokor iznosi gotovo 178 miliona evra, saopšteno je iz državnog odvjetništva Republike Hrvatske ne navodeći imena optuženih niti oštećene firme.

U ranijim je optužnicama za štetu od više 1,2 milijarde kuna uz Todorića bilo optuženo još 14 osoba – njegovi sinovi Ante i Ivan Todorića, bivši zet Hrvoje Balent te Tomislav Lučić, Damir Kuštrak, Piroška Canjuga, Ivan Crnjac, Mislav Galić, Alojzije Pandžić, Olivio Discordia, Sanja Hrstić i Marijan Alagušić, piše Hina, prenosi Fena.

U januaru ove godine Županijski sud u Zagrebu odredio je Županijskom državnom odvjetništvu dodatni rok od 12 mjeseci za podizanje nove optužnice u ovom slučaju poznatom i kao veliki Agrokor. Godinu ranije sud je naložio državnom odvjetništvu da dopuni optužnicu, a DORH je morao pronaći novog vještaka za finansijsko vještačenje poslovanja Agrokora.

Prvim vještačenjem bilo je utvrđeno da je tokom Todorićeve uprave Agrokor oštećen za više od milijardu tadašnjih kuna. Ali, to vještačenje napravio je vještak u saradnji s kolegama iz poljske podružnice KPMG-a za koje je utvrđeno da su bili u sukobu interesa.

Odbrana prvooptuženog nekadašnjeg vlasnika Agrokora od početka je upozoravala da to vještačenje ne predstavlja valjan dokaz s obzirom da je firma KPMG iste poslove obavljala i za DORH i za izvanrednu upravu Agrokora. Riječ je o najskupljem vještačenju u istoriji hrvatskog pravosuđa čija je izrada stajala 1,3 milona evra i trajala više od godinu dana.

Tužilaštvo je u julu prošle godine saopštilo da je pronašlo novi tim koji će, na čelu s austrijskim sudskim vještakom za računovodstvo Karlom Hengstbergerom, provesti vještačenje u slučaju “veliki Agrokor” za cijenu od 650.000 evra bez PDV-a.

Bivšeg vlasnika Agrokora i njegovih 14 saoptuženika ranije su optužnice teretile da su koncern oštetili od 2006. do 2017. za 1,2 milijarde kuna. Todoriću, koji odbacuje sve optužbe i tvrdi da mu je firma oduzeta, je pritom navodno pribavljeno 923,6 miliona kuna, a ostatak od oko 320 miliona kuna nizozemskom Agrokor Investmentu BV.

Nastavi čitati

Aktuelno