Connect with us

Svijet

POGLEDAJTE DETALJE IZ EPSTINOVIH DOSIJEA: Tramp spomenut više puta

Ministarstvo pravde SAD objavilo je novu seriju dokumenata povezanih s osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom koji sadrže znatno više pominjanja predsjednika Donalda Trampa nego prošlonedjeljno objavljivanje.

Ministarstvo pravde je prvu seriju objavilo u petak, tačno na dan do kojeg je morao da ih učini dostupnim javnosti nakon što je Kongres prošlog mjeseca usvojio novi zakon, i nastavlja postepeno da objavljuje dodatne dokumente.

Nova serija dokumenata, na primjer, sadrži dokaze da su tužioci pokušavali da istraže i eventualno optuže veći broj ljudi. Serija navodnih mejlova FBI-ja iz jula 2019. pominje deset saučesnika, navodi CNN.

U mejlu od 7. jula 2019, koji je poslala FBI kancelarija Njujkork se traže posljedni dostupni podaci o tim ljudima, a u drugom mejlu, poslanom dva dana kasnije, traži se ažuriranje do kraja radnog dana.

Treći pominje napore da se te osobe lociraju i da im se uruče sudski pozivi, uz naznaku da su neki i kontaktirani. Jedna osoba koja nije kontaktirana opisana je kao bogati biznismen iz Ohaja.

Dokumenti takođe pominju ali očigledno ne sadrže memorandume sastavljene nakon Epstinove smrti u avgustu 2019. godine, u kojima se navode saučesnici koji bi mogli biti optuženi.

Do danas su optuženi samo Epstin i Gislejn Maksvel, njegova bivša djevojka.

Za sada nije poznato na koga se tačno odnose ovi mejlovi. Nije jasno ni o kakvim bi se krivičnim djelima radilo. I dok mnogi tragaju za takozvanom listom klijenata, za koju FBI tvrdi da ne postoji, nije jasno da li ovi dokumenti zaista impliciraju druge osobe u navodnim krivičnim djelima.

Činjenica da optužnice nikada nisu podignute može sugerisati da istrage nisu potvrdile osnov za krivično gonjenje. Međutim, upotreba termina saučesnici ukazuje na to da su istražitelji barem u jednom trenutku smatrali da su i druge osobe bile uključene u Epstinova krivična djela.

Upravo su ovo vrste dokumenata koje javnost čeka već veoma dugo – dokumenti koji bi mogli ukazati na to ko bi još mogao biti pozvan na odgovornost za Epstinove zločine.

Gotovo je sigurno da će Trampova administracija biti pod snažnim pritiskom da se ti dokumenti u potpunosti objave.

Prva serija objavljena u petak sadržavala je mnogo pominjanja Bila Klintona, ali malo Trampa. Ova nova serija znatno češće pominje aktuelnog predsjednika.

Dokumenti, možda i najznačajnije, pokazuju kako se Trampovo ime pojavljivalo u kontekstu istraga i krivičnih postupaka protiv Epstina i Maksvel.

Postoji sudski poziv iz 2021. godine u slučaju Maksvel, upućen Trampovom klubu Mar-a-Lago, kojim se traže svi i bilo kakvi radni zapisi koji se odnose na jednu redigovanu osobu. Iako nije jasno o kome je riječ, poznato je da je jedna od Epstinovih tužiteljki, pokojna Virdžinija Žifre, ranije radila u Mar-a-Lagu.

Postoji i mejl iz 2020. godine koji je poslao pomoćnik američkog tužioca iz Južnog distrikta Njujorka, u kojem se navodi da je Tramp letio Epstinovim avionom osam puta. Taj tužilac takođe navodi da su na dva leta bile žene koje bi mogle biti svjedoci u slučaju Maksvel. Prema evidencijama letova, najmanje četiri leta uključivala su i Maksvel.

Postoje i dojave upućene FBI-ju koje se odnose na Trampa i njegov odnos s Epstinom, uz malo ili nimalo naznaka da li su te dojave provjerene ili potvrđene.

Pored tih referenci, nova serija dokumenata sadrži intrigantno pominjanje Trampa. Uključeno je pismo – za koje Ministarstvo pravde sada tvrdi da je LAŽNO – potpisano sa “Dž. Epstin” i upućeno drugom ozloglašenom osuđenom seksualnom prestupniku, osramoćenom bivšem ljekaru američke gimnastičke reprezentacije Leriju Nasaru.

“Dijelili smo jednu stvar… našu ljubav i brigu za mlade dame i nadu da će dostići svoj puni potencijal… Naš predsjednik takođe dijeli našu ljubav prema mladim, oblim djevojkama”, navodi se u pismu.

Pismo potom sadrži još jednu vulgarno intoniranu aluziju na Trampa. (Ne pominje njegovo ime, ali datira iz 2019. godine, kada je Tramp bio predsjednik.)

Zatim sugeriše da smo, za razliku od Trampa, “mi završili grabivši hranu u menzama sistema. Život je nepravedan”.

Važno je istaći da je pismo ovjereno poštanskim pečatom tri dana nakon Epstinove smrti u zatvoru, koja je proglašena samoubistvom. Autor aludira na to da je “izabrao kratki put kući” i želi Nasaru sreću. Pismo je označeno kao vraćeno pošiljaocu.

Šta iz svega ovoga zaključiti? Postoji mnogo neodgovorenih pitanja.

Ministarstvo pravde je u utorak popodne saopštio da je FBI utvrdio da je pismo “LAŽNO”, dijelom zato što rukopis ne odgovara Epstinovom. (Dokument FBI-ja iz 2020. godine pokazuje da je zatražena grafološka analiza, ali objavljeni dokumenti ne sadrže rezultate.)

U saopštenju se takođe navodi da je pismo poslato iz Virdžinije, dok je Epstin bio pritvoren u Njujorku, da je na povratnoj adresi naveden pogrešan zatvor; te da je pismo obrađeno tri dana nakon Epstinove smrti.

Čak i da je pismo zaista poteklo od Epstina, to bi i dalje bila samo tvrdnja.

Ranije istog dana, Ministarstvo pravde nije posebno pominjao ovo pismo, ali je uopšteno sugerisao da optužbe iznesene protiv Trampa – vjerovatno uključujući i pomenute dojave FBI-ju – nisu istinite.

“Neki od ovih dokumenata sadrže neistinite i senzacionalističke tvrdnje protiv predsjednika Trampa koje su FBI-ju dostavljene neposredno pred izbore 2020. Godine. Da budemo jasni: te tvrdnje su neutemeljene i lažne, i da su imale i najmanji kredibilitet, već bi bile iskorištene protiv predsjednika Trampa”, navodi se u saopštenju Ministarstva.

CNN je kontaktirao Bijelu kuću povodom najnovije serije dokumenata, uključujući i to pismo.

Ipak, previše je neodgovorenih pitanja da bi se mogli izvući konačni zaključci.

U najmanju ruku, ova nova otkrića su upravo ona vrsta materijala za koju je Tramp ranije govorio da bi mogla neopravdano narušiti reputaciju ljudi.

U intervjuu za Fox News 2024. godine, Tramp je upozorio na “lažne stvari” u Epstinovim fajlovima koje bi mogle “uticati na živote ljudi”. To je ponovio i u ponedjeljak naveče, upozorivši da i samo pojavljivanje na fotografiji s Epstinom može uništiti nečiji ugled.

Objavljivanje ovih materijala već ranije je bilo praćeno propustima Ministarstva pravde, a to se nastavlja.

Prvo, početno saopštenje Ministarstva objavljeno u utorak je neuobičajeno. Djeluje kao da ga je pisao Trampov lični advokat – posebno dio u kojem se navodi da bi ove informacije, da su vjerodostojne, “sigurno bile iskorištene protiv predsjednika Trampa”, umjesto neutralnog organa zaduženog za postupanje s tim informacijama.

To je u oštrom kontrastu s načinom na koji je Ministarstvo pravde postupalo u vezi s Klintonovim pominjanjem u dokumentima objavljenim u petak. Tada je portparol ukazao na fotografiju na kojoj se Klinton nalazi u đakuziju s jednom redigovanom osobom i sugestivno je označio tu osobu kao “žrtvu” Epstinovog zlostavljanja.

Kao i Tramp, Klinton nikada nije optužen od strane organa gonjenja za krivična djela povezana s Epstinom. U ponedjeljak, prije objavljivanja najnovije serije, portparol bivšeg predsjednika pozvao je Ministarstvo pravde da objavi sve što ima u vezi s Klintonom, tvrdeći da se selektivnim objavama bavi insinuacijama, a ne transparentnošću.

Problematično postupanje Ministarstva pravde dodatno je naglašeno neobičnim i opsežnim redakcijama koje prevazilaze okvire zakona koji je Kongres usvojio prošlog mjeseca.

Mejl iz 2020. godine, koji je poslao pomoćnik američkog tužioca, na primjer, rediguje ime autora. Drugi mejlovi takođe rediguju imena državnih zvaničnika, pa nije jasno koji su zvaničnici učestvovali u ključnim odlukama i raspravama – uključujući i mejlove iz perioda oko Epstinovog kontroverznog sporazuma o neprocesuiranju s kraja 2000-ih.

Na kraju, prema pisanju Washington Posta, dokumenti su u ponedjeljak bili postavljeni, zatim uklonjeni, pa ponovo objavljeni.

Nije jasno zašto se to dogodilo niti da li se ponovo objavljeni dokumenti u potpunosti podudaraju s onima koji su prvobitno bili postavljeni.

Ministarstvo pravde već nije ispoštovalo rok za objavljivanje svih dokumenata, koji je isticao u petak.

Nakon prvobitnog objavljivanja, kratko je povuklo neke dokumente, uključujući jednu fotografiju na kojoj se nalazi Tramp, koja je kasnije vraćena.

Zamjenik državnog tužioca Tod Blanš izjavio je da je fotografija uklonjena iz opreza, zbog mogućnosti da prikazuje Epstinovu žrtvu.

“To nema nikakve veze s predsjednikom Trampom. Tvrdnja da je povučena jedna fotografija zbog predsjednika Trampa je smiješna”, rekao je Blanš tokom vikenda.

Related Topics:

Svijet

Više od 1.600 požara u Amazoniji za dvije sedmice: VLASTI POKRENULE ISTRAGU

U brazilskom dijelu Amazonije bukti veliki broj požara, čiji su intenzitet pojačali klimatske promjene, fenomen El Ninjo i ljudska aktivnost, ukazuju naučnici i zvaničnici.

U državi Amazonas registrovano je 1.679 požara u prve dvije nedjelje oktobra, što je 253 odsto više nego u istom periodu prošle godine, podaci su brazilskog sistema za nadzor Amazonije.

Dim je izazvao probleme sa disanjem stanovništva, a u najmanje 36 opština proglašeno je vanredno stanje.

Zbog lošeg kvaliteta vazduha u Manausu su otkazani događaji na otvorenom, dok su javne škole danas zatvorene, prenosi Rojters.

Brazilske vlasti sumnjaju da su mnogi požari namjerno izazvani radi krčenja šuma i pripreme zemljišta za poljoprivredu i stočarstvo.

Brazilsko Ministarstvo životne sredine najavilo je istragu nakon što su iz aviona uočeni požari unutar zaštićenih šumskih područja.

Savezne vlasti i civilna zaštita poslali su u Amazonas avione i vatrogasne ekipe kako bi pomogli u gašenju požara.

Nastavi čitati

Svijet

NJEMAČKA POKRAJINA OKRENULA LEĐA POLITICI BERLINA: Usvojena rezolucija za ukidanje sankcija Rusiji i kraj pomoći Ukrajini

Landtag njemačke pokrajine Saksonija-Anhalt usvojio je rezoluciju kojom se traži hitno ukidanje ekonomskih sankcija Rusiji i prekid njemačke vojne i finansijske pomoći Ukrajini koja prelazi okvire humanitarne pomoći. Za prijedlog su glasale poslaničke grupe Alternative za Njemačku (AfD) i Saveza Sahre Wagenknecht (BSW), koje u novom parlamentu imaju 44 od ukupno 83 mandata.

Rezolucija je usvojena 14. oktobra na vanrednoj sjednici pokrajinskog parlamenta u Magdeburgu, pod nazivom „Mirovni pregovori umjesto proširenja rata u Ukrajini“. Njome se od pokrajinske vlade traži da putem Bundesrata pokrene inicijativu za promjenu njemačke politike prema ratu u Ukrajini.

Dokument traži prekid isporuka oružja Ukrajini, obustavu finansijske pomoći koja prelazi humanitarnu podršku i ukidanje ekonomskih sankcija protiv Rusije. AfD i BSW istovremeno zagovaraju diplomatsko rješenje i uspostavljanje dugoročnog mirovnog i bezbjednosnog poretka.

AfD i BSW zajedno protiv politike Berlina

Zahtjev je posebno značajan zbog činjenice da su ga zajedno progurale dvije politički veoma različite stranke – krajnje desni AfD i ljevičarski populistički BSW koji predvodi Sahra Wagenknecht.

Njihova zajednička tačka u ovom slučaju jeste protivljenje nastavku vojne podrške Ukrajini i politici sankcija prema Moskvi.

Šef poslaničke grupe AfD-a u Saksoniji-Anhaltu Ulrich Siegmund predstavio je rezoluciju kao prvu takvu „mirovnu inicijativu“ iz jednog njemačkog pokrajinskog parlamenta. On tvrdi da dosadašnja politika nije donijela mir, već je dodatno opteretila njemačku privredu i javne finansije.

AfD insistira da se novac njemačkih poreskih obveznika više usmjerava na domaće probleme, umjesto na vojnu podršku Ukrajini. Siegmund, koji namjerava da se kandiduje za premijera pokrajine, pokušava ovaj zahtjev pretvoriti i u jednu od glavnih političkih tema pred izbor za pokrajinsku vlast.

BSW takođe insistira na pregovorima sa Moskvom i tvrdi da Njemačka treba da se udalji od politike koja, prema njihovom tumačenju, doprinosi produžavanju rata.

„Ovo nije nadležnost pokrajine“

Rezolucija, međutim, ne znači da će Njemačka automatski ukinuti sankcije Rusiji niti prestati da šalje pomoć Ukrajini.

Za to su nadležni savezni organi Njemačke i, u velikoj mjeri, institucije Evropske unije. Pokrajinski parlament nema ovlašćenje da samostalno mijenja njemačku spoljnu politiku.

Upravo je to bila jedna od ključnih kritika koje su tokom rasprave uputile ostale stranke.

Vršilac dužnosti premijera Saksonije-Anhalta Sven Schulze iz CDU-a ocijenio je da pokrajina nema nadležnost nad spoljnom politikom. Poslanici CDU-a, SPD-a, Zelenih i Ljevice glasali su protiv prijedloga.

Njemački javni servis Tagesschau takođe ističe da odluka pokrajinskog parlamenta nema direktnu moć da promijeni njemačku politiku prema Rusiji. Njena važnost prije svega je politička – ona pokazuje da u jednom dijelu Njemačke postoji dovoljno jaka podrška za radikalan zaokret u odnosu prema ratu u Ukrajini.

Nova politička kombinacija koja izaziva pažnju

Još važnija od same rezolucije mogla bi biti činjenica da su AfD i BSW pokazali da mogu zajedno djelovati kada pronađu zajedničku temu.

U novom parlamentu Saksonije-Anhalta dvije stranke imaju ukupno 44 od 83 mandata, što im omogućava da samostalno proguraju prijedloge kada nastupaju zajedno. Upravo je njihova zajednička većina omogućila usvajanje rezolucije.

To ne znači da su AfD i BSW formirali koaliciju. Međutim, glasanje pokazuje da se tradicionalna politička podjela u Njemačkoj mijenja kada su u pitanju rat u Ukrajini, sankcije Rusiji i odnosi sa Moskvom.

Za AfD je to prilika da dodatno pojača pritisak na savezne vlasti u Berlinu. Za BSW, koji je politički izgradio značajan dio svog identiteta upravo na protivljenju vojnoj podršci Ukrajini, riječ je o ispunjavanju jednog od predizbornih obećanja.

Šta rezolucija zapravo može promijeniti?

Direktno – vrlo malo.

Politički – potencijalno mnogo više.

Saksonija-Anhalt ne može sama ukinuti evropske sankcije niti narediti Berlinu da prekine isporuku oružja Ukrajini. Ali pokrajinska vlada može, u okviru svojih mogućnosti, pokrenuti inicijativu u Bundesratu i poslati političku poruku saveznoj vladi.

Upravo to i jeste cilj AfD-a i BSW-a.

Njemačka je do sada bila jedan od ključnih evropskih vojnih i finansijskih pomagača Ukrajine, dok je kancelar Friedrich Merz ponavljao da će Berlin nastaviti da podržava Kijev. Usvajanje ovakve rezolucije zato predstavlja prije svega politički udar na dosadašnji konsenzus u Njemačkoj, a ne neposrednu promjenu državne politike.

Istovremeno, pokazuje se da pitanje Ukrajine sve više postaje unutrašnjopolitička tema Njemačke.

Dok vlasti u Berlinu insistiraju na nastavku podrške Kijevu, dio njemačkog biračkog tijela sve glasnije traži upravo suprotno – prekid isporuka oružja, ukidanje sankcija Moskvi i povratak pregovorima.

A ono što je do juče izgledalo kao stav političke margine sada je, barem u jednom pokrajinskom parlamentu, dobilo većinu.

Nastavi čitati

Svijet

ŽESTOKI PROTESTI U TIRANI: Napadnuta policija, desetine povrijeđenih (VIDEO)

Studentski protesti u glavnom gradu Albanije prerasli su u žestoke sukobe s policijom, tokom kojih su demonstranti napali policijsku stanicu Molotovljevim koktelima, zapalili vozilo i oštetili više državnih institucija.

Neredi su izbili u srijedu, 14. oktobra, a sukobi su trajali satima. Policija je koristila suzavac, šok bombe i vodene topove kako bi rastjerala demonstrante, dok su pojedine grupe bacale kamenice, pirotehnička sredstva i zapaljive naprave.

Prema izvještajima albanskih medija, tokom protesta privedeno je najmanje 35 osoba, a povrijeđeni su policajci i civili.

Kako je napadnuta policijska stanica?

Jedan od najozbiljnijih incidenata dogodio se kod Policijske stanice broj 2 u Tirani, gdje su demonstranti razbili prozore, oštetili unutrašnjost objekta i bacali Molotovljeve koktele.

Tokom napada zapaljeno je policijsko vozilo, a jedan policajac pogođen je u glavu tvrdim predmetom.

Kako prenosi Albanian Post, demonstranti su blokirali saobraćaj i nastavili da bacaju pirotehnička sredstva prema policijskoj stanici, zbog čega su na teren upućene dodatne policijske snage.

Neredi se nisu zadržali samo na tom dijelu grada.

Na meti demonstranata našli su se i Ministarstvo pravde, drugi državni objekti, kao i tržni centar “Toptani”, na kojem su razbijena stakla.

Oštećeni su i poslovni objekti, banke i druga imovina, dok su na pojedinim lokacijama podmetnuti požari.

Koliko je policajaca povrijeđeno?

Albanska policija je tokom protesta prvobitno saopštila da je povrijeđeno 14 policijskih službenika i da je privedeno 35 osoba.

Međutim, kako su sukobi nastavljeni, broj povrijeđenih je rastao.

Albanski ministar unutrašnjih poslova Ervin Demo saopštio je da je tokom nasilnih protesta u Tirani povrijeđen 51 policijski službenik.

Demo je posjetio povrijeđene policajce u Bolnici za traumatologiju i poručio da je nasilje nad policijskim službenicima neprihvatljivo i da se ne može opravdati ni pod kojim okolnostima.

“Tokom današnjeg nasilja povrijeđen je 51 službenik Državne policije. Neki od njih trenutno se nalaze u Vojnoj bolnici, gdje dobijaju neophodnu medicinsku njegu”, naveo je Demo u objavi na društvenim mrežama.

Prema ranijim podacima zdravstvenih vlasti, medicinsku pomoć zatražili su i demonstranti i jedan prolaznik.

Policija je pozvala građane koji učestvuju u protestima da se distanciraju od maskiranih i nasilnih osoba, upozoravajući da će svi odgovorni za napade na policajce i uništavanje imovine biti identifikovani i procesuirani.

Molotovljevi kokteli bačeni i na zgradu Vlade
Protesti su počeli ispred Ministarstva prosvjete, a tokom poslijepodneva demonstranti su se rasporedili po centru Tirane.

Kamenicama i zapaljivim sredstvima napadnuto je Ministarstvo ekonomije, nakon čega su se demonstranti premjestili na Bulevar mučenika nacije.

Potom su kamenicama i Molotovljevim koktelima gađali zgradu Vlade, na šta je policija odgovorila vodenim topovima i suzavcem.

Protestima su se pridružili i srednjoškolci, koji su bojkotovali nastavu. Pojedini učenici blokirali su ulice kontejnerima za smeće, koje su potom zapalili.

Zašto su studenti izašli na ulice?
Protesti su počeli zbog nezadovoljstva uslovima obrazovanja, visokim troškovima studiranja i problemima s kojima se suočavaju učenici i studenti.

Okupljanja su započela ispred Ministarstva obrazovanja, ali su ubrzo prerasla u šire demonstracije protiv vlasti premijera Edija Rame.

Dio demonstranata zahtijeva i ostavku premijera, optužujući njegovu vladu za korupciju i zanemarivanje problema mladih.

Studentsko nezadovoljstvo nadovezalo se na višemjesečne proteste protiv vlasti, koji su ranije pokrenuti i zbog kontroverznog projekta turističkog razvoja na albanskoj obali.

Vlasti osudile nasilje
Predsjednik Albanije Bajram Begaj pozvao je demonstrante na uzdržanost i odgovornost, ističući da je pravo na mirno okupljanje temelj demokratije, ali da nasilje ne može biti način izražavanja nezadovoljstva.

Ministar unutrašnjih poslova Ervin Demo optužio je pojedine političke snage da pokušavaju da iskoriste studentske proteste za ostvarivanje sopstvenih ciljeva.

On je poručio da zahtjeve mladih treba rješavati dijalogom, a ne nasiljem i uništavanjem javne i privatne imovine.

Nasilje je osudila i potpredsjednica albanske vlade Albana Kočiu, pozivajući na smirenost i razboritost.

Istovremeno, predstavnici Evropske unije izrazili su zabrinutost zbog eskalacije sukoba i pozvali na uzdržanost, ali i na ispitivanje navoda o prekomjernoj upotrebi policijske sile.

Beriša traži ostavku Rame: Studente nećemo napustiti
Lider opozicione Demokratske partije Albanije Sali Beriša zatražio je hitnu ostavku premijera Edija Rame i poručio da će opozicija nastaviti da podržava studente koji protestuju.

Pozvao je građane da se pridruže demonstrantima i podrže zahtjeve za odlazak Rame i njegove vlade.

“Ovaj protest i ove studente podržaćemo svim svojim kapacitetima. Edi Rama neće se suočiti samo sa studentima, već sa cijelom opozicijom i svim građanima. Studente nećemo napustiti, podržaćemo ih na sve načine i u okviru svih svojih mogućnosti”, poručio je Beriša.

Studentska okupljanja nadovezala su se na višemjesečne antivladine proteste, prvobitno pokrenute zbog planirane izgradnje luksuznog turističkog kompleksa na jugu Albanije, u koji bi ulagao Džared Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa.

Nastavi čitati

Aktuelno