Connect with us

Društvo

POGLEDAJTE HIT IZJAVE DOMAĆIH POLITIČARA Ko je manekenka, ko je sredio stomak, i ko se bavi muljažom

Portal Srpskainfo svaki dan ima rubriku HIT DANA, a za kraj godine sumirali su neke od njih, koje vam donosimo u nastavku teksta.

PETAR ĐOKIĆ, predsjednik SPS: Ja sam vidio njegovo tijelo i njegove grudi sa sedam uboda, a oni hoće da mu sude.

IGOR RADOJIČIĆ, banjalučki odbornik: Duže je trajalo ostavljanje kaputa i pres konferencija od sjednice.

Željka Cvijanović, srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH: Njegovo (Helezovo) mišljenje u Srbiji ili Republici Srpskoj vrijedi koliko i kesica čipsa, tako da on nastoji da zabavi svoju publiku u Federaciji BiH, ako ona uopšte i postoji.

Srđan Puhalo, socijalni psiholog: Dodik sredio stomak, Bakir remontovao srce. Čović je, izgleda, od teflona, ništa na njega ne prijanja.

SAŠA TRIVIĆ, privrednik: Država kvalitetno rješava nezaposlenost. Sve sa biroa prima u javnu upravu i preduzeća.

ALEKSANDRA PANDUREVIĆ, SDS: Čekam da Čubru optuže da je šurovao sa Marfijem.

IVANA MARIĆ, politička analitičarka: Dirljivo je vidjeti ravnopravnu nacionalnu i stranačku zastupljenost po pitanju “muljaža”.

OBRENKA SLIJEPČEVIĆ, predsjednica Republičke komisije za utvrđivanje sukoba interesa: Ja sam vukovac gimnazijalac, oni koji su diplomirali iza Lesnine neka se sklone.

SVETLANA CENIĆ, ekonomistkinja: Ne možemo porediti EU i BRIKS; to je kao da poredimo mene i manekenku od 22 godine.

ALEKSANDAR JOKIĆ, advokat: U Šumama Srpske su, izgleda, zaposleni balvani.

BOBAN KUSTURIĆ, direktor Helikopterskog servisa RS: Dalekovod se ne prelijeće preko žice.

JELENA TRIVIĆ, predsjednica Narodnog fronta: Draško Stanivuković i njegov ginekolog Aleksandar Zolak potpuno su izgubili kompas.

OGNJEN TADIĆ, pravnik: Ustavni sud BiH postao je magarište na kome političke poene pasu svi neodgovorni bošnjački funkcioneri.

GORAN DAKIĆ, novinar: Više šanse imaju ošišane šipovačke ovce sa gladnim međedima nego mi s ovakvim profesorima.

TANJA VUKOMANOVIĆ, poslanica PDP u NS RS: Ludilo je ozakonjeno, potvrdili su i Ustavni sud i Narodna skupština RS.

MILAN MILIČEVIĆ, predsjednik SDS: Satelitske stranke oko SNSD su nastale od SDS, kupovinom visokih papaka, niskih papaka, pa čak i nekih predsjednika.

BRANISLAV BORENOVIĆ, bivši predsjednik PDP: Život ide dalje, nije sve u životu biti predsjednik partije.

GORICA DODIK, ćerka Milorada Dodika: Očekujem da će se Čavka za sljedeću funkciju, ako bude potrebno, deklarisati kao nebinarna.

DENIS ŠULIĆ, ministar trgovine i turizma u Vladi RS: Prva stvar u politici koju sam naučio od predsjednika Dodika je da imaš stav i da ga se uvijek držiš.

Društvo

Poljoprivreda na KOLJENIMA! Dok bacamo DOMAĆE, stiže skupo i sumnjivo!

Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz BiH na inostrana tržišta je prošle godine iznosio 1,1 milijardu KM, dok je vrijednost uvoza bila višestruko veća – čak 4,9 milijardi KM.

Navedeno je to u Analizi spoljnotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda BiH sa svijetom za 2024. godinu, dokumentu Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, iz kojeg proističe da je stopa pokrivenosti uvoza izvozom iznosila svega 22 odsto.

U strukturi našeg izvoza dominiraju proizvodi poput mlijeka, smrznute maline, pšeničnog brašna, konzerviranih proizvoda, dok su prerađeni proizvodi poput kečapa, keksa, itd. manje zastupljeni.

Za razliku od izvoza, u uvozu dominiraju prerađeni proizvodi poput vode, piva dobijenog od slada, cigareta, bezalkoholnih pića, goveđeg mesa, zatim primarnih proizvoda poput šećera za rafinisanje, kafe i dr.

“Iako i izvoz i uvoz bilježe rast, razlika u njihovoj vrijednosti od 3,8 milijardi KM ukazuje na činjenicu da BiH ne proizvodi dovoljno hrane da bi zadovoljila potrebe sopstvenog stanovništva i nedostaje joj dovoljnih količina sirovina za preradu”, naveli su iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Dok se poljoprivrednici iz BiH već godinama, pa i decenijama, hvataju za glavu zbog nerentabilne proizvodnje, brojke pokazuju u koliko su oni, zapravo, teškoj tržišnoj utakmici.

“Vodeći uvozni proizvod su goveđe svježe ili rashlađene prednje četvrtine sa vrijednosti uvoza od 154,3 miliona KM. Oko 95 odsto goveđih svježih ili rashlađenih neraskomadanih ili raskomadanih prednjih četvrtina se uvozi iz Poljske (34 odsto), Italije (28 odsto), Nizozemske (14 odsto), Njemačke (12 odsto) i Belgije (sedam odsto). Uvoz tih proizvoda je veći za tri odsto u poređenju sa prethodnom godinom, dok je ta razlika značajno veća, i to za 95 odsto, u poređenju sa 2020. godinom”, navode iz Ministarstva.

Meso, međutim, nije jedini problem. Mnogi tvrde da je zdrava voda jedan od naših najvećih resursa, ali…

“Na drugom mjestu po uvozu je voda koja uključuje mineralne vode i gazirane vode, sa dodatim šećerom ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju sa vrijednosti uvoza 152,7 miliona KM, koja je takođe zabilježila povećanje uvoza za 18 odsto u poređenju sa prethodnom godinom”, kazali su iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Pšenicu i suražicu uvozimo iz Mađarske (53 odsto), Srbije (37 odsto) i Hrvatske (10 odsto), te dajemo ogromne pare i na tu stavku: prošlogodišnji uvoz od 118,3 miliona KM je bio za 14 odsto veći od prethodne godine.

Uvozimo, naravno, i mlijeko u ogromnim količinama, ali i druge proizvode kao što su voće, povrće, med, alkohol itd.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, podsjeća da poljoprivrednici već godinama upozoravaju na težak položaj u kojem se nalaze.

“Jasno je da mi ne možemo da proizvedemo svega u dovoljnim količinama, ali imamo puno toga što bacamo, a ne možemo da plasiramo po fer, tržišnim cijenama. Imamo dampinške cijene iz uvoza koje guše našu proizvodnju. I onda prerađivači kažu da nemaju dovoljno sirovina, pa su prinuđeni da uvoze. Ali, kada bi stvari posložili redom i kada bi se odgovarajuće ograničavajuće mjere uvodile po sezoni i vrstama proizvoda, onda kada ih mi imamo, to bi ljude stimulisalo za proizvodnju jer imaju zagarantovano tržište. Međutim, očigledno je neko definisao da BiH bude uvozno orijentisana kada su u pitanju poljoprivredni proizvodi”, kaže Marinković za “Nezavisne novine”.

Borci za zaštitu potrošača poručuju: “Baš zato što toliko uvozimo, sve nam je i skupo”.

“Prvo, ne znamo šta uvozimo, drugo, to je lošeg kvaliteta, a treće, cijene su vrlo visoke i četvrto, upropaštavamo svoju poljoprivrednu proizvodnju. Kako god okrenemo, na taj način potrošači nisu zaštićeni”, kaže za “Nezavisne novine” Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja.

Posmatrajući pojedinačno zemlje trgovinske partnere, tu se u najvećoj mjeri oslanjamo na države u regionu kada je riječ o našem izvozu. Naime, 20 odsto ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda se iz BiH plasira u Hrvatsku, 19 odsto u Srbiju, 11 odsto u Crnu Goru, osam odsto u Sjevernu Makedoniju, sedam odsto u Tursku, pet odsto u Sloveniju, itd.

Nastavi čitati

Društvo

ONI SU UVIJEK U PLUSU! Banke očekuju veću potražnju za kreditima

Rezultati Ankete o kreditnoj aktivnosti banaka u Bosni i Hercegovini za prvi kvartal, koje je objavila Centralna banka BiH, pokazuju da banke očekuju porast potražnje preduzeća i stanovništva za kreditima u drugom kvartalu ove godine.

Potražnja preduzeća za kreditima nastavila je da raste i u prvom kvartalu ove godine. Neto rezultat iz odgovora banaka ukazuje da je više banaka prijavilo da je došlo do porasta potražnje za kratkoročnim nego za dugoročnim kreditima.

Na temelju prikupljenih odgovora iz ankete, banke očekuju de će se kreditni standardi za odobravanje kredita preduzećima ublažiti u drugom kvartalu ove godine, kao i da će doći do povećanja potražnje preduzeća za kratkoročnim, kao i za dugoročnim kreditima i/ili kreditnim linijama u drugom kvartalu ove godine.

Kada je riječ o kreditima stanovništvu, u prvom kvartalu ove godine u odnosu na prethodni kvartal, došlo je do rasta potražnje stanovništva za stambenim, kao i za potrošačkim i nenamjenskim kreditima.

Iz prikupljenih odgovora vidljivo je da banke očekuju da će se kreditni standardi za odobravanje stambenih kredita stanovništvu ublažiti u drugom kvartalu ove godine. Banke imaju optimističan pogled na potražnju stanovništva za kreditima, pa se očekuje porast potražnje u drugom kvartalu ove godine.

U ovom krugu anketirano je ukupno osam banaka, a stopa odgovora na anketu bila je sto odsto, prenosi Fena.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i toplije

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje biti pretežno sunčano i malo toplije.

Uveče i tokom noći doći će do porasta oblačnosti od sjevera ka istoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha biće od četiri do devet, na jugu do 13, u višim predjelima od dva, a maksimalna dnevna od 17 do 23, a u višim predjelima od 13 stepeni Celzijusovih.
Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, u Hercegovini tokom prije podneva umjerena, na udare i jaka bura, a u nastavku dana bura u slabljenju.

Nastavi čitati

Aktuelno