Connect with us

Politika

POKUŠAJ PRIVATIZACIJE DRŽAVE: Zukan Helez nastavio tamo gdje je stao njegov kolega Elmedin Konaković

Ono što je započeo ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković, koji je napisao protestne note svim zemljama u našim susjedstvu, nastavio je ministar odbrane Zukan Helez, koji nije dao saglasnost za slijetanje na banjalučki aerodrom vojnog aviona Mađarske u kojem je trebalo da doputuje mađarski šef diplomatije Peter Sijarto.

Sijatro je, po svemu sudeći, promijenio avion i juče doletio u Banjaluku, ali, kako ističu analitičari, ovakvi potezi dvojice ministara u Savjetu ministara BiH narušavaju regionalne odnose, koje bi trebalo graditi, a ne ugrožavati.

Ukoliko na Google pretraživaču ukucate “Elmedin Konaković protestna nota”, utvrdićete da ih je uputio Mađarskoj, Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori.

Sporna im posjeta
Ministarstvo inostranih poslova BiH, na čijem čelu je Konaković, uputilo je u septembru Ambasadi Mađarske u Sarajevu protestnu notu zato što je Sijarto, kako su naveli, primio u zvaničnu posjetu Milorada Dodika i to, kako navode, kao predsjednika Republike Srpske.

Konaković je u maju ove godine uputio protestnu notu Srbiji zbog ponašanja ministra odbrane Srbije Bratislava Gašića koji je sjedio prilikom intoniranja himne BiH tokom ceremonije vojnog karaktera održane u kasarni “Kozara” u Banjaluci.

Samo četiri mjeseca ranije, ovo ministarstvo je uputilo protestnu notu, takođe Srbiji, zbog učešća najviših državnih zvaničnika Srbije, predvođenih tadašnjim premijerom Milošem Vučevićem i predsjednicom Narodne skupštine Anom Brnabić, na obilježavanju 9. januara, Dana Republike Srpske.

Ali, spisak se tu ne završava: Konaković je 10. juna prošle godine izjavio da je uputio protestu notu Crnoj Gori zbog spornih izjava predsjednika Skupštine Andrije Mandića da je “svesrpski sabor skup dviju država”.

Spisak kompletiran
Da krug bude kompletiran, Ministarstvo inostranih poslova BiH se potrudilo krajem 2024. godine, kada je uputilo protestnu notu Hrvatskoj zbog izjave predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića da “BiH neće biti ukoliko u njoj ne prevlada koncept tri konstitutivna naroda”.

I taman kada je Konaković prestao, nastavio je Helez: odbio je dati saglasnost za slijetanje na banjalučki aerodrom vojnog aviona Mađarske u kojem je trebalo da doputuje Sijarto.

“Godinama unazad, mađarski premijer Viktor Orban i ministar Sijarto pružaju otvorenu podršku bivšem predsjedniku administrativnog dijela BiH, RS, Miloradu Dodiku, u njegovim djelovanjima koja potkopavaju suverenitet, teritorijalni integritet i cjelovitost Bosne i Hercegovine”, naveo je, uz ostalo, Helez.

Novinar iz Mostara Zoran Krešić rekao je da Konaković i Helez svojim potezima pokazuju da su neodgovorni prema BiH.

“Uzimajući u obzir zabranu koju je Helez postavio za dolazak Sijarta u Banjaluku vojnim avionom, jasno je da se takvi potezi ne mogu smatrati gestama prijateljstva ili razuma, već su isključivo politički i nacionalno motivirani. Iako se predstavljaju kao političari koji se bore za interese BiH, njihovi postupci su isključivo nacionalistički, a ne svih naroda i građana Bosne i Hercegovine”, rekao je Krešić za “Nezavisne novine”.

Pokušaji privatizacije države
To, kako je dodao, podrazumijeva pokušaje privatizacije države na način na koji bi se BiH pretvorila u plijen jedne strane. A to upravo, ističe Krešić, dolazi od političara koji najviše iznose stavove o patriotizmu, a u suštini su najviše odgovorni za potkopavanje same ideje zajedničke države.

“Patriotizam, u pravom smislu riječi, ne može se braniti neciviliziranim ponašanjem prema susjedima i prijateljima. Umjesto da grade mostove, bošnjački političari kao što su Konaković i Helez svakodnevno stvaraju nepremostive prepreke za europske integragije. Najbolje ih je demantirao sam Sijarto koji je u Banjaluci istaknuo da doslovno lobiraju da Balkan što prije bude dio EU. Helez i Konaković na taj način iritiraju stranu koja je jedna od najsnažnijih zagovornika EU budućnosti BiH. A zbog toga je ‘trojka’ koju predstavljaju i ugurana u vlast”, kaže Krešić.

Politikolog Filip Matić ocijenio je da bošnjački politički predstavnici nisu dovoljno politički zreli.

“Oni odavno prikazuju neprijateljstvo prema Ruskoj Federaciji, zbog koje i FBiH ima jeftiniji gas u odnosu na neke evropske države”, rekao je Matić.

Nezreli političari
Kako je dodao, ovakvo ponašanje nije ništa neobično za nezrele političare, odnosno ljude koji ovakve postupke gledaju kao skretanje pažnje sa svog nerada u okviru FBiH i BiH.

“Evo vidimo, niko još nije procesuirao policajce u Tuzli, niti je iko odgovarao za poplave i bujicu u Jablanici. Oni ne rade svoj posao, nego se bave ovakvim stvarima, a nisu ni svjesni koliko zapravo štete prave sami sebi i BiH, koju žustro i punih pluća pominju. Bošnjački političari su u ovom trenutku i te kako pogubljeni, jer nemaju onaj vid podrške od SAD koju su imali, i to jasno osjete, a s druge strane Kristijan Šmit je jako tih u ovom trenutku, te oni ne znaju na čemu su sa međunarodnom zajednicom i tu je panika”, naglasio je Matić za “Nezavisne novine”.

Related Topics:

Politika

PLANIRANA ZADUŽENJA VELIKI RIZIK ZA SRPSKU! Vlada će morati tražiti kreditore u inostranstvu zbog prenapregnutog budžeta

Republika Srpska u narednoj godini planira zaduženje od čak 1,7 milijardi KM. Stručnjaci upozoravaju da tako veliki iznos novca nije moguće dobiti od domaćih banaka i da će Vlada biti primorana da izađe na međunarodno tržište kapitala.

Ambiciozno zaduženje u iznosu od 1,7 milijardi maraka, Vlada Republike Srpske planira realizovati kroz emisije dugoročnih obveznica, kaže ekonomista Zoran Pavlović.

„Tako veliko zaduženje se ne može realizovati u BiH, jer Agencija za bankarstvo propisuje da niti jedna finansijska institucija ne može biti eksponirana prema jednom korisniku u odnosu na svoj potencijal više od 10 posto“, objašnjava Pavlović.

To znači da će Vlada morati izaći na međunarodno tržište kapitala, najvjerovatnije Londonsku berzu. Problem predstavlja što Vlada Srpske posljednjem agentu angažovanom za emisiju obveznica nije isplatila ugovorenu proviziju, zbog čega je pokrenut sudski spor, kaže Pavlović.

„A to nije dobro, jer to su specifični ljudi koji znaju da komuniciraju sa predstavnicima fondova i investicionih organizacija, tako da ćemo vidjeti kako će to sve da ide. U svakom slučaju potencijal na domaćem tržištu je poprilično iscrpljen za novo zaduženje, tako da će morati da planiraju zaduženje u inostranstvu“, smatra Pavlović.

– Vlast će se razletjeti na sve strane da pronađe kreditore, a sve će biti obavijeno velom tajne. Takva zaduženja pravdao je svojevremeno i bivši premijer Radovan Višković, kaže predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić.

„Našli smo pare, šta vas briga ko su, to su naši prijatelji, nije vaše da znate. Time je potvrdio tezu da njihove javne finansije nisu javne, nego tajne i da narod treba samo da vraća dugove, a nije na narodu da zna kod koga smo se zadužili, ni pod kakvim uslovima“, kaže Trivić.

Budžet Republike Srpske je prenapregnut i nije razvojni, već se sredstva usmjeravaju na održanje socijalnog mira, objašanjava Trivić.

„To je jedna konstanta politike ove vlasti u kojoj je samo bitno preživjeti naredni mjesec, održati ovo što se ima, pa makar bilo i malo. U odnosu na rast cijena, taj neki rast plata je minoran i njima je samo to cilj. Biće ovo jedna teška godina za njih, ali i za narod Republike Srpske“, poručuje Trivić.

Nedostatak domaćeg kapitala, problemi sa prethodnim emisijama obveznica i aktivni sudski sporovi, predstavljaju veliki problem i upitno je kod koga i pod kojim uslovima Vlada planira da nas zaduži 1,7 milijardi maraka, zaključuju naši sagovornici.

 

Nastavi čitati

Politika

DA LI JE MINIĆEVA VLADA LEGITIMNA? Ustavni sud BiH konačno odlučuje o kontroverznom imenovanju Vlade RS

Zahtjev za ocjenu ustavnosti 9. septembra podnijela je grupa članova Parlamenta BiH, dan nakon što je odluka o izboru Vlade Republike Srpske objavljena u Službenom glasniku RS

Plenarna sjednica Ustavnog suda BiH na kojoj će biti donesena odluka u ustavnosti Vlade Republike Srpske zakazana je 22. i 23. januara, saznaje Raport.

Naredne sedmice konačno će Ustavni sud BiH donijeti odluku i staviti tačku da li je Vlada Republike Srpske, koju predvodi Savo Minić, imenovana po Ustavu i da li je mandatara mogao predložiti smijenjeni Milorad Dodik.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine, podsjećamo, održao je 27. i 28. novembra 2025. godine plenarnu sjednicu, na kojoj se raspravljalo i o pitanju ustavnosti Vlade Republike Srpske, no odluka o tom pitanju tada nije donesena.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti 9. septembra podnijela je grupa članova Parlamenta BiH, dan nakon što je odluka o izboru Vlade Republike Srpske objavljena u Službenom glasniku Republike Srpske.

Skupština Republike Srpske je 2. septembra imenovala novu Vladu Srpske, a nakon što je za njenog mandatara predložen Savo Minić iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika.

Prema Ustavu Republike Srpske, predsjednik Srpske predlaže Narodnoj skupštini kandidata za predsjednika Vlade.

Vladajuća koalicija u Republici Srpskoj tvrdila je tada da je mandatara predložio Dodik, kao predsjednik Republike Srpske, iako on to formalno-pravno nije bio nakon pravosnažne presude i odluke CIK- a BiH kojom mu je oduzet mandat.

Nastavi čitati

Politika

HOĆE LI KONAČNO BITI UKINUT? Političari se teško odriču “bijelog hljeba”

Poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH Amir Purić zatražio je da se na dnevni red 28. redovne sjednice ovog doma uvrsti i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platama i naknadama u organima vlasti FBiH, i to po skraćenoj proceduri.

U dopisu od 9. januara 2026. godine, Purić se pozvao na član 100. Poslovnika o radu Predstavničkog doma, naglašavajući da bi ova tačka trebalo da bude razmatrana zajedno s prijedlogom Budžeta Federacije BiH za 2026. godinu i zakonom o njegovom izvršenju.

Riječ je o zakonskom rješenju koje su još krajem maja prošle godine u parlamentarnu proceduru uputili Amir Purić, Damir Nikšić, Admir Čavalić i Slaven Raguž, prenosi “Avaz”. Predlagači tvrde da bi usvajanje izmjena omogućilo značajne, višemilionske uštede u budžetu Federacije.

Jedan od potpisnika inicijative, Damir Nikšić, tim povodom poručio je da je cilj “ukidanje bijelog hljeba i spuštanje previsokih plata”.

Posebno važan dio prijedloga odnosi se na način utvrđivanja osnovice za obračun plata izabranih i imenovanih zvaničnika, kao i njihovih savjetnika. Prema predloženom rješenju, ta osnovica više ne bi bila vezana za Zakon o izvršenju budžeta, već bi se određivala posebnim pravilima. U obrazloženju zahtjeva navodi se da je upravo zbog direktnog uticaja na budžet za narednu godinu ključno da se o ovom zakonu raspravlja istovremeno s budžetskim dokumentima, kako bi poslanici imali jasan uvid u njegove finansijske posljedice.

Nastavi čitati

Aktuelno