Rok za primjenu novog digitalnog sistema za kontrolu ulaska i izlaska iz Evropske unije (Entry/Exit System-EES) sve je bliži i, praktično, već od 12. oktobra počeće se postepeno primjenjivati. U punoj primjeni biće od 10. aprila naredne godine.

Direktor Granične policije (GP) BiH Mirko Kuprešaković u razgovoru za kaže da je to konačna informacija i da definitivno nema odgode za primjenu tog sistema koji će vrlo brzo zaživjeti kao novi način kontrole putnika prilikom prelaska državne granice. Kuprešaković naglašava da GPBiH, tu nema nikakvu obavezu, budući da su svi ti sistemi na graničnim prelazima Republike Hrvatske, odnosno, bilo koje druge zemlje EU.

Praktično, ta registracija i verifikacija putnika kada pristupi postupku granične provjere podrazumijeva, navodi Kuprešaković, da putnici izađu iz vozila u prostor gdje su kamere i gdje će se obaviti skeniranje lica i otisak prstiju, odnosno, biometrija.

Ti će podaci služiti za granične provjere pri svakom narednom ulasku što znači da će takav postupak morati proći samo jednom.

“Vidjet ćemo kako će to funkcionirati na graničnim prijelazima, hoće li to stvoriti veće gužve, a naravno tako će biti i na zračnim lukama. Nama bi, najiskrenijeg sam mišljenja, bilo najbolje da čim prije postanemo dio Evropske unije i da naša granica Šengena ide na susjedne zemlje.

Ubijeđen sam da mi to možemo. Dapače, svi uvjeti Evropske unije koji su postavljeni pred Graničnu policiju BiH su ispunjeni i sad je samo pitanje određene implementacije”, govori Kuprešaković.

Podvlači da su na nedavno održanom sastanku s predstavnicima Agencije za evropsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) predložili da njihove jedinice budu na granicama BiH sa svim susjednim zemljama.

(Avaz)

Pravoslavna crkva i vjernici 28. avgusta obilježavaju Uspenje Presvete Bogorodice, u narodu poznato kao Velika Gospojina.

Ovaj praznik posvećen je uspomeni na smrt Bogorodice i njenom vaznesenju na nebo, kada je, prema predanju, “predala svoj duh u ruke Spasitelja”.

Srpski narod oduvijek je imao posebno poštovanje prema Bogorodici. Despot Stefan Lazarević je, obnavljajući Beograd u 15. veku, zapisao:

„Došavši, nađoh najkrasnije mesto od davnina, preveliki grad Beograd, koji je po slučaju razrušen i zapusteo. Sazdah njega i posvetih ga Presvetoj Bogorodici.“

Otuda mnoge crkve i manastiri u Srbiji nose upravo njeno ime.

Običaji i vjerovanja
Velika Gospojina se obilježava saborima i vašarima, a jedan od najpoznatijih održava se kod ženskog manastira u Rakovici, nedaleko od Beograda.

Zaštitnica majki i porodilja – U narodu se vjeruje da je Bogorodica zaštitnica svih živih bića, a posebno žena i majki.

Žene ne rade – Na ovaj dan žene ne bi trebalo da obavljaju nikakve teške poslove, niti da započinju nove, već da vrijeme posvete molitvi i poštovanju Bogorodice.

Ljetnji i jesenji poslovi – Prije Velike Gospojine trebalo bi završiti sve ljetnje poslove, dok se sa jesenjim radovima počinje tek poslije Male Gospojine (21. septembar).

Ljekovito bilje – Trave i bilje ubrane na ovaj praznik smatrale su se naročito ljekovitim. Posebno se beru borovnice, kantarion i druge trave, jer se vjeruje da donose zdravlje i blagostanje u domu.

Ikona u kući – Ikona Presvete Bogorodice treba da se nađe u svakom hrišćanskom domu. U nekim krajevima vjerovalo se da boja sastrugana sa ikone, pomiješana s vodom, pomaže u liječenju ženskih bolesti, prenosi Stil.

Šta svaka žena treba da ima na trpezi
Po narodnom vjerovanju, svaka žena bi na Veliku Gospojinu na trpezi trebalo da ima posnu hranu i hljeb, jer hljeb simbolizuje mir, blagostanje i zajedništvo u porodici. Takođe, obavezno se priprema i svježe voće ili bilje ubrano tog dana.

Tradicionalno se na praznik priprema posna trpeza, jer se Uspenje Bogorodice slavi u vrijeme posta.

Ideja o formiranju fonda dječije štednje, kao jednoj od mjera pronatalitetne politike, ima smisla, ali je u startu obezvrijeđena pričom da će imetak svakog djeteta koje u narednom periodu bude rođeno u Srpskoj, za 18 godina porasti za 140 puta!

To poručuju demografi, reagujući na obećanje Milorada Dodika da će u Srpskoj biti evidentirano svako novorođenče, na čije će ime država u pomenuti fond uplatiti 1.000 KM.

Demografi ističu da se ovakvim obećanjima uništava povjerenje u javne politike.

Ne spore da bi, kao pojedinačna mjera ili prijedlog, ova ideja možda i imala nekog smisla, naravno, kad se zanemari pomenuta računica koja, naglašavaju, nema nikakvo matematičko-ekonomsko uporište.

– Podsjetio bih da ovo nije prvi put da Milora Dodik poseže za nekim čarobnim rješenjma, a da veći dio njih nikada nije zaživio. To je, u principu, neki mamac koji bude ispaljen, računajući na zaboravnost biračkog tijela i cjelokupne ne samo stručne, nego i šire zajednice.

I ova parola je, prije svega, potpuno matematički i ekonomski netačna dok, s druge strane, ne bi odgovorila na probleme sa kojim se mi susrećemo – ističe za Srpskainfo demograf Aleksandar Čavić.

Kako kaže, odsustvo strateškog i sistemskog pristupa problem je u upravljanju mnogim stvarima, a naročito u upravljanju demografskim trendovima i demografskim razvojem.

Čavić naglašava da su, s druge strane, jedan od osnovnih postulata pronatalitetne politike stabilne prilike i stabilno okruženje.

– Ovo što, trenutno, Milorad Dodik proizvodi, može se nazvati svime, osim stabilnim prilikama. Mi smo konstantno u stanju neke institucionalne krize i stalno imamo neke prelome, konstantno se zadužujemo kako bi se mogli servisirati i alimentirati javni troškovi koji su predviđeni budžetom.

Dakle, mi nemamo stabilne prilike, a to je prvi i osnovni element u kojem donosioci odluka, odnosno vlast, mogu da stvaraju stabilno okruženje i predvidivu budućnost, u kojoj ljudi mogu da donesu jednu racionalnu odluku da se na nekom području nasele, zaposle, vjenčaju, steknu djecu – objašnjava Čavić za Srpskuinfo.

Prema njegovim riječima, pomenuta ideja o uspostavljanju odgovarajućeg fonda, te ulaganja Republike u ostanak na ovim prostorima, nije u potpunosti za odbaciti.

– Govorimo o nekoj ideji u nacrtu, u nekoj magli, koja nije loša. Problem je, međutim, što vi ovdje možete da ispalite neku parolu, neko tzv. čarobno rješenje, koja će biti u vidu neke pojedinačne mjere, koja treba da preokrene tok stvari koje su uslovljene hiljadama različitih faktora. To se neće desiti – kaže Čavić.

Ističe da je Dodikova računica obezvrijedila ideju o eventualnoj pomoći građanima Srpske.

– Prinos na državne obveznice kod nas je prilično visok. Međutim, i sa stopom prinosa na obveznice Srpske od 6 odsto, na uloženih 1.000 KM za 18 godina dobiće se 2.850 KM. Riječ je o povećanju od 2,85, a ne 140 puta – ističe Čavić.

BN