Srpska pravoslavna crkva (SPC) i vjernici danas slave Svetog Georgija, jednog od devet velikomučenika i prvih stradalnika za hrišćansku veru. Đurđevdan je jedna od najčešćih slava kod Srba.

Sveti Georgije se rodio u kući bogatih roditelja u Kapadokiji. Kad mu je otac postradao kao hrišćanin, majka se preselila u Palestinu, gdje je dječak odrastao.

Već u 20. godini dospio je do čina tribuna u službi cara Dioklecijana. U to vrijeme car je započeo veliki progon hrišćana, a Đorđe je stupio pred cara i rekao da je i on hrišćanin.

Time je započelo njegovo stradanje za vjeru. Tamnica i strašna mučenja nisu ga pokolebali, on se neprestano molio Bogu i Bog ga je isceljivao i spasavao smrti.

Kada je Đorđe molitvom vaskrsao jednog mrtvaca, mnogi su primili vjeru Hristovu, a među njima je bila i careva žena Aleksandra. Car je potom odlučio da Đorđa i svoju ženu osudi na smrt sječenjem glave. Carica je izdahnula na stratištu prije pogubljenja, a Sveti Đorđe je posječen 303. godine.

Sveti Georgije se na ikonama predstavlja u vojvodskom odijelu, na konju, sa koga kopljem probada strašnu aždaju, čime je zadao smrtni udarac „neznaboštvu“. Pod pobjedom koju je Sveti Georgije odneo nad aždajom jverovatno se misli na zaustavljanje progona hrišćana koji je sprovodio car Konstantin.

Svetom Georgiju se čini pomen i 16. novembra, na Đurđic – dan prenosa moštiju u crkvu u Lidiji, njegovom rodnom mjestu.

Poslije Božića Đurđevdan je u srpskom narodu praznik sa najviše običaja. Većina njih odnosila se na zdravlje, plodnost, mliječnost stoke, zdravlje ukućana, na udaju, ženidbu…

Običaj je da se pletu vjenčići od ljekovitih trava koji se bacaju u tekuću vodu. Vjeruje se da venčić ukućanima donosi zdravlje, a polju berićet.

Vjeruje se da će, ako je na Đurđevdan vedro, biti plodna godina, a ako na ovaj praznik pada kiša, biće suša.

Uoči Đurđevdana pletu se i venčići od đurđevskog cvijeća, đurđevka i mlječike i njime se kite kapije i ulazna vrata u kući.

Na Đurđevdan narod odlazi u prirodu, zajednički na đurđevdanski uranak. Za ovu priliku posebno se pripremaju jelo i piće. Narod se veseli često i do podne. Na đurđevdanskim urancima mladi se opasuju vrbovim prućem da budu napredni kao vrbe, kite zdravcem da budu zdravi kao zdravac, koprivom, da kopriva opeče bolest i selenom da im duša miriše kao selen.

Dolaskom proljeća mnogi se raduju i prvim plodovima sezonskog voća, a među omiljenim su svakako i trešnje.
Međutim, građane je ovog proljeća na tezgama dočekala izrazito visoka cijena trešanja.

Ekonomska situacija u BiH nije na zavidnom nivou, a česta poskupljena dodatno opterećuju kućne budžete. Svaka pa i najmanja poskupljenja udar su na džepove građana, koji već odavno jedva “sastavljaju kraj s krajem”.

Iz godine u godinu primjetan je rast cijena namirnica, pa tako i voća, a ovog proljeća cijena trešanja je dostigla svoj maksimum. Naime, za kilogram ovog sezonskog voća na sarajevskoj tržnici Markale građani moraju izdvojiti 12 KM.

Poređenja radi, u Sarajevu je prošle godine cijena trešanja iznosila od 8 do 10 KM.
Prodavači ističu da je cijena visoka zbog toga što je riječ o prvim plodovima odnosno da još uvijek nije njihova puna sezona kada će cijene biti nešto niže.

Dok je cijena trešanja u glavnom gradu BiH izrazito visoka, u Hercegovini je situacija nešto drukčija. Prve trešnje krajem aprila na hercegovačkim tržnicama koštale su osam KM za kilogram, da bi im cijena početkom maja iznosila od pet do sedam KM za kilogram, piše Klix

Treba istaknuti da je ova cijena takođe viša od prošlogodišnje, koja je na početku sezone iznosila pet KM.

Porast cijena trešanja zabilježen je i u komšiluku. Naime, cijena prvih ovogodišnjih trešanja u Hrvatskoj, tačnije na splitskoj tržnici, dostigla je čak 12 evra.

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH će biti pretežno sunčano i još toplije vrijeme, uz temperaturu vazduha do 28 stepeni Celzijusovih.

Porast oblačnosti očekuje se u drugom dijelu dana. Duvaće slab do umjeren vjetar, jugozapadnog smijera, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Maksimalna temperatura vazduha od 22 na jugoistoku i jugozapadu, do 28 na sjeveru, u višim predjelima od 15 stepeni Celzijusovih.