Connect with us

Društvo

Konobari i ove sezone hrle na primorje: Plate idu i do 4.000KM

Plate konobara u Hrvatskoj kreću se od 2.000 do čak 4.000 KM uz obezbijeđen smještaj i hranu, a na sve to treba dodati i bakšiš.

Veća primanja glavni su razlog zašto naši radnici i ove sezone napuštaju domaće ugostitelje i hrle na primorje.

Školovani kuvar sa kojim smo razgovarali kaže da je za samo nekoliko mjeseci rada u Hrvatskoj, uspio da uštedi novac za kupovinu automobila, zbog čega će se i ove sezone zaputiti na more, a sa sobom je povukao još nekoliko kolega.

Konobari se utrkuju da posao nađu u eksluzivnijim mjestima gdje dolazi i bogatija klijentela, jer se, kako kažu tu „zgrću pare“. Istovremeno, mnogi rade prekovremeno i bez slobodnog dana, ali sve to, svjedoče, na kraju bude i plaćeno. Ko može da izdrži taj tempo, ide ponovo.

Domaćinstva u Hercegovini praktično preživljavaju od primorja, bar jedan član porodice platu zarađuje kao sezonski radnik, a čim djeca porastu dovoljno da mogu pripomoći kućnom budžetu i oni se pakuju na nekoliko mjeseci.

Željko Tatić, predsjednik Udruženja radnika ugostiteljstva i turizma RS i sam radi u Hrvatskoj, ističući da poslodavci tamo veoma poštuju radnička prava, i to je po njemu, jedan od glavnih razloga zašto naši ljudi odlaze.

– Ljudi koji znaju da rade svoj posao, nažalost, nisu ovde cenjeni, što nije slučaj u Hrvatskoj gdje im je plaćen dvokratni i noćni rad, plaćena nedjelja, imaju sve benefite koje radnici trebaju da imaju. Ko radi četiri, pet mjeseci više će da zaradi nego ovde za godinu dana. Pokažite mi konobara u Banjaluci koji ima plaćen noćni sat, dvokratni rad, prevoz od posla do kuće, to sve plaća u Hrvatskoj – prepričava Tatić iskustva radnika.

On pet godina radi u Istri i tamo je već od marta, ali masovni odliv naših radnika, govori, kreće inače od polovine maja.

– Naši konobari imaju 1.000- 1.200 KM platu, ali veći je problem poštovanje poslodavca prema radniku. Polovina poslodavaca u Srpskoj se prema radnicima odnose kao prema robovima, koliko ljudi ima da im nije isplaćena zadnja plata, da nisu uplaćeni porezi i doprinosi. Moj vlasnik se radnicima lijepo obraća sa „Dobar dan“, a kod nas sam svjedočio situacijama da ih nazivaju majmunima – prepričava Tatić koji su sve problemi u domaćem ugostiteljstvu.

Da im sve veći broj radnika odlazi na sezonski rad, posvjedočili su i u Udruženju poslodavaca ugostiteljstva i turizma „Horeca“, a razlog su, kako tvrde, samo veće plate. Svjesni su da su za ovu godinu zakasnili sa mjerama, ali nadaju se do iduće sezone da će situaciju u ovoj branši popraviti.

– Sa Vladom RS radimo na popravljanju situacije u ugostiteljskom sektoru. Sa reakcijom smo zakasnili da bismo ove godine zaustavili odlazak radnika, ali nadam se da ćemo za sledeću godinu barem smanjiti želju ljudi za odlaskom. Jer nije ni to laka odluka. Za svakoga ko ima porodicu, odluka za sezonski rad je teška, ide se na četiri mjeseca, ukida se i taj njegov lični godišnji odmor sa porodicom. A, količina novca koja se zaradi, dugoročno nije nikakvo rješenje, to je samo krpljenje budžeta – smatra Goran Kurtinović iz ovog Udruženja.

Tvrdi i da radnici na primorju nemaju bolje uslove rada, jedino što imaju kaže jesu veće plate. Sve nesuglasice koje na domaćem tržištu postoje, ističe, moraju zajedno rješavati radnici, poslodavci i država.

– Moramo stvoriti uslove da naš radnik može ostvarivati sva prava kao i radnici u javnom sektoru, da ima prostora za kreditna zaduženje, da može obezbijediti stambeno pitanje, kupiti automobil. Generalno, mislim da naši radnici imaju dobra primanja, ali nisu sva u regularnim tokovima. Veliki dio plata se isplaćuje u kovertama, i to nije samo u našem sektoru, to je javna tajna i prva stvar koju moramo rješavati – zaključio je Kurtinović.

DOČEKA IH STARI POSAO

Koliko domaće ugostiteljstvo vapi za dobrim radnicima, svjedoče i priče konobara, koje, kada se vrate kući nakon nekoliko mjeseci sezonskog posla u Hrvatskoj, opet dočeka staro radno mjesto. Pojedini poslodavci sa hrvatskog primorja koji razmišljaju dugoročnije, čak rezervišu radnike za iduću godinu i uplaćuju im minimalne plate kako bi ih sačuvali.

Izvor: Srpskainfo

Društvo

Prva žena u Hercegovini koja vozi šleper: ANA (23) SE ODLUČILA ZA “MUŠKI POSAO”

Ana je prva žena u Hercegovini koja vozi šleper.

Mlada Trebinjka Ana Kisić, iako ima samo 23 godine, prva je žena vozač šlepera u istočnoj Hercegovini i, kako kaže, iako trenutno vozi putnički automobil u jednoj kompaniji u Trebinju, jedva čeka da izađe na drum ovim moćnim vozilom.

Iako je završila i za kuvara i turističkog tehničara, pa je i u praksi počela da se bavi kuvarstvom, priželjkivala je, kako kaže, da postane vozač, pa se prebacila najpre na posao dostavnog vozača, a onda, nakon devet mjeseci prešla u kompaniju gdje se sada nalazi.

“S obzirom na to da volim i duga putovanja i duge vožnje, a volan mi jednostavno predstavlja izazov, odlučila sam da polažem i CE kategoriju vožnje, iako sam inače u, takozvanom, muškom poslu, gdje radi malo žena, imala sam punu podršku muških kolega koji su se u početku vjerovatno samo šalili, ali je ta misao u meni oživjela, pa sam položila i kategorije A – za motor, C – za kamion i E za kamione sa prikolicama”, kaže Ana za Nezavisne.

Kako je navela, iako još nema iskustva na dugim turama, priželjkuje da se šleperom zaputi na otvoreni drum, koji, takođe, ima svoju prednost, s obzirom na to da je kabina, odnosno upravljačko mjesto, na dosta većoj visini, sa dosta većom preglednošću.

“Samim tim, to je osjećaj sigurnosti, jer je većina vozila ispod vas, ali sa druge strane, to izaziva i strah šta sve može tako velika mašina učiniti onom malom putničkom automobilu, mada je najbolje o tome ne razmišljati i koncentrisati se maksimalno na put, odnosno na ono u čemu smo mi u kabini u prednosti – preglednost”, kaže Ana.

Napominjući da je u auto-školi vozila poprilično sigurno i na otvorenom putu, ali i po samom gradu, kaže da je početnička vožnja bolje išla na otvorenom, što je ipak relevantna stvar, jer, s obzirom na to da je kao dostavljač i taksista najčešće vozila po gradu, sada već ne vidi veliku razliku između ove dvije vožnje.

Dalje, kaže da je na polaganju CE kategorije prošla iz prvog pokušaja, ali je kod C kategorije prvi put pala, jer se zbunila na semaforu, s obzirom na to da je imala prednost prolaza, ali je stala jer je u blizini bio pješak kojem je bilo crveno svjetlo i nije ni imao namjeru da pređe ulicu.

Njen instruktor vožnje Petar Butulija, koji je prije Ane obučavao još jednu Hercegovku za vožnju kamiona, ali za C kategoriju, naglašava, međutim, da je Ana skromna i da je, u stvari, bila odlična na polaganjima, ali je jednostavno trema uradila svoje, pa je instinktivno reagovala kada je stala na pešačkom.

“Sigurno da će ona, kada danas-sutra izađe na put, biti dobar vozač, tako da mislim, s obzirom na to da početnici uvijek na početku idu na kraće ture i sa iskusnim šoferima koji im pomažu, njoj neće trebati mnogo da se osamostali i stekne jednu rutinu u ovom poslu”, kaže Butulija.

Dodaje da mu nije poznato da je još neka žena, izuzev djevojke koja je za potrebe Oružanih snaga BiH položila za vozača kamiona, do sada završila obuku za vožnju šlepera, što ženstvenu i pomalo krhku Anu čini još jedinstvenijom.

Taksi kao druga kuća
Ana Kisić kaže da se u ovoj kompaniji jednostavno “srodila” sa svim kolegama, mada ima i nekoliko koleginica, te da su svi kao jedna šira familija.

“Kao žena, vozim samo preko dana, po osam do devet časova, zavisno od posla, tako da se ja sada osjećam sigurnije u vozilu nego da hodam pješice, jer realno, najviše vremena provedem za volanom, više nego što spavam, pa mi se desi da mi je nakon vožnje i malo neobično da hodam, iako je olakšavajuće nakon dugog sjedanja za volanom”, kaže Ana.

Nastavi čitati

Društvo

U BiH NEDOSTAJE RADNIKA! Pogledajte koja su zanimanja NAJTRAŽENIJA

U BiH još nedostaju radnici u građevini i trgovini, kao i visokokvalifikovana radna snaga, a potrebno je stvarati i radnu snagu koja je konkurentna na tržištu rada, istaknuto je juče u Sarajevu na konferenciji o tržištu rada u BiH.

Direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH Ivan Brbalić rekao je da postoji mnogo domaćih radnika koji teže da odu i rade u inostranstvu, dok poslodavci sve više insistiraju i traže da se angažuju strani radnici.

Prema njegovim riječima, poslodavci u BiH smatraju da zakoni i procedure u zemlji nisu konkurentni i da se oni ne mogu u tome kvalitetno takmičiti sa poslodavcima drugih zemalja u regionu.
“Najveći problem je zadržavanje domaćih radnika”, istakao je Barbalić na stručnoj raspravi “Obrazovanje, zapošljavanje i privreda”, te dodao da je veliki broj ljudi u zemlji nezaposlen, a da više od 50 odsto ne traži aktivno posao.

On je naveo da Agencija od 2013. godine prati pozitivne trendove – raste stopa zaposlenosti, pada nezaposlenost, ali, kaže, to nije dovoljno.

“Ono što je problematično jeste da naša evidencija, na neki način, nije kvalitetna, jer je znatan broj ljudi na birou registrovano kao nezaposleno, a pri tome ne traži posao”, izjavio je Barbalić, ističući da na taj način ostvaraju zdravstveno osiguranje.
Prema njegovim riječima, ljudi iz obrazovanja treba da ojačaju dijalog sa poslodavcima, jer tu nedostaje određene dinamike.

“Potrebno je stvarati radnu snagu koja je konkurentna na tržištu rada, ali pratimo velike globalne trendove i trenutno je na zapadu velika potražnja za radnicima i to je privlačna ponuda za radnike iz naše regije”, poručio je Barbalić, prenosi Srna.

Izvršni direktor Savjeta stranih investitora BiH Sanja Miovčić rekla je da je pitanje radne snage najvažnija tema u zemlji.

“Ako pitate kompanije koji je to izazov ili problem sa kojim se suočavaju i šta im predstavlja najveću prepreku za rast i konkurentnost, kažu da je to upravo nedostatak stručne radne snage, i radne snage uopšte”, pojasnila je Miovčićeva.

Prema njenim riječima, povećanje plata danas nije dovoljno da bi ljudi ostali u jednoj kompaniji.

“Kompanije se negdje takmiče i žele da pruže što bolje uslove rada. Svjesni su da je potrebno paziti te ljude i dati im nešto više”, istakla je Miovičićeva.

Nastavi čitati

Društvo

U UPOTREBI DO JANUARA 2025. Pogledajte koje novčanice se povlače iz upotrebe

Centralna banka BiH povlači iz opticaja novčanice konvertibilne marke (KM) apoena 10, 20, 50 i 100 KM puštenih u opticaj u periodu od 1998. do 2009. godine i prestaju biti sredstvo plaćanja od 1. januara naredne godine.

Iz opticaja se povlače novčanice apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM sa godinom izdanja 1998, apoeni 50 KM i 100 KM sa godinom izdanja 2002, apoeni 50 KM i 100 KM sa godinom izdanja 2007, apoeni 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM sa godinom izdanja 2008, te apoen 50 KM sa godinom izdanja 2009, objavila je Centralna banka.

“Počev od 1. januara 2025. godine navedena izdanja novčanica KM prestaju biti zakonsko sredstvo plaćanja i ne mogu se primati u prometu za podmirivanje bilo kakvih obaveza, te podliježu isključivo procesu zamjene kao novčanice povučene iz opticaja”, navedeno je u saopštenju Banke.

Zamjenu novčanica, nakon što prestanu biti zakonsko sredstvo plaćanja, u narednoj godini obavljaće komercijalne banke u BiH, a nakon isteka roka zamjene u komercijalnim bankama, zamjenu će obavljati Centralna banka BiH u roku od 10 godina, počev od 1. januara 2026. godine, zaključno sa 31. decembrom 2035. godine.

U opticaju ostaju novčanice apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM izdanja 2012, 2017, 2019. i 2024, kao i oba izdanja novčanica apoena 200 KM i na njih se ne odnosi proces povlačenja.

“Novčanice apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM koja će ostati u opticaju imaju uspravnu mikrooptičku zaštitnu nit “Moušn” (Motion). Novčanice koje se povlače iz opticaja nemaju ovo zaštitno obilježje”, istaknuto je u saopštenju.

Povlačenjem navedenih novčanica povećaće se nivo kvaliteta novčanica u opticaju, jer će se novčanice koje budu povučene iz opticaja zamjenjivati novim novčanicama visokog kvaliteta.

“U opticaju će ostati samo novčanice koje posjeduju identičnu i unaprijeđenu zaštitu od krivotvorenja, što će olakšati provjeru autentičnosti za javnost, osoba koje obavljaju ručnu obradu novčanica, kao i na uređajima za prijem i obradu novčanica”, navedeno je u saopštenju.

Novčanice koje će se povlače, kao i one koje ostaju u opticaju, mogu se viđeti na veb-stranici Centralne banke.

Nastavi čitati

Aktuelno