Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković gostujući na BN televiziji ponovio je da SNSD ne želi da usvoji budžet grada Banjaluka, ali da kada su njihovi interesi u pitanju blokade ne postoje.

-Oni kažu treba besplatan prevoz koji košta 35 miliona KM, mi smo rekli da je to realno za penzionere, ali je skupo za sve građane. Oni obećavaju pomoć građanima na koju do sada nisu ni pomislili da urade, a kamoli realizovali ni u jednom gradu Republike Srpske, a imali su mogućnost za to- kaže Stanivuković i dodaje:

-Očigledno im je Sarajevo majka, jer istovremeno u Sarajevu povećavaju budžet. Meni Sarajevo nije ružan grad, naprotiv, volim sve gradove, i nemam ništa protiv da povećaju budžet BiH, ali pogledajte šta rade, Banjaluka nema budžet, blokiraju je na sve načine, dok istovremeno u Sarajevu dižu ruke za milionska povećanja budžeta- rekao je Stanivuković.

On je rekao da PDP politiku ne gleda crno-bijelo i da u politiku unosi boje.

-Neko ko gleda opoziciju klasično misli “ako si opozicija – napadaš”, ali ja ne mislim tako. Kao graonačelnik ja sam vlast u Banjaluci i treba da sarađujem sa institucijama, jer se vodim politikom “djela, tačka!”. Ko poznaje filozofiju čovjeka zna da ne mogu biti ničiji nego svoj, a to znači – racionalan, pristojan i neko ko zna šta je interes Banjaluke i interes Republike Srpske – naveo je Stanivuković.

Za kraj je poručio – za mene je politika kultura, a ne bahatost i prijetnja.

U Banjaluci će danas, razmatranjem Nacrta zakona o izmjeni Zakona o stvarnim pravima, biti nastavljena redovna sjednica NSRS nakon koje će uslijediti posebna sjednica, na kojoj će se obratiti predsjednik RS Milorad Dodik povodom 30 godina sprovođenja Dejtonskog sporazuma

Na dnevnom redu redovne sjednice, čiji je nastavak zakazan za 10.00 časova, su i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima, izvještaj o radu i finansijski izvještaj Komisije za koncesije Republike Srpske za prošlu godinu.

Biće razmatrana i informacija o obavezama koje za BiH i Republiku Srpsku proističu iz procesa pridruživanja EU sa pregledom mjera i aktivnosti realizovanih tokom 2024. godine.

Narodna skupština Republike Srpske razmatraće i informaciju o odlukama o pomilovanjima u 2024. godini, te prijedlog odluke o prihvatanju zaduženja Republike Srpske prema Svjetskoj banci – Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj po Projektu unapređenja zdravstvenog sistema.

Po okončanju redovne biće održana posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na čijem će se dnevnom redu, prema riječima predsjednika Skupštine Nenada Stevandića, naći tri tačke.

“Prva je obraćanje predsjednika Republike Srpske povodom 30 godina sprovođenja Dejtonskog sporazuma, druga tačka je Prijedlog zakona o finansiranju političkih stranaka, a treća imenovanje vršioca dužnosti glavnog revizora javnog sektora Republike Srpske i njegovog zamjenika do okončanja postupka njihovog izbora”, rekao je Stevandić.

Republika Srpska planira da donese zakon o obilježavanju dana žalosti, a prva verzija tog akta kojim su propisane i kazne za sve one koji se ne budu pridržavali propisa, već je skrojena.

U nacrtu zakona o obilježavanju dana žalosti, čiji je kreator Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS, navedeno je da se tim aktom uređuje način obilježavanja dana žalosti na teritoriji Republike Srpske, obaveze republičkih organa, opština i gradova te javnih ustanova i preduzeća, ali i pravnih i fizičkih lica.

– Dan žalosti se proglašava poslije naročito teške nesreće koja je za posljedicu imala smrt, ranjavanje ili teško oštećene zdravlja većeg broja ljudi ili u slučaju smrti visokog funkcionera. Dan žalosti može da bude proglašen i u slučaju smrti ličnosti koja je imala visoke zasluge za Republiku Srpsku, kao i povodom nekog tragičnog događaja. Odluke o proglašenju i trajanju dana žalosti donosi Vlada – stoji u zakonu, čije odredbe će biti primjenjivane i kada lokalne zajednice proglase dan žalosti.

Pomenutim zakonskim rješenjem definisano je i da se dan žalosti obilježava spuštanjem zastave na pola koplja, odavanjem pošte minutom ćutanja, medijskim informisanjem i sjećanjem te u vaspitno-obrazovnim i ustanovama kulture, na sportskim manifestacijama, ali i zabranom izvođenja ili emitovanja narodne i zabavne muzike, odnosno programa zabavnog karaktera.

– Poslodavci su dužni da na dan žalosti omoguće zaposlenima da u isto vrijeme minutom ćutanja odaju poštu nastradalim ljudima u nesreći zbog koje je dan žalosti proglašen – navedeno je u nacrtu pomenutog zakona.

U vaspitno-obrazovnim ustanovama dan žalosti obilježava se minutom ćutanja na prvom času nastave, a program nastave iz muzičkog obrazovanja prilagođava se tom danu, dok su ustanove kulture obavezne da svoje programe prilagode danu žalosti.

Za vrijeme dana žalosti pravnim licima koja se bave ugostiteljstvom, turističkim i sličnim djelatnostima zabranjeno je emitovanje narodne i zabavne muzike, odnosno održavanje programa zabavnog karaktera na javnim mjestima.

Nacrtom zakonskog rješenja predviđene su kazne od 800 do 3.000 maraka za pravna lica koja na dan žalosti ne istaknu zastavu Republike na pola jarbola, odnosno pola koplja, uz odgovarajuće osvjetljenje noću te ako ne omoguće zaposlenim da minutom ćutanja odaju poštu nastradalima.

Ista kazna predviđena je i za radiodifuznu organizaciju, novinsko-izdavačke organizacije, vaspitno-obrazovne i ustanove kulture te sportske organizacije, ali i pravna lica koja se bave ugostiteljstvom, turističkom i sličnom djelatnošću, ako se ne pridržavaju odredaba zakona.

Takođe propisana je i kazna od 30 do 150 maraka za fizička lica koja na javnom mjestu namjerno povrijede obavezu obilježavanja dana žalosti.

Sportska takmičenja

Kada je riječ o obilježavanju dana žalosti u sportskim halama, na stadionima i igralištima, zakonom je propisano da se na pola jarbola ili pola koplja spušta zastava Republike i sportskih klubova, ali i međunarodnih sportskih organizacija ukoliko je riječ o sportskim susretima od međunarodnog značaja.

– Prije početka sportske manifestacije sudija zviždukom pištaljke označava početak i završetak odavanja pošte minutom ćutanja i prikladnih poruka kojima se odaje pošte nastradalima u nesreći zbog koje je proglašen dan žalosti. Igrači, rezervni igrači, treneri, sudije i svi ostali učesnici sportske manifestacije, kao i prisutni gledaoci dužni su da pri odavanju pošte minutom ćutanja ustanu i da dostojanstveno obilježe odavanje pošte – naglašeno je u zakonu.