Connect with us

Politika

POLITIČKU SITUACIJU OTEŽAVAJU STRANCI! Politička, finansijska i bezbjednosna situacija je stabilna

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, nakon sjednice Izvršnog komiteta SNSD-a rekao je da političku situaciju u Republici Srpskoj otežava intevencionizam međunarodnih predstavnika i visokog predstavnika koji pokušavaju da nemetnu svoja rješenja.

Ipak, kako je istakao politička, finansijska i bezbjednosna situacija je stabilna.

“Opozicija u Republici Srpskoj djeluje sa pozicija svojih politika koje ne odražavaju ni vrijeme ni temu”, rekao je Dodik.

On je rekao da političku situaciju u Republici Srpkoj otežava intervencionizam međunarodnih predstavnika i visokog predstavnika koji pokušavaju da nametnu svoja rješenja.

“Taj intervencionizam ima prednost kolonijalnog djelovanja i to je vidljivo kroz djelovanje američkog i britanskog ambasadora. I pored toga Republika Srpska ostaje stabilna”, rekao je Dodik dodajući da je finansijska situacija u Republici Srpskoj dobra i da pokazuje vitalnost i sposobnost te izvršava sve svoje obaveze.

SNSD smatra da je povećano povjerenje kreditora u Republici Srpskoj jer je posljednja emisija obveznica to i pokazala.

Govoreći o nivou BiH, Dodik je rekao da do sada ono što je urađeno to nije nikakvo rušenje zaključaka NSRS i SNSD je zadovoljan činjenicom da je u okviru Zakona o VSTS došlo do onoga što “smo mi gurali pet godina”.

“Dalje tvrdimo da nema ustavnog osnova za Sud i Tužilaštvo BiH i u tim stvarima moramo da činimo sve da Republika Srpska ima što manje štete. U dinamičkom planu naših dogovora je da se u septembru stave na dnevni red nekoliko bitnih pitanja, uključujući i Ustavni sud i odlazak stranih sudija”, rekao je Dodik.

On je naglasio da Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika nema legitimitet i da šta bilo on odluči za Republiku Srpsku nije obavezujuće.

“Vidim da je odustao da dođe u Banjaluku i mislim da je to korisno. Akcije koje smo vodili da raskrinkamo njegovu poziciju jeste upravo da on nije dobro došao. Najbolje je u suštini da on zaobiđe Republike Srpsku”, rekao je Dodik.

Naglasio je da je Šmitova uloga i sramno nametanje zakona treba biti odbačeno i da SNSD to čini te da je neprihvatljiva njegova uloga.

“Više će štete od toga imati Bosna i Hercegovina nego bilo ko drugi”, rekao je Dodik.

Govoreći o Saboru SNSD-a, Dodik je rekao da će on biti održan 30. septembra te da će na Saboru učestvovati 1001 delegat, dodajući da će se kroz Statut intervenisati na samu organizaciju stranke. Na ovom Saboru, biraće se predsjednik SNSD-a, Glavni odbor koji će biti smanjen sa 500 na 201 člana.

Željka Cvijanović, potpredsjednik SNSD rekla je da Izvršni komitet daje punu podršku Dodiku uz ocjenu da sve što se dešava na pravosudnom planu jeste politički obojeno.

“Politički progon od strane onih koji su neizabrani, a proganjaju one koji su izabrani”, rekla je Cvijanovićeva dodajući da visoki predstavnici nemaju pravo da nameću zakone i mjenjaju ustave.

Ona je rekla da su opredjeljeni da se drže prava i da se BiH oduzima posljednja šansa da “prohoda na svojim nogama” te da niko u svijetu ne bi prihvatio da se kod njih radi, ono što se radi u Bosni i Hercegovini misleći na nametanje zakona.

“Ovo sve postaje lakrdija i može da nas dovede do ivice ponora. Ovo je prilika da pozovem sve da se urazume”, rekla je Cvijanovićeva.

Related Topics:

Politika

KONKURS SAMO FORMALNOST! Zakon promijenjen da bi „prošao“ željeni kandidat za pravobranioca Srpske?

Ministarstvo pravde Republike Srpske raspisalo je konkurs za izbor i imenovanje novog Pravobranioca RS nakon što je dosadašnjem pravobraniocu Milimiru Govedarici istekao drugi mandat.

Govedarica je prije isteka mandata prenio ovlaštenja na svog dosadašnjeg zamjenika u Banjaluci Milana Raduјka koji će taj posao raditi do izbora novog pravobranioca.

Iako kandidati imaju rok od 15 dana da se prijave na konkurs, tokom nedavne skupštinske rasprave o izmjenama zakona o Pravobranilaštvu RS moglo se čuti da se zakon mijenja kako bi za novog pravobranioca bila izabrana Jelena Pajić Baštinac, generalni sekretar Predsjednika Republike Srpske.

Pored nje, spekuliše se i da su uslovi za pravobranioca prilagođeni donedavnom ministru pravde i funkcioneru dobojskog SNSD Milošu Bukejloviću.

Nedavno su usvojene izmjene i dopune zakona o Pravobranilaštvu RS koje su naišle na oštre kritike opozicije zato što su pojednostavljeni kriterijumi za izbor pravobranioca, prenosi Capital.

Prema starom zakonu, kandidat za pravobranioca morao je da ima najmanje osam godina radnog iskustva na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita.

Usvojenim izmjenama su ti uslovi izmijenjeni pa se kaže da kandidat mora da ima najmanje deset godina radnog iskustva na pravnim poslovima, od čega najmanje dvije godine nakon položenog pravosudnog ispita.

To praktično znači da kandidati za pravobranioca umjesto dosadašnjih osam, moraju imati samo dvije godine radnog iskustva na ozbiljnim pravnim poslovima za koje je potreban pravosudni ispit.

Ministar pravde Goran Selak pozvao je sve zainteresovane da se prijave na javni konkurs, ističući da je rok za podnošenje prijava 15 dana od dana posljednjeg objavljivanja konkursa.

– S obzirom na to da su uloga i značaj rada Pravobranilaštva u sistemu pravne zaštite Republike Srpske veoma važni, postupak izbora i imenovanja će se provoditi profesionalno i transparentno u skladu sa zakonom kakva je bila i dosadašnja praksa – rekao je Selak.

Nastavi čitati

Politika

PRIJE IZBORA ‘NEMA POSKUPLJENJA’, SAD VEĆ MORA! Minić: Đokić i Petrović ne odustaju od skuplje struje

Savo Minić, premijer Republike Srpske, rekao je danas, 5. decembra, da Srpska mora imati najpovoljniju cijenu struje u regionu, iako Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS i Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede RS” smatraju da cijena mora biti povećana.

On je istakao da su njih dvojica ostali pri stavu da mora doći do nekog poskupljenja struje, pa će se vidjeti šta dalje.

Mrežarina
“Kada je riječ o mrežarini, obaviješten sam da je Republika Srpska u nepovoljnijem položaju u odnosu na Federaciju BiH, jer se ovo pitanje uređuje na nivou BiH”, istakao je Minić.

Podsjećamo, kako su “Nezavisne” ranije objavile, Đokić je rekao da je razlog taj što su povećani troškovi poslovanja preduzeća u elektroenergetskom sektoru Srpske.

“Troškovi poslovanja su konstantno u porastu, svake godine su veći, i dovode ovaj sistem u stanje da pri troškovima koje imaju i realnom rastu tih troškova sami ne mogu pronalaziti rješenja, nego moraju potezati za drugim mjerama. Oni su podnijeli zahtjev za promjene cijena. U narednom periodu politika Vlade RS je da mora ostati najniža, najpovoljnija i najpristupačnija cijena svim našim potrošačima u Republici Srpskoj u odnosu na ostale u regionu”, kazao je Đokić.

Na pitanje novinara da li to znači da mora doći do poskupljenja struje u Srpskoj, Đokić je rekao:

“Do poskupljenja će vjerovatno doći. Ne možemo u ovom času reći, jer to nije pitanje na stolu da se danas razmatra, ali očito je da će doći do povećanja”, naglasio je Đokić.

Znači, gotovo sigurno od 1. januara građani i privreda će plaćati veće račune za električnu energiju, ali se još ne zna koliko će ti računi biti veći.

Prema projekcijama, ukoliko dođe do poskupljenja distributivne mrežarine, odnosno Regulatorna agencija za energetiku RS uvaži zahtjev distributivnih preduzeća o povećanju mrežarine od 46 odsto, to znači da bi potrošačima koji potroše oko 500 kilovata račun bio veći za oko 15 KM računajući PDV.

Kako kaže izvor “Nezavisnih novina” iz “Elektroprivrede RS”, ukoliko dođe do odobravanja zahtjeva distributivnih preduzeća za povećanje mrežarine od 46 odsto, računi potrošača koji potroše 500 kilovata električne energije biće procentualno veći za 17,6 odsto.

“Međutim, sve više što se troši, povećanje će biti manje u procentima jer se povećava udio energije u računu”, ističe ovaj izvor, pišu Nezavisne novine.

Nastavi čitati

Politika

SAVIĆ: Blanuša treba na čelo SDS-a

Prof. dr Branko Blanuša, koji je kroz poslednje izbore postao jedno od najomiljenijih imena u SDS-u, prepoznat je po mirnoći, poštenju, obrazovanju i hrabrosti, što mu je donijelo snažnu podršku naroda – treba da bude na čelu SDS-a.

Prof. dr Branko Blanuša, koji je kroz poslednje izbore postao jedno od najomiljenijih imena u SDS-u, prepoznat je po mirnoći, poštenju, obrazovanju i hrabrosti, što mu je donijelo snažnu podršku naroda – treba da bude na čelu SDS-a.

Obo je za BN izjavio visoki funkcioner SDS-a i načelnik opštine Lopara Rado Savić.

On ističe da Blanuša treba da bude most koji će ujediniti podijeljeni SDS.

„Ako ga želi narod, treba ga i stranka. Izbor Branka Blanuše za predsjednika stranke bio bi ključni korak ka stabilizaciji SDS-a. On ne bi trebalo da se dvoumi, već da sa političkim kapitalom i velikim brojem osvojenih glasova preuzme ulogu lidera koji će stranku ujediniti i izvesti je jedinstvenu na izbore 2026, kako bi se donijele prijeko potrebne promjene narodu i Republici Srpskoj“, kazao je Savić.

On dodaje da je u ovom trenutku teško pronaći podjednako jaku i prihvatljivu ličnost koja bi mogla objediniti stranku, te da bi tijesna pobjeda bilo koje struje dodatno narušila odnose i ojačala podjele.

„Svima je jasno da u SDS-u danas postoje dvije snažne frakcije koje su iskreno podržale Blanušu u predsjedničkim izborima. Upravo zato obje frakcije mogu i treba da ga podrže i u unutarstranačkom procesu“, dodao je Savić.

On naglašava da, kako god da se završi ponovno brojanje glasova, Blanuša ima snažan rejting i podršku.

„Upravo zato treba ponovo da bude kandidat SDS-a za 2026. godinu. Ukoliko ostane po strani, postoji opasnost da se energija i entuzijazam naroda rasprše, što bi moglo otvoriti vrata propalom režimu da se održi“, kaže Savić.

Savić poziva Glavni odbor SDS-a da se što prije sastane i jedinstveno predloži Blanušu Skupštini za predsjednika stranke, kao što je to urađeno i prilikom njegove kandidature za prijevremene izbore.

On ističe da ljudi u stranci imaju kapacitet da istovremeno prate proces prebrojavanja glasova i dovrše unutrašnje izbore, a da kampanja za 2026. godinu uveliko traje i da nema više vremena za gubljenje.

Nastavi čitati

Aktuelno