U Kremlju su odlučili dramatično eskalirati retoričke napade na Zapad nakon što je predsjednik Vladimir Putin sredinom tjedna izjavio da bi napadi Ukrajine zapadnim visokopreciznim oružjem na ruski teritorij značili da su zemlje NATO-a izravno uključene u rat.

Prema njegovim riječima, same ukrajinske oružane snage nisu u stanju izvesti takve udare – to se može dogoditi samo korištenjem podataka s NATO-ovih satelita, koje Ukrajina nema. Putin je naglasio da će to “promijeniti samu bit, prirodu sukoba”, a to će značiti da su zemlje NATO-a u ratu s Rusijom.

Putinove optužbe adresirane su na London i Washington, gdje se trebaju sastati američki predsjednik Joe Biden i britanski premijer Keir Starmer. Biden i Starmer trebaju definitivno odlučiti hoće li dopustiti ukrajinskoj vojsci napade u dubinu Rusije projektilima ATACMS i Storm Shadow, što ih već dugo moli Volodimir Zelenski. Iako to neće suštinski utjecati na ratnu situaciju, moglo bi izazvati značajno razaranje ruskih vojnih kapaciteta, i u Moskvi su procijenili da moraju pokazati jedinstvo pred “zlim zapadnjacima”.

Odmah potom pokrenuta je sinkronizirana PR kampanja s dva cilja: pokazati kako je gotovo čitava Rusija stala iza Putina, ali i zaprijetiti zapadnim saveznicima da bi mogli skupo platiti svoju podršku Ukrajini. Zbog prvog cilja, dogovoren je susret Putina s ruskim patrijarhom Kirilom, koji je nakon toga objavio da “povijest pokazuje, a u budućnosti će pokazati još uvjerljivije, da je istina na našoj strani”. Nedugo poslije patrijarhova istupa državno kontrolirani mediji objavili su kako najnovija istraživanja pulsa javnosti pokazuju da “rad ruskog predsjednika Vladimira Putina odobrava 73,8 posto Rusa, dok mu vjeruje 77,2 posto ispitanika.”

Razumije se da su riječ dobili zagovornici politike tipa “ljutu travu na ljutu ranu” u odnosu na NATO. Budući da je napadnuta, Rusija smije uzvratiti svima koji naoružavaju Ukrajince.

“Sjedinjene Države i njihovi saveznici ustvari pokušavaju sebi dati dopuštenje da izvrše akte agresije projektilima protiv Rusije. Oni (osoblje NATO-a) određuju koji će gradovi u našoj zemlji biti napadnuti, koordiniraju vojne akcije i izdaju zapovijedi. NATO je postao sudionik vojnih akcija u Ukrajini. Oni vode rat protiv naše zemlje”, izjavio je Vjačeslav Volodin, predsjednik parlamenta, ruske Dume.

Još konkretniji bio je utjecajni politolog Sergej Karaganov, koji je pozvao na upotrebu nuklearnog oružja kao odgovor na nenuklearne napade na ruski teritorij. “Došlo je vrijeme da proglasimo da imamo pravo odgovoriti na bilo kakve masovne napade na naš teritorij nuklearnim napadom, to se također odnosi na bilo kakvo zauzimanje našeg teritorija”, rekao je u intervjuu za Kommersant.

“Dužnost Rusije je aktivirati nuklearni čimbenik u svjetskoj politici i uvjeriti naše protivnike da smo spremni upotrijebiti nuklearno oružje u slučaju bilo kakvog zadiranja u naš teritorij i naše građane”, dodao je Karaganov pa predložio napade na europske prijestolnice konvencionalnim oružjem kao odgovor na napade na Rusku Federaciju. “Ako bespilotna letjelica opet leti na Kremlj, zašto prvo ne izvršiti redoviti raketni napad na Reichstag? Pustite ga da gori”, glasi rješenje koje citiraju ruski mediji.

Britanski premijer Keir Starmer komentirao je Putinovu izjavu da bi uporaba zapadnog dalekometnog oružja na ruskom teritoriju bila izravno sudjelovanje zemalja NATO-a u sukobu.

“Rusija je počela ovaj sukob. Rusija je ilegalno izvršila invaziju na teritorij Ukrajine i može prekinuti ovaj sukob. Ukrajina ima pravo na samoobranu, a mi očito u potpunosti podržavamo pravo Ukrajine na samoobranu kojoj pružamo mogućnosti obuke”, rekao je Starmer.

Treba podsjetiti da je Velika Britanija još u svibnju 2023. pristala isporučiti Ukrajini rakete Storm Shadow pod uvjetom da ih ukrajinske oružane snage neće koristiti za napade na ciljeve na ruskom teritoriju. U rujnu 2023. ukrajinske oružane snage upotrijebile su Storm Shadow za napad na Sevastopolj, koji je Rusija anektirala 2014.

Američki dužnosnici, uključujući predsjednika Joea Bidena i ministra obrane Lloyda Austina, usprotivili su se ukidanju ograničenja na udare dugog dometa protiv ciljeva duboko u Rusiji, strahujući da bi to moglo eskalirati sukob. Istodobno, u svibnju 2024. Biden je dopustio Ukrajini da izvede udare američkim oružjem na ciljeve u Rusiji – ali samo u blizini granice u regiji Harkiv. Nakon toga je savjetnik američkog predsjednika za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao da je zahvaljujući ovoj odluci ruska ofenziva na Harkiv zaustavljena.

Matthew Savill, direktor vojnih službi londonskog obrambenog think-tanka RUSI, objasnio je da je svako proširenje savezničke potpore projektilima dugog dometa za Ukrajinu “test potpore i snage volje hoće li Zapad biti zaplašen ruskom retorikom ili ne”, iako neće bitnije promijeniti situaciju na ratištima, prenosi jutarnji.hr.

Nespremnost da se preuzme takva obveza dosad je bila usredotočena “oko rizika od nuklearne eskalacije i uzvraćanja udaraca međunarodnim partnerima”, primijetio je Savill, “ali u isto vrijeme Rusi ionako već godinu dana govore o tome kao da su već učinkovito u ratu sa SAD-om i Velikom Britanijom.”