Connect with us

Svijet

Zašto Tramp VIŠE NE ŽELI NOVU DEBATU sa Kamalom?

Veliki zabavljač je upravo okrenuo leđa desetinama miliona gledalaca. Barem za sada. Naime, američki predsjednički kandidat Donald Tramp je nakon nedavnog suočavanja s demokratskom kandidatkinjom Kamalom Haris kazao da ne želi novu debatu.

Bivši predsjednik je objasnio da mu ne treba revanš jer je pobijedio u debati održanoj u utorak uveče.

“Budući da smo odradili dvije debate i da su obje bile uspješne, neće biti treće. Ionako je prekasno, glasanje je praktično već počelo”, rekao je juče Tramp na predizbornom skupu u Arizoni.

On se osvrnuo na tu temu i na svojoj platformi “Truth Social”.

“Kada borac izgubi bitku, prve riječi iz njegovih usta su: ‘Želim revanš’,” napisao je Tramp, implicirajući da je Harisova izgubila debatu.

Tvrdio je da ankete pokazuju da je on pobijedio, međutim ankete sprovedene neposredno nakon toga pokazale su da glasači smatraju da je Kamala bila bolja. Prve ankete o podršci na izborima govore o povećanoj podršci Kamali Haris.

“CNN” navodi kako postoji dodatan razlog za Trampovu nesklonost dodatnoj debati – ne želi da se ponovo ponizi. Naime, bivši američki predsjednik, koji inače ne može da odoli prilici da dominira malim ekranom, tokom rasprave s Kamalom bio je nespreman i neusredsređen čime je prokockao najbolju priliku da porazi protivnicu na predstojećim izborima.

Kamala Haris je nakon debate kazala kako ona i njen protivkandidat duguju glasačima dodatnu raspravu. S obzirom na to da je Tramp odbio takav prijedlog, njena kampanja može da likuje nad tim potezom i tvrdi da se Tramp boji nove debate.

Poznato je da republikanski kandidat zna da promijeni mišljenje, međutim, njegova najava da neće biti nove debate se čini dosta odlučnom. Tokom skupa u Arizoni, koji je očito trebao biti fokusiran na ekonomsku politiku, Tramp je još uvijek djelovao uznemireno zbog utorka uveče.

Na početku govora je dugo pričao o raspravi, žaleći se na odgovore Harisove i tvrdeći da mu je “ABC News” sve smjestio.

“Ljudi su rekli da sam bio ljut tokom debate. I da, ljut sam jer je Bajden dopustio da 21 milion ilegalnih migranata stigne u naše zajednice”, rekao je Tramp.

Još je prerano reći kako je tačno debata uticala na izbornu trku. Dodatno, rezultat rasprava često nije dobar pokazatelj izbornog rezultata. Ali, očito je da oba kandidata shvataju da su izbori sasvim blizu.

Demokrate nisu osvojile Sjevernu Karolinu od 2008. godine, a ta bi savezna država mogla pobuditi alternativni put do Bijele kuće ako Harisova ne uspije da dobije Pensilvaniju. I Harisova i Tramp treba da pridobiju umjerene birače, a za to koriste vrlo različite pristupe.

Kamala je juče obećala da će ujediniti zemlju, dodvoravajući se tradicionalnim republikancima koji nisu zadovoljni Trampom. Bivši predsjednik pak pokušava da preplaši Amerikance. Konstantno spominje kako su SAD okupirali stranci, odbjegli zatvorenici i kriminalci. Opet je ponovio lažne tvrdnje koje šire konzervativci da haićanski migranti u Springfieldu, u Ohaju, kradu i jedu kućne ljubimce.

Tramp za sada još uvijek vodi protiv Haris u većini anketa kada se glasačima postavi pitanje o ekonomiji i imigraciji. Dakle, iako njegova retorika mnogim liberalima djeluje grub i neotesano, njegova poruka jasno odjekuje među milionima Amerikanaca.

Šansa za promjenu mišljenja?
Brajan Lanca, viši savjetnik Trampove kampanje, kazao je da je odbijanje nove debate taktička odluka.

“Ne radi se o strahu, već o prioritetima pred kraj izborne kampanje. Imamo bolje predikcije za intervjue jedan na jedan, skupove, odlaske u razne države nego za dodatnu debatu koja bi mogla da smanji Trampove izglede za pobjedu”, kazao je Lanca za “CNN”.

Neki analitičari smatraju da bi bivši predsjednik mogao i da se predomisli.

Ališa Fera Grifin, komentatorka “CNN-a” koja je radila kao Trampova portparolka u Bijeloj kući, smatra da bi republikanski kandidat mogao da promijeni stav spram debate kako se bude približavao dan izbora.

“Mogao bi da se predomisli. Ako Kamala Haris padne u anketama zbog svog nastupa u debati, Tramp bi mogao za nekoliko nedjelja da je ponovo izazove. Ili ako postane tijesno i ako se stvari zaoštre u zadnjih osam nedjelja, možda će mu trebati neki veliki nastup kako bi i dalje konkurisao Harisovoj”, kazala je Grifin, a prenosi “Telegraf”.

Svijet

VENS: Epstin imao veze sa vrhom američkih i izraelskih obavještajnih službi

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da je osuđeni seksualni prestupnik Džefri Epstin imao veze sa najvišim nivoima američkih i izraelskih obavještajnih službi, dodajući da je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa pogrešila u načinu na koji je objavila dokumenta u vezi sa Epstinom i ocijenivši da je cio proces bio loše vođen, posebno komunikacija sa javnošću.

Vens je u podkastu Džoa Rogana rekao da je Epstin “očigledno imao veze sa najvišim nivoima američkih obavještajnih službi”, kao i “sa najvišim nivoima izraelskih obaveštajnih službi”, navodi u srijedu američki Forbs.

Govoreći o Epstinovim vezama sa bivšim izraelskim premijerom Ehudom Barakom, koje su ranije bile predmet medijskih izveštaja, Vens je rekao da je Epstin, kako smatra, bio povezan sa “elementima izraelske duboke države koji pripadaju lijevom centru”, prenosi Tanjug.

“Nije bio posebno povezan sa desnim centrom izraelske politike. U Americi je bio povezan sa svima, imao je prijatelje među republikancima i među demokratama”, rekao je Vens.

Američki potpredsjednik je istakao da aktuelna administracija snosi odgovornost za način na koji su objavljeni dokumenti o Epstinu.

“Ako ljudi žele da kažu da smo pogrešno rukovodili objavom dokumenata o Epstinu, krivi smo. Pogrešno smo to uradili, posebno kada je riječ o komunikaciji”, rekao je Vens.

Odgovarajući na Roganovo pitanje šta je administracija trebalo da učini, Vens je rekao da je dokumenta trebalo objaviti što je prije moguće, ali je dodao da je bilo potrebno vrijeme da se uklone podaci koji bi mogli da otkriju identitet žrtava.

Na Roganovu primedbu da su među zatamnjenim imenima bila i ona za koja se ne čini da pripadaju žrtvama, Vens je rekao da su neke osobe koje su označene kao navodne žrtve istovremeno bile označene i kao navodni saučesnici, zbog čega je, kako je naveo, ponekad teško povući jasnu granicu.

Vens je priznao da je povjerenje američke javnosti u cio taj proces oslabilo nakon što je bivša državna tužiteljka SAD Pem Bondi desničarskim influenserima podijelila fascikle sa dokumentima pod nazivom “Epstinovi dosijei”, od kojih je veliki dio već bio dostupan javnosti.

Dodao je da vjeruje da je Bondi time pokušala da odgovori na “aktuelni politički trenutak”.

Govoreći o Trampu i njegovim ranijim vezama sa Epstinom, Vens je rekao da nikada nije video dokaze da je Tramp učestvovao u bilo kakvim nezakonitim radnjama koje uključuju maloljetnike.

On je dodao da Tramp, kada dosijee o Epstinu naziva “prevarom”, misli na, kako je rekao, “apsurdnu” tvrdnju da je na bilo koji način povezan sa pedofilijom.

Nastavi čitati

Svijet

“NE ŽELIM PREGOVORE”: Napadi na Iran biće nastavljeni dok ne pristanu na sporazum

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će američki vazdušni udari na Iran biti nastavljeni i narednih dana, uz upozorenje da će biti sve intenzivniji ukoliko Teheran ne pristane na sporazum, dodajući da trenutno ne želi pregovore sa Iranom.

Američki predsednik je istovremeno naveo da kontakti između dve strane nisu prekinuti i da iranski predstavnici i dalje pokušavaju da postignu sporazum.

“Poruka je bila jednostavna – morate da postignete sporazum ili vam neće ostati ništa”, rekao je Tramp u sredu, dodajući da veruje da Iran nema drugog izbora osim da pregovara.

Tramp je, u intervjuu za Foks njuz, rekao da će američke snage nastaviti napade “dok ne proceni da je dovoljno”, ocenivši da su iranski vojni kapaciteti ozbiljno oslabljeni.

“Jedini način da se sa njima pregovara jeste kroz demonstraciju vojne snage”, rekao je Tramp.

On je naveo da su glavni ciljevi američke operacije sprečavanje Irana da razvije nuklearno oružje, očuvanje slobodne plovidbe kroz Ormuski moreuz i dalje slabljenje iranskih vojnih kapaciteta.

Američki predsednik tvrdi da bi Iranu, čak i kada bi se napadi odmah obustavili, bile potrebne decenije da obnovi uništenu vojnu infrastrukturu.

Govoreći o mogućim narednim ciljevima, Tramp je rekao da za sada nije gađana iranska energetska infrastruktura, ali da ni ta opcija nije isključena.

“Energetsku infrastrukturu ostavljam za kraj. Večeras ćemo ih pogoditi veoma snažno, isto će biti i narednih noći, a sledeće sedmice biće još gore ukoliko ne sednu za pregovarački sto”, rekao je Tramp, navodeći da bi među potencijalnim metama mogli da budu elektrane i mostovi.

Na pitanje o mogućnosti kopnene operacije, Tramp nije želeo da iznese detalje, ali je rekao da postoje “drugi koji mogu da vode takvu kampanju”.

Tramp je ocenio da je sporazum o iranskom nuklearnom programu, postignut tokom administracije bivšeg američkog predsednika Baraka Obame, bio “bezvredan dokument” koji je, kako tvrdi, vodio ka razvoju nuklearnog oružja.

On je rekao da američke obaveštajne službe pažljivo prate sva poznata iranska nuklearna postrojenja, uključujući i lokaciju za koju se poslednjih dana spekuliše da bi mogla da bude deo nuklearnog programa, upozorivši da će biti napadnuta ukoliko bude registrovana bilo kakva značajnija aktivnost.

Govoreći o pomorskom saobraćaju kroz Ormuski moreuz, Tramp je rekao da je prolaz otvoren za međunarodnu plovidbu, ali da je blokiran za iranske brodove.

On je u razgovoru za američku televiziju izjavio i da je u početku smatrao da je promena vlasti u Iranu moguća, podsećajući na govor od 28. februara, kada je, najavljujući početak američko-izraelske vojne operacije protiv Irana, pozvao Irance da preuzmu kontrolu nad svojom državom nakon završetka bombardovanja.

Na pitanje da li je tada zaista verovao da bi moglo da dođe do promene režima, Tramp je odgovorio potvrdno, navodeći da nije očekivao da će iranske vlasti biti spremne da upotrebe silu protiv sopstvenog stanovništva.

Nastavi čitati

Svijet

IRAN NE ODUSTAJE: Napadi na baze SAD u Kuvajtu, Jordanu i Bahreinu

Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) i vojska Islamske Republike Iran saopštile su danas da su izvele više napada na američke vojne ciljeve u Kuvajtu, Jordanu i Bahreinu, uključujući radarske sisteme, komunikacionu infrastrukturu, rezervoare goriva i lokacije na kojima su raspoređeni američki vojnici.

Prema navodima agencije Tasnim, IRGC je saopštio da su u okviru osmog talasa operacije “Nasr 2”, raketama i dronovima gađani radar za rano upozoravanje sistema C-RAM u bazi Ali el-Salem u Kuvajtu, kao i lokacija na kojoj se nalaze američki vojnici.

Iranska vojska je, kako se navodi, u devetoj fazi operacije “Munja” izvela napad dronovima na komunikacione sisteme, radarsku lokaciju i rezervoare goriva u bazi Al-Azrak u Jordanu, koju je opisala kao jedan od ključnih američkih vojnih centara u regionu.

IRGC je takođe saopštio da je iznad Andimeška oboren i uništen američki dron MQ-9 pomoću novog sistema protivvazdušne odbrane.

Prema navodima Tasnima, i Bahrein je bio meta velikog talasa iranskih napada dronovima na američke baze, pri čemu je prijavljeno najmanje deset snažnih eksplozija.

Izveštaji govore i o više eksplozija u Kuvajtu, dok je kuvajtska vojska saopštila da njena protivvazdušna odbrana odgovara na napade iranskih dronova.

Iranske vlasti navode da su napadi izvedeni kao odgovor na, kako tvrde, prethodne napade na iransku teritoriju i vojne ciljeve.

Nastavi čitati

Aktuelno