Connect with us

Društvo

POLJOPRIVREDNICI RS TRAŽE POMOĆ, predložili kako da im se vrati novac

Poljoprivrednici iz Republike Srpske obratili su se premijeru Savi Miniću s prijedlogom da se PDV, koji je ostvaren na osnovu povećanja cijena goriva, preusmjeri na direktnu podršku poljoprivrednicima u skladu sa prijavljenim površinama koje obrađuju i predviđenih količina regresiranog dizela, a što bi, ističu, pogotovo pomoglo malim poljoprivrednicima koji nisu u sistemu PDV-a.

Poljoprivrednike zadesila značajna poskupljenja
To podrazumijeva, kako navode iz Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS, samo onaj PDV naplaćen između razlika cijena prije 28. februara i danas.

“Ova razlika je po našim računicama oko 1,2 miliona KM”, poručuju iz ovog udruženja.

Ističu da su ove godine poljoprivrednike u Srpskoj zadesila značajna poskupljenja svih inputa u poljoprivrednoj proizvodnji, od đubriva, preko sjemena i veterinarskih usluga, poskupljenja struje do cijena goriva.

Smanjen broj zasijanih površina
“Već su primjetna manja ulaganja naših poljoprivrednika, ali i smanjen broj zasijanih površina u ovom periodu godine nego što je to uobičajeno. Nažalost, ovi problemi su posljedica svjetskih zbivanja, na koje nismo mogli uticati ni mi ni Vi”, poručuju iz Udruženja u pismu adresiranom na Minića.

Regresirano gorivo

Međutim, kako navode, mogu se preduzeti određene mjere koje koliko-toliko mogu napraviti domaću poljoprivredu konkurentnijom i obezbijediti prehrambenu sigurnost stanovništva.

“Na ovaj način uz regresirano gorivo bismo se dodatno približili nekim cijenama prije krize na Bliskom istoku i povećanja cijena goriva. S druge strane, mišljenja smo da bi realizacija ovog prijedloga iskreno obradovala poljoprivrednike kao još jedan državnički korak ka saniranju negativnih posljedica poskupljenja svih inputa poljoprivredne proizvodnje”, dodaju.

Poljoprivrednici u teškoj situaciji
Snežana Marković, koja ima malo poljoprivredno gazdinstvo u Sokocu, za “Nezavisne novine” kaže da bi im, s obzirom na tešku situaciju i poskupljenja, uveliko pomogle takve olakšice.

Pojašnjava da oni, kao malo gazdinstvo, nisu u sistemu PDV-a, odnosno nemaju povrat PDV-a.

“Sad je vrijeme vanjskih radova pa nam je neophodno gorivo. Jeste da imamo regresirano gorivo, ali maltene su ga pojela ova poskupljenja. Ali i sve ostalo je poskupjelo – od sjemena pa do hrane”, rekla je Markovićeva.

Pojašnjava da u svom gazdinstvu trenutno ima, sa junicama, 10 grla.

Teška godina
“Ovo je jedna od težih godina s obzirom na to da je prošla godina bila sušna pa je i sijeno odavno potrošeno, te se u skladu s tim više kupuje gotova hrana, koja je opet sve skuplja”, kaže ona.

Takav vid pomoći, odnosno kad bi premijer i ministarstvo mogli pozitivno da odgovore na taj prijedlog Udruženja, bi im, naglašava ona, zaista mnogo značio.

Podsjetimo, mljekari i poljoprivrednici su se prethodnih mjeseci žalili na teško stanje u tom sektoru.

Inače, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske je prije nekoliko dana isplatilo premiju za mlijeko za januar ove godine u iznosu od 3.130.357 KM, i to za 2.470 korisnika.

Društvo

GDE SU NESTALE NAŠE MILIJARDE?! Svaku litru goriva debelo plaćamo za puteve, a automobili nam propadaju u rupama!

Dok građani kroz cijenu goriva godinama finansiraju saobraćajnu infrastrukturu, na terenu dominiraju loši putevi.

Umjesto da se namjenski prikupljene milijarde ulažu u razvoj mreže autoputeva, država se odlučuje za skupo zaduživanje kod kineskih partnera, čiji su ugovori obavijeni velom tajne.

Auto ne može bez goriva, a država ne može bez puteva. Na svaki litar goriva, građani namjenski izdvajaju do 85 feninga isključivo za izgradnju i održavanje saobraćajnica.

To u praksi znači da, kada u automobil naspete 50 litara goriva, država kroz namete automatski uzme oko 40 maraka.

Milijarde maraka za (ne)izgrađene kilometre

Po osnovu namjenskih prihoda, u posljednjih 20 godina prikupljeno je više od 18 milijardi konvertibilnih maraka, što je iznos dovoljan da se cijela BiH premreži autoputevima bez ijednog kredita. Narodni poslanik u NSRS, Tomica Stojanović, upozorava na poražavajuću statistiku.

“Mi smo trebali u Bosni i Hercegovini imati nekih 916 kilometara autoputeva. Mi imamo u BiH 230 kilometara – od toga 105 u Republici Srpskoj i 125 u Federaciji”, navodi Stojanović.

Kineski krediti – teret na budžet

I ono malo autoputeva što imamo finansirano je iz kredita. Posljednji u nizu iznosi 299 miliona evra za izgradnju dionica Vukosavlje – Brčko i Brčko – Bijeljina, koje je odobrila kineska strana uz garanciju Vlade RS. Iz organizacije Transparency International BiH upozoravaju na ogroman rizik po budžet.

Srđan Traljić iz TI BiH ističe da ovakvi aranžmani otvaraju prostor za korupciju:

“Tu postoji rizik da će se izvlačiti novac preko podizvođača radova, a kineski kreditori to ne provjeravaju, njima je važno da se taj kredit vrati i ne ulaze u pitanja integriteta. I toga su svjesne vlasti u zemljama sa visokim nivoom korupcije kao što je naša i čak radije prihvataju takve kredite, jer je primarni cilj uvijek ostanak na vlasti da se izvuče što više novca.”

Politička blokada namjenskih sredstava

Dok se država zadužuje, politička prepucavanja na relaciji SNSD – HDZ – Trojka blokirala su 108 miliona maraka prihoda od putarine. Ekonomista, prof. dr Milenko Stanić, naglašava apsurdnost ove situacije.

“I dok ta sredstva stoje blokirana na računima UIO, Republika Srpska se zadužuje po osnovu kredita ili po osnovu davanja javnih dobara na koncesije i izgradnje autoputeva od strane kineskih investitora”, kaže Stanić.

Obećanja vs. realnost

Paradoks između struke i političke retorike najbolje ilustruju riječi Milorada Dodika, izgovorene 4. septembra 2022. godine: “Mi smo Republika koja više ne krpi rupe po putevima nego gradi autoputeve.”

Međutim, stvarnost na terenu je drugačija. Mnogo je rupa koje nisu okrpljene, a gradnja autoputeva odvija se tempom koji zavisi od novih zaduženja.

Živimo u zemlji apsurda, gdje se vozimo po najskupljim i najlošijim putevima u Evropi. Svaka rupa na putu simbol je državne nebrige i promašenih investicija, zaključuju sagovornici.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Društvo

VJEŠTAČKA INTELIGENCIJA NA DJELU! “Claude Mythos” ruši bezbjednost banaka, spremite se za najmasovnije napade ikada!

Model vještačke inteligencije Claude Mythos kompanije Anthropic rekordnom brzinom pronalazi softverske „rupe“. Njegova zloupotreba mogla bi omogućiti sajber napade. Banke i regulatori su uznemireni. Zbog čega?

Na prvi pogled, to zvuči kao specijalizovana tema, nešto što zanima samo najzagriženije IT entuzijaste: jedna nova vještačka inteligencija (AI) pronalazi slabosti u softveru brže nego ikada prije. Međutim, upravo to u globalnom finansijskom sistemu može postati ozbiljan rizik za njegovu stabilnost. Banke, berze, pružaoci platnih usluga i osiguravajuća društva zavise od pouzdanog i bezbjednog softvera.

Ako vještačka inteligencija sada brže otkriva bezbjednosne propuste, onda ih kriminalci takođe mogu brže iskoristiti. Stručnjaci već govore o sistemskom riziku za globalni finansijski sistem.

Povod za raspravu je Claude Mythos – novi vrhunski AI model američke kompanije Anthropic. U eksperimentalnim okruženjima već je otkrio hiljade izuzetno kritičnih bezbjednosnih propusta u softveru, takozvane „zero-day“ ranjivosti, koje su prethodno decenijama ostale neotkrivene. Osim toga, model je sposoban da samostalno programira složene sajber napade.

Zašto regulatori upozoravaju na rizike vještačke inteligencije
Evropska centralna banka (ECB) u tome vidi ozbiljnu prijetnju za finansijski sistem te je nedavno čak sazvala hitan sastanak evropskih banaka. Odbor za finansijsku stabilnost (FSB), ključni međunarodni nadzornik finansijske stabilnosti grupe G20, govori o „novim i naprednim rizicima za globalnu finansijsku stabilnost“.

I Međunarodni monetarni fond (MMF) u AI modelima poput Mythosa vidi opasnost za globalni finansijski sistem te upozorava na „potencijalni makrofinansijski šok“. Prema analizi MMF-a, ekstremni gubici izazvani sajber incidentima mogli bi dovesti do problema u finansiranju, podstaći sumnje u solventnost finansijskih institucija i izazvati šire poremećaje na tržištima.

Dovoljno je zamisliti da tako moćan AI model poput Mythosa „cilja“ globalnu bankarsku infrastrukturu – na primjer centralni komunikacioni sistem SWIFT, preko kojeg banke širom svijeta bezbjedno razmjenjuju naloge za plaćanje i druge finansijske poruke.

Moguća šteta bila bi ogromna. Napadači bi mogli manipulisati platnim tokovima vrijednim milijarde – i uništiti povjerenje u banke i finansijski sistem. Sama kompanija Anthropic svoj novi model vještačke inteligencije smatra previše opasnim te ga zasad uglavnom drži „pod ključem“, ali radi na tome da ga u narednim sedmicama učini dostupnim svim klijentima.

Project Glasswing treba da zaštiti kritičnu IT infrastrukturu
Za sada samo odabrane kompanije i organizacije imaju kontrolisan pristup Claudeu Mythosu u okviru „Project Glasswing“. Među njima su Amazon, Microsoft, Apple, Google, Nvidia i JPMorgan Chase. Cilj je brže identifikovati i otkloniti bezbjednosne ranjivosti u kritičnoj softverskoj infrastrukturi.

Nije slučajno što stručnjaci Mythos nazivaju klasičnom „dual-use tehnologijom“: novi AI model nije samo potencijalno ultimativno sajber oružje, već i najmoćniji alat za odbranu od sajber napada.

Planirano je da i Agencija Evropske unije za sajber bezbjednost (ENISA) dobije pristup modelu Mythos kompanije Anthropic. Međutim, konkretni uslovi još moraju biti dogovoreni, saopšteno je u ponedjeljak. Do tada evropske banke ostaju izvan tog sistema – ali, prema mišljenju stručnjaka, djelovati moraju već sada.

Banke u evrozoni moraju više ulagati u sajber bezbjednost, uvjeren je Luis de Gindos. „Moramo nastojati da povećamo svijest finansijskih institucija, banaka, o potrebi dodatnih ulaganja u sajber bezbjednost“, naglašava odlazeći potpredsjednik ECB-a.

Banke moraju brže zatvarati bezbjednosne propuste
Prema stručnjacima, ključnu ulogu imaju takozvani „patch gapovi“, odnosno period između otkrivanja i zatvaranja bezbjednosne rupe. Za njihovo otklanjanje banke su do sada ponekad uzimale i više sedmica – pristup koji bi u novoj eri vještačke inteligencije mogao otvoriti vrata sajber kriminalu velikih razmjera.

To za banke znači i veća ulaganja u ljudske resurse: „Banke sada moraju izdvajati više novca kako bi zaposlile stručnjake koji će te rupe zatvoriti što je brže moguće“, naglašava Daniel Kröger, portfolio menadžer u društvu za upravljanje imovinom DWS, u razgovoru za finansijsku redakciju javnog servisa ARD.

Vrijeme je presudno: jer nije riječ samo o Anthropicu i modelu Claude Mythos Preview, već i o uporedivim AI sistemima koji bi uskoro mogli postati dostupni pojedinim kriminalnim akterima ili državama poput Rusije i Kine.

Logan Graham, šef vodećeg tima za IT bezbjednost u Anthropicu (Frontier Red Team Lead), upozorio je u američkom magazinu Wired: „Moramo se sada pripremiti za svijet u kojem će ove sposobnosti biti široko dostupne za 6, 12 ili 24 mjeseca.“

Vještačka inteligencija postaje stres-test za banke i regulatore
AI model Mythos kompanije Anthropic predstavlja alarm za uzbunu – za banke, kompanije i regulatore. U pitanju nije ništa manje od stabilnosti globalnog finansijskog sistema. Već je finansijska kriza iz 2008. godine pokazala da je često dovoljna i sama sumnja ili glasina da bi neka banka mogla imati probleme kako bi izazvala velike poremećaje na tržištu.

Nevjerovatne sposobnosti Claudea Mythosa signal su da se odbrambeni sistemi moraju hitno ojačati. Evropske banke pritom moraju paziti da ne zaostanu: Project Glasswing za sada američkim institucijama daje vremensku prednost u procesu „zatvaranja“ bezbjednosnih rupa.

Međunarodna saradnja između onih koji rade na razvoju vještačke inteligencije, banaka, kompanija i regulatora sada je potrebnija nego ikad. Jer sajber kriminal ne poznaje granice – baš kao što granice ne poznaju ni finansijske krize. SEEbiz

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Toplo, umjereno oblačno uz povremenu kišu

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno sunčano uz promjenljivu oblačnost i toplo vrijeme, a ponegdje se očekuje i slaba kiša.

Rano ujutru biće uglavnom oblačno, na jugu vedro, dok se uz rijeke i po kotlinama očekuje prolazna magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Po podne se očekuje umjeren razvoj oblačnosti od jugozapada ka istoku, mjestimično slaba kiša i kratkotrajni pljusak. Uveče će biti oblačnije. Duvaće slab do umjeren vjetar, sjevernih smjerova, a uveče na jugu umjerena i pojačana bura.

Jutarnja temperatura vazduha od 11 do 17, u višim predjelima od devet, a dnevna od 25 do 31, u višim predjelima od 21 stepen Celzijusov.

Nastavi čitati

Aktuelno