Connect with us

Politika

POMOĆ STANACA DOBRODOŠLA, ali BiH mora sama da raščisti put ka EU

Približava se i mart, u kome bi predstavnici BiH trebalo da prezentuju Evropskoj komisiji da li su i koliko napredovali na putu ka Evropskoj uniji (EU), a na osnovu toga Savjet Evrope odlučivaće o otvaranju pristupnih pregovora.

Ključ uspjeha skriven je u nekoliko preostalih zakona/prioriteta koje BiH mora da usvoji/ispuni ukoliko želi da se njeno ime nađe blizu ciljne evropske ravnine, a za takvo nešto, kako za “Nezavisne novine” poručuju poznavaoci društveno-političkih prilika, mora da se potrudi sama, bez obzira na to što iz Evrope stiže sve više poruka podrške njenom članstvu.

Posljednja u nizu država koja je izašla sa stavom da je zapadni Balkan potrebniji Evropskoj uniji nego obrnuto, jeste Mađarska, čiji je ministar spoljnih poslova Peter Sijarto, kazao da će oni iskoristiti predsjedavanje Uniji, a koje, podsjećamo, počinje od 1. jula 2024. godine, da ubrzaju proces proširenja EU.

“Želimo da vrijeme predsjedavanja EU iskoristimo da veliki broj zemalja zapadnog Balkana otvori što više poglavlja u procesu pregovaranja”, kazao je Sijarto.

Slične stavove već odavno zastupaju i Hrvatska i Slovenija, čiji su ministri spoljnih poslova više puta tokom prethodne godine ponovili da smatraju kako je BiH mjesto u evropskoj porodici i da su spremni pružiti svu stručnu i tehničku podršku na tom putu, usput pohvaljujući napredak koji je BiH istovremeno načinila.

Branko Nešković, diplomata i publicista, ističe da ga ne iznenađuje poruka Petera Sijarta, te da su iste poruke i ranijih godina stizale iz Brisela.

Ipak, prvo što Nešković izdvaja u ovoj priči jeste da se ovi prostori, uključujući i BiH, nalaze unutar tranzicije i šire geopolitičke prekompozicije evropskog kontinenta, a da sa druge strane Evropljani još uvijek tragaju za modalitetima efikasnijeg funkcionisanja Evropske unije i njenog racionalnijeg proširenja.

Pored toga, mišljenja je da bi fokus na BiH i zapadni Balkan mogao biti nešto manji u narednim mjesecima, iz prostog razloga što se u junu očekuju izbori za Savjet Evrope.

“To bi vjerovatno moglo da znači i novi odnos političkih snaga u Strazburu i imenovanje novi lidera EU (predsjednika Savjeta Evrope i Evropske komisije, kao i novih komesara Unije po resorima)”, pojašnjava Nešković.

U takvim okolnostima, ističe, teško je očekivati neku bitniju posvećenost Evropljana regionu zapadnog Balkana, posebno jer se u “javnosti stiče utisak da je političarima na ovim prostorima više stalo do iznalaženja načina što dužeg ostanka na vlasti nego modusa bržeg integrisanja regiona unutar Evropske unije”.

Adnan Huskić, politički analitičar iz Sarajeva, smatra da bi za BiH primarni fokus trebalo da bude komunikacija sa Oliverom Varheljijem, komesarom za susjedstvo i proširenje EU, u smislu interpretacije napretka i ispunjenja traženih uslova, jer je, kako tvrdi, dosad bilo upitno šta je zaista napredak.

“Onda bi se trebalo pokušati da se kroz takvu interpretaciju i argumentaciju ide ka Vijeću Evrope, a sve sa zaključkom Evropske komisije da je BiH ispunila dovoljno uslova na EU putu. Naš prvi korak bi, prije svega, trebalo da bude da učinimo nešto na zakonodavnom planu u smislu usvajanja zakona, da bi se moglo reći da sa naše strane zaista postoji volja i želja da se nastavi kontinuirani rad na procesu reformi. Onda sa druge strane treba raditi, pritiskati ili lobirati Evropsku komisiju i Varheljija, da se to tako interpretira i prezentira Vijeću Evrope”, kaže Huskić.

Komentarišući poruke iz zvanične Budimpešte, Huskić je uvjeren da će Mađarska i dalje vršiti pritisak unutar Savjeta Evrope da se Bosni i Hercegovini da jednaka šansa kao što je to bio slučaj sa Ukrajinom i Moldavijom.

“Ukoliko se stvori neka vrsta sinergije, Sijarto sa jedne i Varhelji sa druge strane, pa i povoljna klima u Vijeću, koja podrazumijeva da neće biti država koje će se oštro protiviti priči o proširenju, ko zna šta bi se moglo interpretirati kao ispunjenje uslova i uspjeh, jer nigdje ne stoji ništa konkretno. Tako da je sa jedne strane to moguće”, kazao je Huskić.

Politika

VLADA TREBA DA DONESE ODLUKU! Hoće li doći do povećanja minimalca u Srpskoj?

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić rekao je da će Vlada Srpske donijeti konačnu odluku o iznosu najniže plate za ovu godinu ukoliko ne bude postignut dogovor na sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta koja bi trebalo da bude održana ove sedmice.

Uinteresu, prije svega radnika, ali i očuvanja privrednog sektora, Vlada Republike Srpske će donijeti najbolju moguću odluku u datom momentu – istakao je Egić.

Egić je naveo da je cilj suzbiti “sivu zonu” prilikom isplate jer nije realno da istu najnižu platu primaju zaposleni koji obavljaju najjednostavnije poslove i radnici koji su raspoređeni na složenije radne zadatke.

– To bi trebalo utvrditi kroz platne razrede, čime bi se po mjesečnoj zaradi razdvojili zaposleni prema stručnim spremama i složenošću poslova koje obavljaju – ocijenio je Egić.

On je rekao da bi ovo bilo jedino kvalitetno rješenje u ovom momentu, ali istovremeno i rješenje koje bi bilo podložno promjenama, jer će se nakon toga nastaviti da prati stanje u privredi, tržištu rada, globalna kretanja na koja se pozivaju poslodavci, padu izvozne moći zbog krize na evropskom tržištu.

– Sve su to parametri koji utiču na određene odluke, a nama je interes da, kada budu donesene, te odluke pokažu konkretne rezultate – istakao je Egić.

On je rekao da je u proteklom periodu održano nekoliko sjednica Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske na kojima, nažalost, socijalni partneri nisu postigli dogovor o iznosu najniže plate.

– Nisam zadovoljan ovim načinom pregovaranja i odnosima u Ekonomsko-socijalnom savjetu, jer imajte u vidu da tu sjede ljudi koji su najpozvaniji da sagledaju stanje i donesu jednu tako odgovornu odluku – naglasio je Egić.

Iz Unije poslodavaca Republike Srpske smatraju da najniža platu u Srpskoj za narednu godinu treba ostati 900 KM, dok iz Saveza sindikata Republike Srpske traže povećanje na 1.050 KM, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Politika

SUD ODBIO TUŽILAŠTVO Nema mjera zabrane za Ljubišu Petrovića

Odbijen je prijedlog Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini da se Ljubiši Petroviću, gradonačelniku Bijeljine, odrede mjere zabrane, potvrđeno je “Nezavisnim novinama”

– Okružni sud u Bijeljini donio je rješenje kojim se odbija prijedlog Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini da se prema osumnjičenom LJ.P. izreknu mjere zabrane”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Okružnog suda u Bijeljini.

Ljubiša Petrović je, podsjetimo, uhapšen u petak, a potom je predat bijeljinskom tužilaštvu. Ovo tužilaštvo je odlučilo da ne zatraži pritvor za Petrovića, već da predloži mjere zabrane, ali je sud odlučio da ni njih ne odredi.

Nastavi čitati

Politika

NISMO OPTIMISTIČNI DA ĆE VLADA IŠTA UČINITI! Kresojević: Materinski dodatak MORA biti u iznosu minimalne plate!

Materinski dodatak za nezaposlene porodilje u Republici Srpskoj iznosi 405 KM i taj iznos se nije mijenjao od 2018. godine kada je uveden, a poslanici PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske najavili da će podnijeti inicijativu kako bi se taj iznos povećao.

Gost jutarnjeg programa BHT bio je poslanik PDP u NSRS Bojan Kresojević koji je i inicijator ove ideje.

-Ovo je jedna važna tema za nezaposlene majke, kojima je 2017. godine kada je stigla najava iz Vlade da će biti uveden ovaj dodatak, rečeno da je smisao ovog materinskog dodatka da izjednači status nezaposlenih porodilja i zaposlenih i da će na taj način materijski dodatak biti utvrđen u iznosu minimalne plate – rekao je Kresojević i dodao je tako i bilo kada je uveden 2018. godine, ali da se do tada taj iznos nije mijenjao, te da sada iznosi 45% minimalne plate.

Kresojević ističe da je to premalen iznos da bi mogao da pokrije bilo koji dio egzistencijalnih troškova.

-Mi prvo pozivamo Vladu Republike Srpske da za ovu godinu utvrdi iznos materinkog dodatka, pošto on za prvih 20 dana još uvijek nije utvrđen i naša ideja je da nakon što Vlada utvrdi iznos za ovu godinu zvanačno predamo inicijativu – kazao je Kresojević i dodao da se nada da će to biti ove sedmice te da bi najsrećniji bili kada bi Vlada za ovu godinu utvrdila materinski dodatak u iznosu minimalne plate.

On ističe da se ovdje radi o jako važnoj pronatalitetnoj mjeri.

-Ona je nekada tako i bila zamišljena ali to danas ne funkcioniše i stoga ćemo mi biti istrajni da i ova inicijatia urodi plodom kao što j i inicijativa za povrat PDV-a na prvu stambenu jedinici ili izmjena pododičnog zakona koja je takođe došla ispred klupa PDP. Uvjeren sam i optimističan da ćemo uspjeti u svojoj namjeri da povećamo materinski dodatak na iznos minimalne plate.

Kresojević ističe da je prvi korak da se utvrdi taj iznos, a drugi korak je izmjena Zakona o dječijoj zaštiti kako bi po automatizmu bilo predviđeno da materinski dodatak u svakoj narednoj godini iznosi visinu minimalne plate.

-Tek na taj način ćemo povećati stepen pravne sigurnosti roditelja i  svih oni koji planiraju to da postanu, jer kakva pravna sigurnost postoji kada vi već dobijete dijete, a tek onda očekujete na koji načini, u kojoj visini će vlada Republike Srpske utvrditi iznos materijskog dodatka. Prava demografska politika i pravna sigurnost jeste kada za nekoliko godina unaprijed znate kako će nešto izgledati i za to nam je zaista neophodno da se u zakonu definiše da taj iznos materinskog dodatka uvijek odgovara minimalnoj plati za tekuću godinu – istakao je Kresojević.

On ističe da postojeće pronatalitetne mjere nisu dale pozitivne efekte.

– Sama činjenica da je BiH na 180. mjestu prema podacima Svjetske banke po fertilitetu i da on iznosi 1,2 odsto, pokazuje da postojeće pronatalitetne mjere nisu dale rezultate, a kada se postavi pitanje zašto je to tako, sigurno da osnovni razlog leži u činjenici da su sve pronatalitetne i demografske mjere u stvari realizovane kao socijalne mjere i ni na koji način nemaju taj efekat posticanja, s obzirom da uvijek postoje neki imovinjski cenzusi, da uvijek postoji neka široka primjena bez socijalne karte, stoga potrebno je definisati vrlo precizno svaku mjeru i tek na taj način mi možemo očekivati u narednim godinama poboljšanje fertiliteta, a samim tim i nataliteta – zaključio je Kresojević.

BLink

Nastavi čitati

Aktuelno