Društvo
PONOS NOVOG GRADA: Marko Đukanović dobitnik nagrade za mladog naučnika
Marko Đukanović iz Novog Grada, docent na Prirodno-matematičkom fakultetuu Banjaluci, ovogodišnji dobitnik Dunavske nagrade za mladog naučnika, rekao je da je sa kolegama sa banjalučkog Univerziteta aplicirao za novi načuni projekat koji je zajednički urađen sa Tehnički univerzitetom u Beču.
Foto: SRNA
Đukanović je rekao Srni da je dobiti nagradu koju su ustanovili austrijsko Savezno ministarstvo za obrazovanje, nauku i istraživanja i Institut za Dunavski region i centralnu Evropu velika privilegija, ali i dodatna motivacija za još predaniji rad.
– Nagrada će doprinijeti dodatnoj ozbiljnosti mog profila, te vidljivosti moga naučnog djela. Time raste i vidljivost Univerziteta u Banjaluci kojem dugujem zahvalnost za podržavanje moje aplikacije. Takođe, zahvalnost ide i kolegama sa PMF-a, koji su učestvovali u realizaciji ideja koje samo imao, te doprinijeli maksimizaciji naučne produkcije koja je za dobijanje ovakve nagrade neophodna, osim neminovnog kvaliteta – naveo je Đukanović.
Đukanović je otkrio da sljedeći koraci u karijeri obuhvataju učešće na novim naučnim projektima. „Aplicirali smo sa kolegama sa Tehničkog univerziteta u Beču na zajednički /bilateralni/ projekat. Mi vjerujemo da će ovaj projekat biti pozitivno ocijenjen do kraja ove godine, te sredstva za istraživanje dodijeljena. Time bi dodatno osnažili veze Univerziteta u Banjaluci sa Tehničkim Univerzitetom u Beču“, istakao je Đukanović.
On je naveo da je planirana saradnje sa kolegama sa Mašinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, te komentora njegove teze sa Autonomnog univerziteta u Barseloni na novim naučnim istraživanjima koja se tiču razvoja novih hibridnih algoritama u matematičkoj optimizaciji.
– U planu je i organizovanje mini vorkšopova, na koje bi pozvali eminentne, svjetski priznate stručnjake iz oblasti optimizacije i mašinskog učenja i na taj način doveli vrhunsku nauku u BiH. Trenutno pokušavamo da obezbijedimo sredstva da to sve i realizujemo – rekao je Đukanović i dodao da je saradnja sa privredom nešto što jačaju iz dana u dan.
Đukanović smatra da se u BiH naučnici ne cijene koliko bi trebalo.“Mislim da bi sredstva za naučne projekte koja se izdvajaju u Republici Srpskoj trebao da budu dosta veća. Razvijene zemlje izdvajaju i deset puta veći iznos procentualno u odnosu na projektovani državni budžet nego kod nas“, ističe on.
On je napomenuo da bi i opterećenost profesora nastavom trebala da bude dosta manja, dok bi posvećenost nauci, mentorisanju mladih bila veća, te ističe da se na Katedri za računarske i informatičke nauke u Banjaluci, nerijetko drže i dupli časovi nastave u odnosu na propisanu normu.
– Mi smo zaduženi na čak četiri-pet predmeta u jednom semestru. Pored opterećenosti nastavom, nailazimo na problem manjka mlađeg asistentskog osoblja – rekao je on i izrazio nadu da će na Katedri ubuduće biti više asistenata.
Đukanović je naglasio da Univerzitet i Ministarstvo za naučno tehnološki razvoj Republike Srpske u određenoj mjeri podržava pisanje naučnih radova kroz podsticaje koje daju, te da se svake godine oglašavaju dva konkursa gdje bivaju nagrađeni naučnici sa Univerziteta koji objavljuju radove na SCI listi /lista naučnih časopisa/.
– Među njima sam i sam bio dobitnik ovakvih novčanih podsticaja u nekoliko navrata – rekao je Đukanović.
Đukanović je objasnio da nauka kojom se bavi zahtjeva da računar jačih performansi sa solidnim brojem jezgara da bi mogli paralelizovati izvršavanje eksperimenate.
– Međutim, kako nauka operacionih istraživanja i uopšteno optimizacije napreduje iz dana u dan, algoritmi koje konstruišemo postaju sve kompleksniji, naročito egzaktni, a i zahtjevaju više resursa. Eksperimenti su, takođe, sve zahtjevniji, tako da rad samo sa personalnim računarima postaje sve teži da biste bili na najvišem nivou i takmičili se sa najboljim naučnicima u svijetu, kao što su istraživačke grupe iz ove oblasti u Beču, Barseloni ili na Floridi – rekao je Đukanović.
On je naveo da tu dobro dođu jako dobri profesionalni odnosi sa nekadašnjim mentorom, bečkim profesorom Ginterom Rajdlom, koji je omogućio pristup klasterima njegove grupe, tako da manje-više sve rezultate eksperimentisanja sa našim algoritmima možemo da dobijemo u razumnom vremenskom periodu, da bi mogli brzo da izvedemo zaključke o efikasnosti algoritm.
Đukanovićevo naučno interesovanje uključuje diskretnu optimizaciju i operaciona istraživanja.
Marko Đukanović je 2009. godine završio Gimnaziju u Novom Gradu kao učenik generacije, a iste godine upisao banjalučki PMF, matematiku i informatiku opšti smjer. Fakultet je završio 2013. godine sa prosječnom ocjenom 9,87.
Dobitnik je Zlatne plakete za studenta generacije na PMF-u, biran je u svojstvu asistenta na ovom fakultetu 2014. godine.Master studije matematike završava na PMF-u 2016. godine, sa prosječnom ocjenom 10.00.
Doktorske studije iz kompjuterskih nauka započinje 2017. godine na Tehničkom univerzitetu u Beču, na Institutu za logiku i izračunavanje u okviru Fakulteta za infrmatiku, pod mentorstvom profesora Gintera Rajdla.
Uspješno ih završava 2021. godine, sa najvišom pohvalom. Biran je u docentsko zvanje na Odsjeku za matematiku i informatiku PMF-a Univerziteta u Banjaluci 2021. godine.
Društvo
SARAJEVSKA KLINIKA ZATVORENA PREKO NOĆI! Očajni parovi ne znaju šta je sa embrionima
Klinika Northwestern Medical Centar u Sarajevu iznenada je početkom oktobra zatvorila vrata, bez ikakvog prethodnog obavještenja pacijentima.
Iz Federalnog ministarstva zdravstva potvrđeno je da su sredinom oktobra 2025. godine zaprimili informaciju o mogućem zatvaranju Poliklinike za vantjelesnu oplodnju Northwestern Medical Centar te da su odmah poduzeli mjere u okviru svojih nadležnosti.
Za N1 je govorila Danja Bajtarević-Bašić, pacijentica iz Zenice, čiji se biološki materijal nalazi u zatvorenoj klinici.
– Suprug i ja smo pokušavali da dobijemo bebu, ali smo vidjeli da nešto nije u redu. Nakon niza pretraga ustanovljeno je da moramo raditi potpomognutu oplodnju. Tražili smo najbolju kliniku i izabrali ovu, jer su nudili sve što nam je bilo potrebno – priča Bajtarević-Bašić.

Danja Bajtarević-Bašić, FOTO:N1
Potom je, dodaje, prošla kroz dva postupka.
– Nakon toga sam odlučila da se malo odmorim. Tokom tog perioda sam u neformalnoj grupi saznala da je ‘New Life’ prodan i da se promijenio doktor. Otišla sam na pregled, i to me tada nije mnogo uzdrmalo. Čekala sam da vidim šta će se dalje dešavati – pri;a ona.
Međutim, kako kaže sve se promijenilo 7. novembra.
– Tada sam saznala da je klinika zatvorena. Bila sam šokirana. U subotu naveče saznate da je klinika zaključana, a tamo vam se nalazi genetski materijal, vaša jedina šansa da postanete roditelj. Nisam znala kome da se obratim, jer je bio vikend. Pisala sam u neformalnu grupu da vidim znaju li druge žene nešto više. Sve informacije koje imam, dobila sam isključivo tim putem – kaže Bajtarević-Bašić.
“Niko nas nije pozvao”
– U ponedjeljak je, kako smo čule, trebao biti sastanak Ministarstva, Federalnog zavoda i inspekcije sa doktorom iz klinike, da se razmotri situacija. Jedna članica naše grupe, koja živi u Sarajevu, otišla je do klinike. Igrom slučaja, sastanak se baš tada održavao i ona je uspjela ući – kaže Bajtarević-Bašić.
Kako kaže uspjela je da razgovara sa medicinskom sestrom.
– Čim je napisala da su joj otvorili vrata, odmah sam je nazvala. Razgovarala sam s medicinskom sestrom koja mi je rekla da je moj karton tu, da ne brinem o materijalu i da je sve pod kontrolom. Rekla je da se materijal održava i da je sastanak u toku. Međutim, ni klinika, ni Ministarstvo, ni bilo koja institucija nas nisu službeno kontaktirali – navela je ona.
“To je nada za roditeljstvo”
– Svi koji prolazimo kroz ovo znamo da to nisu samo embrioni. To je naša nada da ćemo postati roditelji. Sam proces je izuzetno stresan, a kada saznate da je sve što imate, zaključano u klinici, panika je neopisiva. Samo oni koji prolaze kroz ovo mogu shvatiti koliki je to teret – objašnjava kroz suze Bajtarević-Bašić.
Navela je i kako izgleda cijeli proces.
– Uzimate hormone, prolazite kroz injekcije, pripreme, preglede… sve to već nosi ogroman stres, a onda se desi ovo. Osjećamo se razočarano u sistem. Zar nije neko trebao da nas obavijesti? Sve što znamo, svodi se na rekla-kazala – ističe ona.
Pacijentice, kaže, sada traže samo jedno – da materijal bude siguran i očuvan te da se omogući njegov premještaj u druge klinike.
– Prioritet nam je da se potvrdi da je materijal sačuvan. Želimo da se zna gdje se nalazi i da budemo uključene u odluku o njegovom premještanju – poručuje.
Dodaje da većina parova sama snosi troškove postupaka.
– Imali smo jednokratnu pomoć od opštine, ali većina troškova je na nama. Mogu samo zamisliti kroz šta prolaze parovi koji čekaju sredstva od Zavoda za sufinansiranje, a vrijeme im prolazi. Mi smo skupljali novac i sve sami platili, a onda se ovo dogodilo. Nakon godinu i po, Zavod nam je uplatio iznos koji ne pokriva ni pola troškova – kazala je.
Tužilaštvo mora reagovati
– Svi pričaju o tužbama, i iskreno, voljela bih da se udružimo i podnesemo kolektivnu tužbu. Ovo nije samo građanska stvar, vjerujem da bi Tužilaštvo trebalo pokrenuti postupak – kaže Bajtarević-Bašić.
Na kraju je navela kako samo žele da znaju da je materijal očuvan i da nije ugrožen.
– Ipak, svima nam je sada najvažnije da se riješi pitanje preuzimanja materijala i da se to uradi što prije. Da znamo da je materijal očuvan i da nije ugrožen – navodi Bajtarević-Bašić.
Zatvaranje klinike Northwestern Medical Centar otvorilo je brojna pitanja, od nadzora nad privatnim zdravstvenim ustanovama, do zaštite prava pacijenata koji su u najosjetljivijem procesu svog života ostali bez informacija i bez pristupa onome što za njih predstavlja nadu da će postati roditelji.
Društvo
EU UVODI NOVO PRAVILO OD 1. JANUARA! Vozači jednu stvar moraju da imaju u gepeku
Bliži se datum kada u zemljama Evropske unije stupa na snagu novo pravilo i tiče se obavezne opreme u automobilu.
više evropskih zemalja sigurnosni trougao već odlazi u istoriju, a njegov nasljednik je nova bezbjednosna naprava V16 svjetlosni signalizator, koji će od 1. januara 2026. godine postati obavezan za sva vozila.
Međutim, u Srbiju se o ovom proizvodu još uvijek ne govori, jedini trag smo uspjeli da nađemo na jednom sajtu za onlajn kupovinu, a njegova cijena je 2.500 dinara (oko 40 KM). U Evropi košta oko 40 evra. Ako ste ikada imali saobraćajnu nesreću, znate koliko može biti rizično kada vozač mora da izađe iz automobila i postavi trougao pored puta, kako bi upozorio druge učesnike u saobraćaju.
Trougao se obično nalazi u gepeku, pa samim tim vozač mora da izađe iz vozila i kreće se kolovozom, što predstavlja veliku opasnost, naročito na auto-putevima i prometnim saobraćajnicama.
Upravo zbog toga, brojne evropske zemlje odustaju od obaveznog korišćenja trouglova i prelaze na novi sistem – V16 uređaj, mali svjetlosni svetionik koji se postavlja na krov automobila i daleko ranije upozorava vozače, prenosi Blic.
Zašto V16 zamjenjuje trougao
Razlog za ovu promjenu leži u zabrinjavajućim statistikama. Samo u Španiji je između 2019. i 2022. godine 42 osobe izgubilo život dok su pokušavale da postave trougao pored puta na auto-putevima i brzim saobraćajnicama.
V16 svetionik, sa druge strane, omogućava da vozač ne mora da napušta automobil. Nakon aktiviranja, uređaj emituje snažan svjetlosni signal vidljiv na velikoj udaljenosti, ali i automatski šalje tačne GPS koordinate vozila u sistem saobraćajne policije i nadležnog ministarstva.
Na taj način stvara se mreža informacija u realnom vremenu koja povećava bezbjednost na putu.
Važno upozorenje za vozače
Treba, međutim, naglasiti da nisu svi V16 uređaji odobreni za upotrebu. Vozači će morati da kupuju isključivo modele koji ispunjavaju zvanične tehničke standarde, kako bi uređaj bio priznat i kako bi mogao da šalje podatke u sistem.
Suština uvođenja V16 signalizatora je jednostavna – vozači više ne moraju da rizikuju živote izlaskom iz vozila usred saobraćaja.
V16 u Srbiji
Novi sistem omogućava brže, efikasnije i bezbjednije upozoravanje, čime se stvara sigurnije okruženje za sve učesnike u saobraćaju.
I dok se Španija sprema, prema navodima pojedinih medija, da od 1. januara 2026. godine, sigurnosni trougao “pošalje u istoriju”, u Srbiji se o njegovoj zamjeni još ne priča.
Jedini trag o V16 uređaju u Srbiji može naći na jednom onlajn sajtu za kupovinu. Tamo u ponudi ima njih par, a cijena iznosi 2.500 dinara (oko 40 KM).
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Topao i sunčan jesenji dan
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje pretežno sunčano i toplo vrijeme, prognoza je Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Svježije će biti u mjestima oko rijeka i u kotlinama gdje se, nakon hladnijeg i pretežno vedrog jutra, duže zadrži jutarnja magla.
Minimalna temperatura vazduha iznosiće od nula do šest, na jugu do osam, dok će se maksimalna kretati od 13 do 19, u višim predjelima od 11 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab vjetar poslije podne i uveče na jugozapadu i umjeren, promjenljiv ili južnih smjerova.
-
Politika15 sati agoAKO CVJETINOVIĆ NE BUDE svjedočio protiv LUKE PETROVIĆA, očekuje ga nagrada?
-
Politika1 dan agoVEDRANA RUDAN “Horde ludaka love Srbe po Hrvatskoj”
-
Politika3 dana agoBLANUŠA “Vratićemo vjeru i optimizam mladima, a DOSTOJANSTVO BORCIMA I PENZIONERIMA”
-
Politika2 dana agoVUKOVIĆ OŠTRO: “Sve za šta je Dodik govorio da neće nikada uraditi – URADIO JE!”
-
Politika1 dan agoSTANIVUKOVIĆ O DODIKU “Ne postoje dobri i loši, kulturni i nekulturni narodi – POSTOJE SAMO TAKVI POJEDINCI”
-
Društvo2 dana agoHLJEB ĆE OPET POSKUPITI! Ne diže cijene brašno, nego država!
-
Politika1 dan agoTANJA VUKOMANOVIĆ IRONIČNO: Kako se zove osoba koja nema nijednu funkciju, a sve ih obavlja?
-
Region3 dana agoINCIDENT U PULI! Drogirani policajac pucao iz službenog pištolja i prijetio kolegi
