Connect with us

Društvo

PONOS NOVOG GRADA: Marko Đukanović dobitnik nagrade za mladog naučnika

Marko Đukanović iz Novog Grada, docent na Prirodno-matematičkom fakultetuu Banjaluci, ovogodišnji dobitnik Dunavske nagrade za mladog naučnika, rekao je da je sa kolegama sa banjalučkog Univerziteta aplicirao za novi načuni projekat koji je zajednički urađen sa Tehnički univerzitetom u Beču.

Foto: SRNA
Đukanović je rekao Srni da je dobiti nagradu koju su ustanovili austrijsko Savezno ministarstvo za obrazovanje, nauku i istraživanja i Institut za Dunavski region i centralnu Evropu velika privilegija, ali i dodatna motivacija za još predaniji rad.

– Nagrada će doprinijeti dodatnoj ozbiljnosti mog profila, te vidljivosti moga naučnog djela. Time raste i vidljivost Univerziteta u Banjaluci kojem dugujem zahvalnost za podržavanje moje aplikacije. Takođe, zahvalnost ide i kolegama sa PMF-a, koji su učestvovali u realizaciji ideja koje samo imao, te doprinijeli maksimizaciji naučne produkcije koja je za dobijanje ovakve nagrade neophodna, osim neminovnog kvaliteta – naveo je Đukanović.

Đukanović je otkrio da sljedeći koraci u karijeri obuhvataju učešće na novim naučnim projektima. „Aplicirali smo sa kolegama sa Tehničkog univerziteta u Beču na zajednički /bilateralni/ projekat. Mi vjerujemo da će ovaj projekat biti pozitivno ocijenjen do kraja ove godine, te sredstva za istraživanje dodijeljena. Time bi dodatno osnažili veze Univerziteta u Banjaluci sa Tehničkim Univerzitetom u Beču“, istakao je Đukanović.

On je naveo da je planirana saradnje sa kolegama sa Mašinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, te komentora njegove teze sa Autonomnog univerziteta u Barseloni na novim naučnim istraživanjima koja se tiču razvoja novih hibridnih algoritama u matematičkoj optimizaciji.

– U planu je i organizovanje mini vorkšopova, na koje bi pozvali eminentne, svjetski priznate stručnjake iz oblasti optimizacije i mašinskog učenja i na taj način doveli vrhunsku nauku u BiH. Trenutno pokušavamo da obezbijedimo sredstva da to sve i realizujemo – rekao je Đukanović i dodao da je saradnja sa privredom nešto što jačaju iz dana u dan.

Đukanović smatra da se u BiH naučnici ne cijene koliko bi trebalo.“Mislim da bi sredstva za naučne projekte koja se izdvajaju u Republici Srpskoj trebao da budu dosta veća. Razvijene zemlje izdvajaju i deset puta veći iznos procentualno u odnosu na projektovani državni budžet nego kod nas“, ističe on.

On je napomenuo da bi i opterećenost profesora nastavom trebala da bude dosta manja, dok bi posvećenost nauci, mentorisanju mladih bila veća, te ističe da se na Katedri za računarske i informatičke nauke u Banjaluci, nerijetko drže i dupli časovi nastave u odnosu na propisanu normu.

– Mi smo zaduženi na čak četiri-pet predmeta u jednom semestru. Pored opterećenosti nastavom, nailazimo na problem manjka mlađeg asistentskog osoblja – rekao je on i izrazio nadu da će na Katedri ubuduće biti više asistenata.

Đukanović je naglasio da Univerzitet i Ministarstvo za naučno tehnološki razvoj Republike Srpske u određenoj mjeri podržava pisanje naučnih radova kroz podsticaje koje daju, te da se svake godine oglašavaju dva konkursa gdje bivaju nagrađeni naučnici sa Univerziteta koji objavljuju radove na SCI listi /lista naučnih časopisa/.

– Među njima sam i sam bio dobitnik ovakvih novčanih podsticaja u nekoliko navrata – rekao je Đukanović.

Đukanović je objasnio da nauka kojom se bavi zahtjeva da računar jačih performansi sa solidnim brojem jezgara da bi mogli paralelizovati izvršavanje eksperimenate.

– Međutim, kako nauka operacionih istraživanja i uopšteno optimizacije napreduje iz dana u dan, algoritmi koje konstruišemo postaju sve kompleksniji, naročito egzaktni, a i zahtjevaju više resursa. Eksperimenti su, takođe, sve zahtjevniji, tako da rad samo sa personalnim računarima postaje sve teži da biste bili na najvišem nivou i takmičili se sa najboljim naučnicima u svijetu, kao što su istraživačke grupe iz ove oblasti u Beču, Barseloni ili na Floridi – rekao je Đukanović.

On je naveo da tu dobro dođu jako dobri profesionalni odnosi sa nekadašnjim mentorom, bečkim profesorom Ginterom Rajdlom, koji je omogućio pristup klasterima njegove grupe, tako da manje-više sve rezultate eksperimentisanja sa našim algoritmima možemo da dobijemo u razumnom vremenskom periodu, da bi mogli brzo da izvedemo zaključke o efikasnosti algoritm.

Đukanovićevo naučno interesovanje uključuje diskretnu optimizaciju i operaciona istraživanja.

Marko Đukanović je 2009. godine završio Gimnaziju u Novom Gradu kao učenik generacije, a iste godine upisao banjalučki PMF, matematiku i informatiku opšti smjer. Fakultet je završio 2013. godine sa prosječnom ocjenom 9,87.

Dobitnik je Zlatne plakete za studenta generacije na PMF-u, biran je u svojstvu asistenta na ovom fakultetu 2014. godine.Master studije matematike završava na PMF-u 2016. godine, sa prosječnom ocjenom 10.00.

Doktorske studije iz kompjuterskih nauka započinje 2017. godine na Tehničkom univerzitetu u Beču, na Institutu za logiku i izračunavanje u okviru Fakulteta za infrmatiku, pod mentorstvom profesora Gintera Rajdla.

Uspješno ih završava 2021. godine, sa najvišom pohvalom. Biran je u docentsko zvanje na Odsjeku za matematiku i informatiku PMF-a Univerziteta u Banjaluci 2021. godine.

Related Topics:

Društvo

HOĆE LI BITI LIJEPO VRIJEME? Kada kreće temperaturni pad i šta nas očekuje za 1. maja?

Dok se priroda polako budi u svom punom sjaju, nagovještavajući tople praznične dane, aprilska ćud ipak ostaje vjerna svojoj prevrtljivoj prirodi, pa nas, prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) u narednom periodu očekuje prava smjena godišnjih doba u malom – od skoro ljetnih temperatura do kratkotrajnih proljećnih osvježenja.

Dok iščekujemo praznike koji nam donose priliku za predah u prirodi, važno je oslušnuti šta nam nebo poručuje, jer će se sunčani intervali smjenjivati sa prolaznim naoblačenjima, pripremajući teren za topli i sušni kraj mjeseca.

Sunčani petak okupan proljećnom toplinom
Petak, 17. april, donesi pretežno sunčano i toplo vrijeme za ovaj period godine, uz tek malu ili umjerenu oblačnost koja neće narušiti opšti utisak lijepog dana. Ipak, atmosfera ostaje blago nestabilna, pa se sredinom dana i poslije podne u jugozapadnim, južnim, centralnim i istočnim predjelima Srbije mogu javiti kratkotrajna kiša ili lokalni pljuskovi sa grmljavinom.

Vjetar će biti slab do umjeren, sjeverni i sjeverozapadni, sa jutarnjom temperaturom od 6 do 12 stepeni, dok će se najviša dnevna kretati u prijatnom rasponu od 20 do 24 stepena.

Idealni uslovi za boravak u prirodi
Prema vremenskoj prognozi RHMZ, prvi dan vikenda nastavlja u vedrom ritmu, pružajući nam savršenu priliku za boravak na svježem vazduhu. Sunce će dominirati većim dijelom zemlje, dok se u brdsko-planinskim predjelima očekuje dnevni razvoj oblačnosti, ali bez značajnijih padavina.

Sjeverni vjetar će ostati umjeren, tek toliko da vazduh ostane svjež, sa jutarnjom svježinom od 7 do 11 stepeni i maksimalnom dnevnom temperaturom od 19 do 22 stepena.

Miran uvod u promjenu vremena

Nedjelja će biti možda i najljepši dan za opuštanje, jer će vjetar potpuno utihnuti i postati slab i promjenljivog pravca. Nebo će biti pretežno sunčano uz umjerenu oblačnost, a iako će jutro biti nešto hladnije sa temperaturama od 6 do 10 stepeni, sunce će nas brzo zagrijati do dnevnih 19 do 22 stepena.
Linker
Ovo će biti svojevrsno “zatišje pred buru” i posljednji potpuno stabilan dan prije nove promjene vremena.

Prolazno naoblačenje i pad temperature

Od ponedjeljka, 20. aprila, očekuje nas promjena ritma u atmosferi jer stiže naoblačenje sa kišom i pljuskovima praćenim grmljavinom. Padavine će se prije podne pojaviti na sjeveru, a do kraja dana će se proširiti na ostale predjele zemlje.

Kako je najavio RHMZ, od utorka slijedi manji pad temperature uz nestabilnije vrijeme, gdje će se mjestimično smjenjivati sunce i kratkotrajni pljuskovi, što je uobičajen prolećni ciklus koji hrani zemlju nakon toplih dana, prenosi Srpskainfo.

Kraj aprila i početak maja: Praznici u znaku toplote

Iako nas u periodu od 20. do 24. aprila očekuje nešto svježije i vlažnije vrijeme, nema razloga za brigu kada su u pitanju predstojeći praznici, jer najverovatnije da nas pravi proljećni preokret očekuje krajem mjeseca i početkom maja.

Nedjeljni izgledi vremena ukazuju na to da će temperatura vazduha tada biti čak do tri stepena viša od uobičajenog prosjeka. Velika je vjerovatnoća da će praznični dani biti topli i sušni, što će nam omogućiti da u potpunosti uživamo u odmoru i druženju na otvorenom, ispraćajući april u velikom stilu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Aktuelno