Connect with us

Svijet

PONOVO U SAUDIJSKOJ ARABIJI! Zelenski najavio sastanak Ukrajine i SAD

​Tehnički timovi Ukrajine i Sjedinjenih Država sastaće se u ponedjeljak, 24. marta, u Saudijskoj Arabiji, najavio je danas ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na zajedničkoj konferenciji za novinare sa norveškim premijerom Jonasom Garom Stereom u Oslu.

“Sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom razgovarao sam o prekidu vatre u pogledu bezbjednosti energetskih sistema obje zemlje… Ako Bog da, strane će se dogovoriti na sljedećem sastanku, koji će biti u ponedjeljak u Saudijskoj Arabiji. Naši tehnički timovi će biti tamo, struktura je takva da će sastanak biti između Ukrajine i Amerike, a zatim sastanak SAD i Rusije. Ili će to biti paralelni sastanci u jednoj zemlji na jednu temu, onu koju sam pomenuo”, rekao je Zelenski i dodao da ne treba da postoje različita shvatanja o tome šta će se strane dogovoriti.

On je istakao, prenosi interfax.ue, da treba pojačati pritisak na Rusiju, a jedan od prvih takvih koraka, kako je naveo, “treba da bude ćutanje”, prenosi Tanjug.

“Moramo da nastavimo da vršimo pritisak na Rusiju da predsjednik Vladimir Putin prestane da manipuliše i da preduzme konkretne korake koje želi cio svijet. Konkretno, jedan od prvih takvih koraka treba da bude ćutanje. Sada razgovaramo sa SAD i drugim partnerima da je ovo tišina na nebu, to bi mogao biti prekid napada na energetiku, prekid napada na ljude, na civilnu infrastrukturu”, rekao je Zelenski.

Naglasio je i da “Putin mora da prestane da postavlja nepotrebne zahtjeve koji samo produžavaju rat i mora da počne da ispunjava ono što obećava svijetu”.

“Moglo je da prođe više od nedjelju dana bez ubistava, bez udara, bez vatre, da Putin nije jedini koji je nastavio ovaj rat. Prijedlozi izneseni u Džedi 11. marta i dalje ostaju na stolu. Moramo da nastavimo da vršimo pritisak na Rusiju da ih ostvari”, primijetio je Zelenski.

On je pozvao je lidere zemalja Evropske unije da Ukrajini što pre izdvoje pet milijardi evra za artiljerijske granate i skrenuo pažnju na potrebu povećanja evropskih ulaganja u proizvodnju oružja.

“Ulaganja u proizvodnju oružja su potrebna i u Ukrajini i u vašim zemljama. Evropi je potrebna tehnološka nezavisnost, uključujući i proizvodnju oružja. Sve što je potrebno za zaštitu kontinenta mora da se proizvodi ovde, u Evropi. Moramo zajedno da radimo na tome”, rekao je ukrajinski predsjednik.

On je izrazio nadu da će program ponovnog naoružavanja Evrope (ReArm Europe) početi sa radom što je prije moguće i ocijenio to kao “veoma korisnu i dalekovidu inicijativu”. Podsjetio je i da Ukrajina ima efikasne i moderne tehnologije, posebno u oblasti bespilotnih letjelica i elektronskog ratovanja, koje mogu koristiti cijeloj Evropi.

“Ali njen dalji razvoj, stalna modernizacija i povećana efikasnost, zajedno sa vašim ulaganjima u našu industriju i zajedničku proizvodnju, ključ su za novu osnovu za evropsku bezbjednost”, uvjerio je Zelenski.

Prema njegovim riječima, svuda u Ukrajini neophodno je postići prekid vatre.

“Svi su vidjeli da Ukrajina definitivno pristaje na ovo i čekamo da agresor na to pristane”, dodao je ukrajinski lider.

On je ukazao i na značaj povratka ratnih zarobljenika i civila, kao i povratka djece koju je otela Ruska Federacija.

“Ovo su važni diplomatski koraci i mi veoma računamo na diplomatiju koja će izvršiti pritisak na Rusiju“, rekao je Zelenski.

Naglasio je i da je potreban određeni pritisak unutar Evrope da se garantuje sprovođenje pregovora o pristupanju Ukrajine EU i da se riješe neka pitanja od suštinskog značaja za evropsko jedinstvo.

“Sramota je to reći, ali potreban je određeni pritisak unutar same Evrope da se sve što je obećano zaista i ostvari… Antievropski je kada jedna osoba blokira odluke koje su važne za ceo kontinent ili koje su već dogovorene”, istakao je Zelenski, prenosi Tanjug.

Napomenuo je i da je Ukrajina ispunila zahtjeve, ali da sada postoje ozbiljne poteškoće sa otvaranjem prvog i drugih pregovaračkih klastera u vezi sa pristupanjem Ukrajine EU.

“Evropski napori koji bi trebalo da donesu više bezbjednosti i mira su takođe stalno blokirani. I mislim da je to pogrešno. Evropa mora da ima način da spriječi pojedinačne igrače da blokiraju ono što je svima neophodno”, istakao je predsjednik Ukrajine.

Ocijenio je i da “ako govorimo o tome da Evropa mora da bude jača u globalnoj konkurenciji, treba da govorimo i o tome da proces donošenja odluka u Evropi bude brži, fleksibilniji, efikasniji – bilo u politici, odbrani, ekonomiji, industriji ili bilo kojoj drugoj oblasti”.

“Evropi je potrebna brzina u donošenju odluka i jasni alati za zaštitu od nepotrebnih blokada. Ukrajina je dio Evrope, a Evropa je jedan od igrača u globalnim mirovnim naporima. Učinili smo sve da Evropa bude ravnopravna sa drugima u ovim naporima i mirovnim pregovorima. I to smo postigli”, rekao je on.

Kako je naveo, tokom telefonskog razgovora sa Trampom u srijedu nije bilo riječi o pitanju jurisdikcije nad Krimom, komentarišući pisanje medija da Tramp razmatra da prizna Krim kao rusku teritoriju kao dio načina da se okonča rat.

“Što se tiče vašeg pitanja o Krimu, ukrajinskom poluostrvu Krim, Tramp nije pokrenuo ovo pitanje sa mnom. Jednom sam razgovao o Krimu sa njim još u martu u Njujorku. Njega je samo zanimalo kako to izgleda: šta je na njemu, zašto ga Ukrajinci toliko vole, jer je čuo da Ukrajinci veoma vole Krim”, rekao je Zelenski.

Istakao je i da bez Ukrajinaca Krim umire, pošto je sva logistika poluostrva povezana sa kopnom Ukrajine, a osim toga, kako je naveo, tu nema turizma već 11 godina.

“Možete da radite šta god hoćete: hotele sa 5 zvjezdica, mnogo različitih zgrada, ali nećete tamo dovesti milione turista. Ukrajinci su se tamo odmarali, jer je to njihova priroda. I niko ništa ne radi po tom pitanju. Tamo sada ljudi nemaju plate, nema ničega. Sva ta priroda jednostavno umire”, rekao je Zelenski.

On je naveo i da nikada nije rekao da je spreman da razgovara o pitanju neutralnosti Ukrajine.

“Ovo pitanje su postavili Rusi. Kada su nam došli sa ultimatumom…, Putin nije ni predlagao, zahtijevao je od nas da smanjimo ukrajinsku vojsku (…) na 50-80 hiljada. Zamislite razliku: sada vojska od 800.000 koči Ruse, odnosno zamislite šta su htjeli. Neutralnost znači svako nesvrstavanje. Onda su htjeli da mi priznamo okupirane teritorije kao ruske, a tu je bilo još mnogo toga. Uvijek smo govorili da ne razumijemo baš o čemu razgovaramo. Ovo je ultimatum. Ovo nije prijedlog za okončanje rata”, naglasio je Zelenski.

On je negirao i da je sa Trampom razgovarao o vlasništvu nad ukrajinskim nuklearnim elektranama.

“SAD žele da Zaporošku nuklearnu elektranu (ZNPP) preuzmu od Rusa i žele da investiraju, modernizuju. Ovo je drugo pitanje. Ovo je otvoreno pitanje. Možemo da razgovaramo o tome. Ali definitivno nismo razgovarali o pitanju vlasništva sa predsjednikom Trampom”, rekao je ukrajinski lider.

Takođe je naglasio da sve nuklearne elektrane pripadaju narodu Ukrajine i da to nije privatno vlasništvo.

“Ali sva nuklearna energija pripada državi Ukrajini. A privremeno okupirani region Zaporožja sa gradom Energodar, gdje se nalazi ova okupirana stanica, takođe pripada ukrajinskoj državi. I svi to priznaju, priznaju je i razne institucije, uključujući IAEA”, napomenuo je Zelenski.

Dodao je i da je u razgovoru sa Trampom istakao i nezakonitost obnavljanja rada ZNPP bez vraćanja Ukrajini.

Predsjednik Tramp me je pitao: ‘Šta mislite o ovoj stanici?’ Rekao sam mu da neće raditi ni za koga osim ako nije ukrajinska. To je protivzakonito”, naveo je Zelenski.

Napomenuo je i da ne zna da li su predstavnici SAD sa Rusima razgovarali o uslovima za nastavak rada ZNPP.

Svijet

PALA ODLUKA ZA UBISTVO ČARLIJA KIRKA! Sudija iz Jute prelomio

– Osumnjičenom ubici američkog intelektualca Čarlija Kirka, Tajleru Robinsonu (23) biće suđeno za teško ubistvo, odlučio je sudija u gradu Provo, u američkoj saveznoj državi Juta, Toni Graf.

Sudija je uvažio zahtev tužilaca, koji su saopštili da imaju dovoljno dokaza da Tajlera Robinsona izvedu pred sud po optužbi za teško ubistvo, zbog čega bi mogao da se suoči sa smrtnom kaznom, doživotnim zatvorom bez mogućnosti uslovnog otpusta, ili 25 godina do doživotnog zatvora sa mogućnošću uslovnog otpusta, prenosi CBC.

Tužilaštvo je navelo da postoje “ubedljivi” dokazi da je Robinson 10. septembra prošle godine na Univerzitetu Juta u Orumu ispalio hitac koji je usmrtio Kirka (31) tokom jedne od njegovih javnih debata.

Robinson se tereti po sedam tačaka, uključujući teško ubistvo, za koje je u Juti predviđena smrtna kazna.

Odbrana osporava dokaze tužilaštva i tvrdi da nema dovoljno osnova za suđenje, kao i da ubistvo ne ispunjava kriterijume za izricanje smrtne kazne.

Robinson se do sada nije izjasnio o krivici.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Svijet

286 DANA NEIZDRŽIVIH USLOVA! Američki vojnici na ivici snaga, spas od istorijske misije potražili u Aziji!

– Američki nosač aviona “USS Abraham Linkoln” uplovio je danas u tajlandsku luku Laem Čabang, posle izveštaja o pogoršanim uslovima na brodu i problemima sa mentalnim zdravljem pripadnika američke vojske, nakon 286 dana na moru, od čega veći deo vremena na Bliskom istoku.

“USS Abraham Linkoln”, sa oko 5.000 mornara i marinaca, raspoređen je u novembru prošle godine i bio je uključen u američku pomorsku blokadu i borbene operacije u ratu sa Iranom, prenosi Rojters.

Prema rečima američkih demokratskih senatora, taj nosač aviona je postavio moderni rekord po neprekinutim danima koje je proveo na moru.

Komandant Udarne grupe nosača aviona 3, kontraadmiral Robert E. Lofran je kazao u saopštenju da dolazak u Laem Čabang “pruža zasluženu priliku” mornarima i marincima da se odmore i napune energijom.

“To takođe podvlači snažno i trajno partnerstvo i savez između Sjedinjenih Država i Tajlanda. Ono što je ova udarna grupa postigla je zaista istorijsko. Ne mogu biti ponosniji na izuzetan profesionalizam i stručnost koju je pokazao svaki član ovog tima tokom naših operacija”, kazao je Lofran.

Prema saopštenju tajlandskih zvaničnika, “USS Abraham Linkoln” će se, u pratnji drugih američkih ratnih brodova, zaustaviti na Tajlandu, koji je jedini partner Sjedinjenih Američkih Država u kontinentalnoj jugoistočnoj Aziji, na pet dana odmora i oporavka.

(Tanjug) Foto: AP

Nastavi čitati

Svijet

MOSKVA ZADALA SUROV UDARAC! Rusija udara na žilu kucavicu Ukrajine

Rusija sve intenzivnije usmjerava napade na ukrajinsku transportnu i logističku infrastrukturu, a željeznica postaje jedan od važnih ciljeva u pokušaju Moskve da oteža svakodnevni život stanovništva i funkcionisanje zemlje.

Željeznica sve češće na udaru

Ruske snage posljednjih mjeseci pojačale su napade na ukrajinsku transportnu mrežu, uključujući željezničke objekte, dok analitičari smatraju da je jedan od ciljeva otežavanje ukrajinske logistike i povezivanja različitih dijelova zemlje.

Institut za proučavanje rata ranije je ocijenio da Moskva intenzivira napade na željezničku infrastrukturu kako bi poremetila ukrajinske logističke operacije u pozadini fronta.

Poseban pritisak posljednjih sedmica zabilježen je i na jugu zemlje, gdje ruske snage napadaju transportne pravce, mostove i graničnu infrastrukturu između Ukrajine i Moldavije.

Prema procjenama analitičara, takvi napadi imaju za cilj da otežaju ukrajinski uvoz i izvoz, ali i da zemlju dodatno izoluju od evropskih saobraćajnih i trgovinskih pravaca.

Pritisak na civile i ukrajinski moral

Napadi na saobraćajnu infrastrukturu uklapaju se u širu rusku strategiju udara na objekte koji su ključni za normalno funkcionisanje ukrajinskih gradova, uključujući energetsku mrežu, industrijske pogone i civilnu infrastrukturu.

Ukrajinske vlasti tvrde da Moskva takvim udarima pokušava ne samo da oslabi vojne kapacitete zemlje nego i da izvrši psihološki pritisak na stanovništvo i oslabi njegovu spremnost da nastavi otpor.

Rusija, s druge strane, tvrdi da napada objekte povezane sa ukrajinskim vojnim potencijalom i odbacuje optužbe da namjerno gađa civile. Analitičari upozoravaju da bi napadi na energetsku, transportnu i drugu kritičnu infrastrukturu mogli dodatno da se pojačavaju, posebno zbog nedostatka raketa-presretača za ukrajinske sisteme protivvazdušne odbrane.

Nastavi čitati

Aktuelno