Connect with us

Svijet

POPLAVE U LIBIJI BIBLIJSKIH RAZMJERA: Kvartovi sa hiljadama ljudi završili u moru

Više od 5.300 tijela pronađeno je u libijskom gradu Derna, a očekuje se da će se broj poginulih u poplavama značajno povećati, možda čak i udvostručiti, izjavio je Hičem Abu Čkiuat, ministar civilnog vazduhoplovstva u administraciji koja vodi istočnu Libiju.

“More neprestano izbacuje desetine tijela”, rekao je Čkiuat za Reuters, navodeći da će obnova Derne koštati milijarde dolara.

Pretpostavlja se da je više od 10.000 ljudi nestalo nakon što su obilne kiše na istoku Libije dovele do urušavanja dvije brane, zbog čega je još vode stiglo u već poplavljena područja.

Spasioci i dalje tragaju za tijelima poginulih u poplavama, rekao je Tarek al-Haraz, portparol istočne libijske vlade.

Al-Haraz je rekao da su čitavi kvartovi, odnosno da je četvrtina grada uništena ili odnesena u more zajedno sa hiljadama ljudi.

“Cijele porodice su nestale zbog smrtonosne oluje. Mnogi leševi nisu mogli da budu identifikovani i nisu bili sahranjeni”, rekao je Al-Haraz.

Margareta Haris, portparolka Svjetske zdravstvene organizacije, kazala je da su poplave koje su pogodile Libiju epskih razmjera.

“Ovo je katastrofa u svakom smislu te riječi, ogromna tragedija. Nema mjesta za bilo kakvu međunarodnu pomoć – one koje smo izgubili ne možemo da vratimo”, rekao je jedan stanovnik Derne.

Spasioci u Libiji suočavaju se sa logističkim i političkim preprekama u pokušaju da dođu do pogođenih područja. Brojni putevi su uništeni, a morski koridor je još zatvoren.

Međunarodna Organizacija za migracije (IOM) u Libiji saopštila je juče da je najmanje 30.000 osoba raseljeno u Derni, gradu koji je najviše pogođen olujom “Daniel”.

IOM je naveo da je poznato da je 6.085 osoba raseljeno u drugim područjima pogođenim olujom, uključujući Bengazi.

Derna je najteže pogođena poplavama nakon snažne oluje na istoku Libije. Za vrijeme oluje urušile su se dvije brane.

Satelitske fotografije Derne prije i nakon poplava pokazuju štetu i ogromne razmjere poplava koje su pogodile taj istočni lučki grad, tako da je relativno uzak plovni put kroz centar grada sada nekoliko puta širi, a da su sve zgrade koje su se nalazile duž puta srušene, prenio je Reuters.

Fotografije takođe pokazuju da je ogromna šteta pričinjena i u drugim dijelovima grada gdje su srušene zgrade u poplavama.

U Derni se čak 6.000 ljudi i dalje vodi kao nestalo, rekao je Osman Abduldžalil, ministar zdravlja u istočnoj libijskoj Vladi, za libijsku televiziju Almasar.

On je kada je obišao grad situaciju nazvao katastrofalnom. Vjeruje se da je voda odnijela čitave kvartove u gradu, navele su vlasti.

Antonio Gutereš, generalni sekretar UN, uputio je saučešće libijskim vlastima i porodicama poginulih, objavio je BBC.

Gutereš je rekao da UN rade sa vlastima na procjeni potreba i podršci u naporima za pružanje pomoći.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procjenjuje da je više od 1,8 miliona ljudi pogođeno poplavama u Libiji.

Uragan “Daniel” pogodio je istočni dio Libije tokom vikenda i ostavio hiljade ljudi zarobljene u poplavljenim kućama, rekao je šef delegacije Međunarodnog crvenog krsta u Libiji Tamer Ramadan.

Oštećene su bolnice, a pojedine i potpuno uništene. Svuda nedostaju zalihe – od vode, hrane, do medicinske opreme.

Libijska Vlada objavila je trodnevnu žalost u svim pogođenim gradovima, nazivajući ih “oblastima katastrofe”.

Pripadnici Hitne pomoći, ekipe Vlade i stanovnici danonoćno tragaju za preživjelima.

Libija, zemlja bogata gasom i naftom, nalazi se u političkom haosu otkako je Muamer Gadafi zbačen i ubijen 2011. godine. Dvije vlade pretenduju na vlast. Jedna je na istoku, a druga ima sjedište u Tripoliju na zapadu zemlje.

Sjedinjene Američke Države, Njemačka, Iran, Italija, Katar, Turska i Egipat su među zemljama koje su poslale ili su spremne da pošalju pomoć.

Related Topics:

Svijet

ŠOK ODLUKA VIKTORA ORBANA: Mađarska se povlači iz Međunarodnog krivičnog suda u Hagu

Mađarska se povlači iz Međunarodnog krivičnog suda u Hagu.

Mađarska je u četvrtak saopštila da će započeti postupak povlačenja iz Međunarodnog krivičnog suda (MKS) u Hagu.

“Mađarska će se povući iz Međunarodnog krivičnog suda”, napisao je Gergelj Guljaš, šef kabineta premijera Viktora Orbana, u kratkoj izjavi.

“Vlada će u četvrtak pokrenuti postupak povlačenja u skladu sa ustavnim i međunarodnim pravnim okvirom”.

Ovo saopštenje uslijedilo je kada je izraelski premijer Benjamin Netanjahu stigao u mađarsku prijestonicu, Budimpeštu, uprkos međunarodnoj potjernici koja je izdata protiv njega zbog rata u Gazi.

Vlada Mađarske pozvala je Netanjahua u novembru, nakon što je MKS, izdao potjernicu optužujući ga za zločine protiv čovječnosti.

Orban, blizak saveznik Netanjahua, potjernicu je nazvao “skandalozno drskom” i “ciničnom”.

Zemlje članice MKS-a, kao što je Mađarska, obavezne su da pritvore osumnjičene za kojima je raspisana potjernica, ako kroče na njihov tlo, ali sud nema načina da to sprovede i oslanja se na države da se pridržavaju njegovih odluka.

Nastavi čitati

Svijet

OŠTRE REAKCIJE NAKON TRAMPOVE ODLUKE: Lideri kipte od bjesa, Kina prijeti, zanimljive riječi njegove omiljene evropske liderke

Nakon Trampove odluke o uvođenju carina usljedile su oštre reakcije svjetskih lidera.

Predsjednik Donald Tramp objavio je u srijedu odluku o uvođenju 10% carine na sav uvoz u Sjedinjene Države, uz dodatne povećane carine za ključne trgovinske partnere. Ova odluka izazvala je oštre reakcije širom svijeta, pri čemu su neki lideri najavili kontramere, dok su drugi izrazili zabrinutost zbog mogućeg trgovinskog rata.

Tramp je odluku pravdao kao “recipročne” carine, odgovor na trgovinske barijere koje druge zemlje postavljaju američkoj robi. Evropska unija je među pogođenima, suočavajući se sa carinama od 20%.

Oštre reakcije evropskih lidera
Italijanska premijerka Đorđa Meloni, inače bliska Trampu, ocjenila je carine kao “pogrešne” i upozorila da bi mogle oslabiti Zapad.

“Radićemo na sporazumu sa SAD kako bismo izbjegli trgovinski rat koji nikome ne koristi”, poručila je ona.

Poljski premijer Donald Tusk istakao je da “prijateljstvo znači partnerstvo” i pozvao na recipročne tarife. Irski premijer Majkl Martin izrazio je “duboko žaljenje”, dok je švedski premijer Ulf Kristerson poručio da Švedska ne želi trgovinske barijere i da je potrebno pronaći rješenje za nastavak saradnje.

Španski premijer Pedro Sančez naglasio je da će njegova vlada zaštititi nacionalne interese, dok je danski ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen kritikovao odluku SAD kao štetnu i nepotrebnu.

“Evropa će ostati ujedinjena i odgovoriti snažno i proporcionalno”, izjavio je on.

Manfred Veber, predsjednik Evropske narodne partije, nazvao je Trampove carine “napadom iz straha” koji šteti obje strane Atlantika.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen najavila je da će se obratiti javnosti iz Brisela.

Reakcije Velike Britanije i Švajcarske
Britanski sekretar za trgovinu Džonatan Rejnolds izjavio je da će London ostati miran i posvećen postizanju trgovinskog sporazuma sa Vašingtonom.

“Imamo niz alata na raspolaganju i nećemo oklevati da ih upotrebimo”, dodao je on.

Švajcarska predsjednica Karin Keler-Sater poručila je da će Savezno veće brzo procjeniti sledeće korake, ističući da je dugoročna ekonomska stabilnost zemlje prioritet.

Odnosi sa Kanadom i Meksikom
Za sada, Kanada i Meksiko su pošteđeni nove globalne carine od 10%, ali carine do 25% na određene proizvode iz ovih zemalja ostaju na snazi, uključujući mjere usmjerene na kontrolu krijumčarenja fentanila.

Kanadski premijer Mark Karni ocjenio je da su neki elementi trgovinskih odnosa sa SAD sačuvani, ali je najavio da će se Kanada boriti protiv carina na čelik i aluminijum.

“Trampove tarife fundamentalno menjaju međunarodni trgovinski sistem”, upozorio je Karni.

Azija i Pacifik: Kritike i pozivi na smirenost
Australijski premijer Entoni Albanez ocjenio je odluku kao “neprijateljski čin” i upozorio da će potrošači snositi najveći teret.

“Nećemo se uključiti u spiralu trgovinskog rata koja vodi višim cijenama i sporijem rastu”, rekao je on.

Novozelandski ministar trgovine Tod Meklej istakao je da slobodna trgovina ostaje ključna za ekonomiju njegove zemlje i da će zvaničnici razgovarati sa Vašingtonom kako bi ublažili posledice carina.

Privremeni predsjednik Južne Koreje Han Duk-su naložio je hitne mjere podrške kompanijama pogođenim carinama i zatražio od ministra industrije da pregovara sa SAD o smanjenju negativnog uticaja.

Latinska Amerika: Odgovor kroz institucije
Brazilsko ministarstvo spoljnih poslova izrazilo je žaljenje zbog novih carina i najavilo mogućnost obraćanja Svetskoj trgovinskoj organizaciji (STO). Kolumbijska ministarka spoljnih poslova Laura Sarabija poručila je da se analiziraju mjere zaštite nacionalne industrije i izvoznika.

Trampove carine otvaraju novo poglavlje u globalnim trgovinskim odnosima, dok zemlje širom svijeta traže način da zaštite svoje ekonomske interese i izbjegnu eskalaciju trgovinskih tenzija.

Reakcija Kine
Kinesko ministarstvo trgovine poziva SAD da “odmah ukinu ove jednostrane carinske mjere i trgovinske sporove reše na odgovarajući način kroz ravnopravan dijalog sa svojim partnerima”.

“Kina se odlučno protivi ovom potezu i preduzeće odlučne kontramere da zaštiti svoja prava i interese”, rekao je portparol.

Kina je možda najteže pogođena Trampovom odlukom jer je na svu kinesku robu nametnuta dodatna carina od 34 odsto – povrh već postojećih 20 odsto.

(Jutarnji)

Nastavi čitati

Svijet

POSLJEDICE ĆE BITI STRAŠNE: Tramp EU uveo carine od 20%, obratila se Von der Leyen

Predsjednik Evropske komisije Ursula von der Leyen na više je jezika u video obraćanju komentarisala Trampove carine: na engleskom, njemačkom i francuskom.

Američke carine “težak su udarac” svjetskoj privredi i Evropska unija priprema protivmjere ako pregovori ne uspiju, rekla je Von der Leyen.

“Već finalizujemo prvi paket protivmjera kao odgovor na carine na čelik”, rekla je u izjavi koja je pročitana u Samarkandu, u Uzbekistanu, uoči samita o partnerstvu između EU i Srednje Azije.

“Dodatno pripremamo nove protivmjere kako bismo zaštitili svoje interese i svoja preduzeća ako pregovori ne uspiju”, zaključila je.

Von der Leyen kaže da će posljedice američkih carina biti “ogromne”.

“Globalna privreda pretrpjeće velike štete, neizvjesnost će se povećati i potaknuti dodatni protekcionizam. Posljedice će biti strašne za milione ljudi širom svijeta, posebno za najranjivije zemlje koje su sada podložne najvišim američkim carinama”, rekla je Von der Leyen.

“Milioni građana suočiće se s višim računima za namirnice, lijekovi će poskupjeti, kao i prevoz. Inflacija će rasti”, navela je.

“Svi će patiti”

Na konferenciji za medije dodala je da će sve firme, “velike i male, patiti od prvog dana”, pogođene poremećajima opskrbnih lanaca, većom neizvjesnošću te teškom birokratijom.

“Troškovi poslovanja sa Sjedinjenim Državama drastično će porasti”, rekla je.

“Štaviše, čini se da u tom neredu nema reda. Ne postoji jasan put kroz kompleksnost i haos koji pogađa sve trgovinske partnere SAD-a”, istaknula je Von der Leyen.

“Mi smo ujedinjeni”

“Ako napadnete jednog od nas, napali ste sve nas”, rekla je Von der Leyen te naglasila zajednički stav Evrope.

“Mi smo u ovome zajedno: ako napadnete jednog od nas, napali ste sve nas”, rekla je Von der Leyen. “Naše jedinstvo naša je snaga.”

Istakla je da će Evropa “stajati uz one koji su izravno pogođeni”, napomenuvši ranije da neke od najranjivijih zemalja svijeta snose najveći teret visokih carina.

“Europa je ujedinjena – za poduzeća, građane i za sve Europljane. Nastavit ćemo graditi mostove sa svima onima kojima je, poput nas, stalo do poštene trgovine temeljene na pravilima kao osnovi prosperiteta”, rekla je Von der Leyen.

Podsjetimo, Tramp je ranije najavio minimalnu carinu od 10% na većinu robe koja se uvozi u Sjedinjene Američke Države, s višom stopom od 20% za Evropsku uniju, čime je dodatno pojačao globalni trgovinski rat koji prijeti rastom inflacije i usporavanjem ekonomskog rasta u SAD-u i širom svijeta, prenosi Index.

Nastavi čitati

Aktuelno