Connect with us

Društvo

PORESKA UPRAVA OSTAJE PRAZNIH RUKU! Ništa od naplate duga

Dug veći od 50.000 maraka prema Poreskoj upravi Republike Srpske imaju 954 preduzeća, a listu deset najvećih dužnika predvode propale firme u stečaju, od kojih novac, prema riječima stručnjaka, u najvećoj mjeri nikada neće biti naplaćen.

Riječ je, navedeno je u odgovoru Ministarstva finansija RS na poslaničko pitanje o dugovanjima za poreze i doprinose, uključujući i dug po osnovu dospjelih, a neplaćenih rata reprograma, kao i obaveze koje su obuhvaćene postupcima stečaja i likvidacije zaključno sa 1. junom ove godine.

Iz liste dužnika vidljivo je da deset najvećih dužnika, od kojih je osam u stečaju, duguje oko 77 miliona maraka.

Najveći iznos duga ima Fabrika cijevi “Unis” iz Dervente u stečaju, čije su neplaćene obaveze prema Poreskoj upravi teške 16,19 miliona maraka. Na drugom mjestu je preduzeće “Dobojputevi”, takođe u stečaju, koje je dužno 11,7 miliona KM, dok treća neslavna pozicija pripada kompaniji “Nova forma” iz Doboja, koja duguje 9,13 miliona.

Prema podacima objavljenim na sajtu Narodne skupštine RS višemilionska dugovanja imaju i propala preduzeća “Neimarstvo” Trebinje, zatim “Farmland” Nova Topola, “Unigrad” Istočna Ilidža, “Mehanika” Zvornik, Rudnik olova i cinka “Sase” Srebrenica te “FMSH” Pale. Među deset najvećih dužnika je i preduzeće “Budućnost” iz Šamca.

Među poreskim dužnicima ima i preduzeća koja su u procesu likvidacije, između ostalog, tu je Institut za urbanizam, građevinarstvo i ekologiju RS čije neplaćene obaveze dostižu 2,6 miliona KM, kao i ŽGP “Doboj”, koji duguje 2,4 miliona maraka.

Višegodišnja stečajna upravnica Dosta Baraković rekla je za “Glas” da praksa pokazuje da, kada su u pitanju propala preduzeća, ogroman iznos sredstava nikada ne bude naplaćen.

– Vrlo rijetko se desi da u potpunosti budu izmirena sva potraživanja nakon prodaje imovine, budući da se stečaj otvori obično kada preduzeće bude opterećeno velikim dugovima. Pitanje je zašto Poreska uprava dozvoli gomilanje obaveza i na vrijeme, to jest blagovremeno ne pokrene prijedlog za pokretanje stečaja, jer su obično oni ti koji ostanu u velikom dijelu nenamireni – istakla je Barakovićeva.

Ona je pojasnila da se sva nenamirena dugovanja nakon zaključenja stečaja i brisanja preduzeća iz registra otpisuju.

– Stečajni upravnik po okončanju stečaja dužan je Poreskoj upravi da dostavi odjavu JIB-a i pravosnažno rješenje o zaključenju da bi oni na osnovu toga izvršili otpis nenaplaćenih obaveza. U praksi se dešava da stečajni upravnici to ne urade pa se godinama vode dugovanja preduzeća koja su ugašena. To su tehničke stvari koje se ne završe do kraja – pojasnila je Barakovićeva.

I ekonomista Marko Đogo saglasan je da veliki iznos dugovanja nikada neće biti naplaćen.

– Problem je nedostatak kapitalističke kulture. Osnova savremenih privrednih sistema je da nema privilegovanih kada je u pitanju plaćanje poreza. Mi još imamo varijantu socijalne države gdje se dopušta da preduzeća za koja se smatra da su od strateškog značaja godinama gomilaju dugove. Država, kako bi izašla radnicima takvih firmi u susret, to dopušta, što je pogrešno, jer akumulira probleme do nivoa kada oni postanu do te mjere veliki da se ne mogu ni sanirati. Firme koje imaju milionska dugovanja trebalo je davno ugasiti – kazao je Đogo.

Bankarski sistem

Marko Đogo kaže da bankarski sistem ni izbliza ne pogađaju problemi poreskog sistema, zbog jasnih pravila.

– Čim se 30 dana kasni sa uplatom u bankama se pali alarm, nakon 90 dana to je već problem, a sa 270 dana se novac isknjiži na teret vlastitog kapitala. Preduzeće godinama ne plati porez i to se vodi kao dug koji se mora naplatiti što nije realno – kazao je Đogo.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčani periodi uz mogućnost pljuskova i grmljavine

U Bosni i Hercegovini preovladavaće promjenljivo oblačno vrijeme sa sunčanim intervalima. Tokom dana dolazi do postepenog povećanja oblačnosti, uz nestabilne vremenske prilike. U drugom dijelu dana lokalno su mogući pljuskovi i grmljavina širom zemlje, a jači pljuskovi očekuju se na području Bosne.

Vjetar je slab do umjerene jačine, uglavnom zapadnog i jugozapadnog smjera. Jutarnje temperature vazduha kreću se većinom između 5 i 10 stepeni, na jugu do 14, dok se najviše dnevne temperature očekuju između 20 i 26 stepeni Celzijusa.

Nastavi čitati

Društvo

HOĆE LI SE PONOVITI SITUACIJA IZ ŠPANIJE? Balkanu ovog ljeta prijeti novi veliki nestanak struje

Institut za energiju jugoistočne Еvrope (IЕNЕ) sa sjedištem u Atini upozorio je da, tokom ljeta i povećane potrošnje električne energije na Balkanu, postoji prijetnja od novog zamračenja, sličnog onom koje su u junu prošle godine doživjele Albanija, Crna Gora, BiH i dio Hrvatske.

Obnovljivi izvori
– Jugoistočna Еvropa mogla bi da bude ranjiva na nestanak struje zavisno od uslova. Pažljivim planiranjem, regionalnom koordinacijom i pravovremenim ulaganjem, region može da ublaži te rizike i nastavi da gradi čistiju i sigurniju energetsku budućnost – ocijenio je IЕNЕ u analizi „Koliko je jugoistočna Еvropa ranjiva na nestanak struje?“, koja je inicirana i nedavnim nestankom struje u Španiji i Portugaliji.

Ranjivost sistema u ovom dijelu Еvrope, kako se navodi u analizi, posljedica je nepovoljnog energetskog miksa Grčke, koja 45 posto svojih godišnjih potreba za strujom osigurava iz elektrana na obnovljive izvore energije, pa u određenim danima velike solarne ili vjetroelektrane mogu osigurati i do 80 posto potrošnje.

Univerzitetski profesor Nedim Suljić kaže za Avaz da se elektroenergetski sistem na Balkanu s razlogom može nazvati sistemom spojenih posuda.

Visoka potrošnja
– Veliki kvar u ljeto prošle godine dogodio se zbog ogromnog preopterećenja energetskog sistema, jer su bile visoke temperature vazduha, potrošnja električne energije je bila izuzetno visoka radi hlađenja stambenih i poslovnih prostora i došlo je do „ispadanja“ pojedinih dalekovoda. Ako jedan dalekovod, koji je vezan na isporuku električne energije ka susjednoj državi, „ispadne“ iz sistema radi preopterećenja, onda imamo domino efekat i „ispadanje“ i drugih dalekovoda koji imaju svoje sistema zaštite u slučaju preopterećenja – pojašnjava Suljić.

Sličan pad sistema, dodaje, možemo očekivati i ovog ljeta, jer se očekuju visoke temperature, značajno povećana potrošnja struje, a u prenosnu mrežu dalekovoda nije bilo ulaganja.

Ističe potrebu jedinstvene strategije za uključivanje elektroenergetskih sistema zemalja bivše Jugoslavije u elektroenergetski sistem zemalja ЕU, što je jedan od zahtjeva i Еnergetske zajednice.

Avaz

Nastavi čitati

Društvo

Nova pravila ulaska u Njemačku: Više stotina ljudi VRAĆENO sa granice!

Uvođenje pojačanih graničnih kontrola u Njemačkoj od 7. maja ozbiljno remeti međunarodni autobuski saobraćaj, posebno uoči ljetne sezone.

Ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrindt najavio je strože mjere koje su dio migracione politike kancelara Fridriha Merca (CDU), a među njima je i mogućnost da se tražioci azila odmah odbiju na granici.

Ove promjene izazvale su brojne kritike, prije svega zbog nedostatka koordinacije sa susjednim državama.

Na granici već odbijeno 739 ljudi, među njima i tražioci azila

Podaci Ministarstva unutrašnjih poslova pokazuju da je samo u prvih sedam dana primjene novih mjera njemačka savezna policija odbila 739 osoba na ulasku u zemlju. Među njima se našla i 32 tražioca azila. Jedan od incidenata zabilježen je 11. maja u Triru, kada su četvorica azilanata vraćena u Luksemburg nakon provjere autobusa.

Autobusi, zajedno s manjim teretnim vozilima, posebno su podložni provjerama. Policija navodi da se tim prevoznim sredstvima često koriste ljudi koji pokušavaju da uđu u Njemačku bez validnih dokumenata. Iako ministar Dobrindt naglašava da odgovornost nije na prevoznicima već na institucijama, učestale kontrole dovode do kašnjenja i stvaraju neprijatnosti putnicima.

Podjele oko mjera: Vlada ih brani, putnici trpe

Dok vlasti nove kontrole pravdaju borbom protiv ilegalnih migracija, kritičari upozoravaju da se ovakvim potezima ozbiljno remeti normalno funkcionisanje putničkog saobraćaja. Mnogi prevoznici, ali i putnici iz regiona, uključujući i Srbiju, već osjećaju posljedice, prenosi Feniks magazin.

Nastavi čitati

Aktuelno