Rudari rudnika Kakanj, Zenica i „Abid Lolić“ stupili su u generalni štrajk i radnički neposluh zbog neisplaćenih plata.

Rudari tri rudnika u Bosni i Hercegovini stupili su u generalni štrajk zbog neisplaćenih plata i teških uslova rada. Proizvodnja je zvanično obustavljena u pogonima RMU Kakanj, RMU Zenica, te RMU “Abid Lolić” – Han Bila.

Jutros je kulminiralo u rudniku “Abid Lolić” u Han Biloj, gdje su komorati potpuno zaustavili trake i odbili sići u jame jer još uvijek nisu dobili zarađenu platu za mjesec maj. Kako ističu, situacija je postala neizdrživa i na ovaj potez su bili primorani kako bi prehranili svoje porodice.

U Zenici spavaju na podu doma
Ništa bolja situacija nije ni u Zenici. Iako je RMU Zenica u fazi zatvaranja, agonija preostalih radnika se nastavlja. Zenički rudari tako nisu primili topli obrok za mart, kao ni plate za april i maj.

Rudari su prethodnu noć proveli u sindikalnom domu. Radnici su su proveli spavajući na podu prostorija doma, poručivši da odatle ne idu dok im se ne isplati ono što su pošteno zaradili.

U štrajk su stupili i radnici Rudnika mrkog uglja Kakanj, kojima takođe kasni majska plata. Da stvar bude gora, ovo je već četvrti mjesec zaredom kako uprava ovog rudnika kasni sa isplatama, a radnicima u ovom trenutku niko ne može da potvrdi kada bi novac uopšte mogao leći na njihove račune.

Rudari poručuju da se proizvodnja u sva tri rudnika neće pokrenuti sve dok se ne ispune njihovi jasni zahtjevi i ne isplate zaostala dugovanja.

U Bosni i Hercegovini počela je berba borovnica i malina, trenutno najprofitabilnijih voćarskih kultura. Preživjele su mrazeve, rod je dobar, a ni prodaja nije problem.

Maline su duže vrijeme imale slabu otkupnu cijenu pa je mnogo zasada iskrčeno. Međutim, sirotinjska voćka, kako je zovu, posljednje dvije godine bilježi veliki rast što se tiče otkupne cijene, piše Agroklub.

Posljedica manjka ponude na tržištu, nedostatka radne snage i nepovoljnih vremenskih uslova, zbog čega najbolje prolaze malinari koji izbjegnu proljećne mrazeve.

Dobri prinosi
Berba malina je počela, a ove godine, prinosi se kreću od 500 kilograma pa i do tone po dunumu. Otkupna cijena je od 12 KM pa čak i 15 KM po kilogramu. Uz to, kvalitet je odličan, nije bilo jakog napada bolesti i štetočina, a bilo je i padavina, ravnomjerno raspoređenih do berbe.

Oni voćari koji su odlučili da ne prekinu s proizvodnjom malina sad ubiru plodove svog rada, a slično je i sa proizvođačima borovnica, koja bilježi i najveći rast što se tiče novih površina.

Još nije došlo do zasićenja tržišta ovom voćkom, što se može zahvaliti i činenici da borovnica u našim krajevima dolazi dvije sedmice ranije u odnosu na onu iz Poljske, koja je najveći proizvođač, pa se lako može prodati na domaćem, a ako bi se proizvođači bolje organizovali, i na inostranom tržištu.

Ima i organskih borovnica
Prinosi takođe dolaze i do tone po dunumu. Prodajne cijene kreću se od 14 pa čak i 20 KM po kilogramu, za organsku borovnicu.

Ova kultura nije teška što se tiče zaštite pa se sve više proizvođača odlučuje za organsku proizvodnju, zbog čega je i prodajna cijena nešto viša.

Očekuje se da će se i u narednim godinama nastaviti trend rasta površina pod borovnicom u cijeloj BiH.

Sad je do proizvođača da se bolje organizuju i pokušaju izlazak na inostrano tržište jer bi otkupna cijena, koja bi bila u evrima, donijela još veći profit.

Ukoliko se cijena nafte na svjetskom tržištu zadrži na sadašnjem nivou ili nastavi da pada, građani u Bosni i Hercegovini uskoro bi mogli plaćati gorivo jeftinije za pet do deset feninga po litru, poručuju stručnjaci.

Naime, kako je za “Nezavisne novine” kazao Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, juče, 15. juna, cijena barela nafte na svjetskim berzama iznosila je oko 83 dolara.

Stručnjaci: Pad cijene nafte otvara prostor za pojeftinjenje
“Ukoliko se ova cijena zadrži i u narednim danima, trebalo bi da dođe do pojeftinjenja goriva na benzinskim pumpama za između pet i deset feninga po litru. Već se približavamo nivoima cijena koje su bile prisutne prije izbijanja sukoba na Bliskom istoku”, rekao je Bečarević.

On je pojasnio da je prije eskalacije sukoba cijena barela nafte na svjetskim tržištima iznosila oko 75 dolara.

“U slučaju daljeg pada cijene nafte prema tom nivou, mogli bismo se dodatno približiti željenim cijenama goriva. Ipak, ne možemo očekivati potpuni povratak na ranije nivoe, jer na konačnu cijenu utiču i drugi troškovi. Međutim, približavamo se rasponu od 2,5 do 2,8 KM po litru”, istakao je Bečarević.

Dodao je da se cijene naftnih derivata u Sarajevu trenutno razlikuju od pumpe do pumpe, ali se uglavnom kreću oko tri marke po litru, što pokazuje da postoji prostor za njihovo dodatno snižavanje.

“Sa sadašnjim padom cijena barela, ima prostora za dodatno snižavanje cijena”, kazao je Bečarević za “Nezavisne novine”.

Trenutne cijene i kretanja na tržištu
I Đorđe Savić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da se, ukoliko se nastavi trenutni trend pada cijena na berzi, može očekivati i pojeftinjenje goriva na domaćem tržištu.

“Danas cijene na berzi bilježe pad. Ukoliko ostanu na tom nivou ili nastave da padaju, možemo očekivati i sniženje cijena goriva od oko pet do 10 feninga”, naveo je Savić.

Podsjećamo, cijene goriva u BiH počele su da rastu nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku, koja je počela krajem februara, kada su na pojedinim benzinskim pumpama dostizale i gotovo četiri KM po litru.

Međutim, usljed pada cijene nafte na svjetskom tržištu, došlo je do postepenog pojeftinjenja naftnih derivata, pa se cijene dizela na pojedinim pumpama trenutno kreću i ispod tri KM po litru.

Vladine mjere i podrške
Naime, Vlada Republike Srpske je na sjednici održanoj 1. aprila 2026. godine donijela odluku o direktnoj podršci, kojom je propisano da pravna lica, samostalni preduzetnici i fizička lica ostvaruju pravo na umanjenje obaveze plaćanja prilikom kupovine bezolovnog benzina i dizel goriva u iznosu od 0,1 KM po litru na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj.

A Vlada Republike Srpske juče je, 15. juna, produžila ovu mjeru do 15. jula.

Globalna dešavanja utiču na tržište nafte
Podsjetimo, cijena sirove nafte tipa brent u ponedjeljak je pala za 3,45 dolara po barelu nakon što su SAD i Iran najavili okončanje sukoba.

Brentom se trenutno trguje po cijeni od 83,88 dolara po barelu, prenosi Sky News.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je nakon postizanja dogovora odobreno ponovno otvaranje Ormuskog moreuza i trenutno ukidanje pomorske blokade.

Prethodno je pakistanski premijer Šehbaz Šarif saopštio da su SAD i Iran postigli mirovni sporazum te da su obje strane proglasile trenutni i trajni prekid vojnih operacija na svim frontovima. Potpisivanje sporazuma očekuje se 19. juna u Ženevi.