Connect with us

Svijet

PORODICA ŠEFA VAGNERA: Majka i žena vlasnice brojnih firmi, SIN RATOVAO

Šef ruske plaćeničke grupe Vagner Jevgenij Prigožin navodno je poginuo u srijedu uveče kad se u Tverskoj oblasti blizu sela Kuženkino srušio privatni avion “embraer legasi” na liniji Moskva – Sankt Peterburg.

Dok se o šefu Vagnera već dosta toga zna, manje toga je poznato u vezi njegove porodice koju je ostavio za sobom.

Ko su članovi Prigožinove porodice?
On je – ili je bio – oženjen i ima troje djece. Prigožinova supruga je Ljubov Valentinovna Prigožina, koja je takođe imućna (neto bogatstvo njenog muža procijenjeno je na milijardu dolara).

Ljubov je farmaceutkinja koja posjeduje butike poznate kao “Muzej čokolade” u Sankt Peterburgu, piše portal Thedistin.com. Ona je 2012. otvorila banju “Kristal” u Sankt Peterburgu koja je sljedeće godina osvojila priznanje “Savršenog banjskog projekta”. Posjeduje kompanije “Nju tehnolodžis SPA LLC” i “Agat”, dio grupe “Konkord”.

“Fajnenšel tajms” piše da je Ljubov igrala “različite uloge” u poslovnom carstvu svog muža, zajedno sa drugim članovima porodice. Prigožinova djeca su, navodi list, sva imala akcije u očevim kompanijama, pri čemu se se one često mijenjale između njih.

Prigožinova djeca
Starija kćerka Polina je 2019. bila akcionar u ruskoj kompaniji “Lahta plaza”, koja se u martu 2022. našla pod američkim sankcijama. Sada je pod kontrolom Prigožinovog sina Pavela.

“Lahta plaza” je, prema korporativnim dokumentima, dijelila revizora i broj telefona sa ruskim kompanijama koje su isporučivale tešku industrijsku opremu rudarskim i šumarskim kompanijama u Africi koje su kasnije sankcionisane od SAD i EU kao paravan Vagnera.

Polina je prvo dijete Prigožina. Rođena je 1992, dok je sin Pavel rođen ili 1996. Ili 1998. Mlađa kćerka Veronika rođena je 2005.

“Fajnenšel tajms” (FT) piše da je plavokosa ruska tinejdžerka koja se amaterski takmičila u skupom sportu, jahanju sa preponama, u mediteranskom odmaralištu Oliva blizu Valensije 20. februara 2022. – četiri dana prije invazije na Ukrajinu – upravo bila Veronika Prigožina.

Jahala je sivog konja Dithara i završila četvrta sa nagradom od 50 evra. I Polina se takmičila na međunarodnim konjičkim disciplinama iako je njen otac bio pod sankcijama, navodi list.

Takmičenja van Rusije
Podaci Međunarodne federacije za konjičke sportove (FEI) pokazuju da su Veronika i Polina od 2014. učestvovale na stotinama takmičenja van Rusije: u Njemačkoj, Francuskoj, Portugalu, Italiji, Belgiji i Španiji. Nijedan od konja koje su jahale na tim takmičenjima nisu bili registrovani na Prigožinovo ime u FEI.

Pol Hendriks, belgijski veterinar, 2015. prodao je konja Kazapiloka čovjeku koji je bio u društvu Poline. Prigožin i njegova porodica tada nisu bili pod sankcijama, navodi FT. Ali, Polina je jahala Kazapiloka 60 puta na međunarodnim konjičkim takmičenjima od prve pojave u italijanskom gradu Areco 2018, dakle nakon što je njen otac sankcionisan.

Krajem 2019, pored sankcija na Prigožinovu ličnu imovinu, uključujući privatni avion, skoro svi konji koje su jahale njegove dvije kćerke iznenada su ponovo registrovani u Ruskoj konjičkoj federaciji na imena drugih ljudi, prema podacima FEI. Među njima je bio i Kazapiloko.

Polina je nakon toga nastavila da se takmiči sa tim konjem u Španiji i Portugalu i nijedan drugi jahač nije se takmičio sa Kazapilokom otkako je ona počela.

Pavel se borio za Vagner u Siriji
O Prigožinovom sinu Pavelu se malo toga zna. SAD su prošle godine rekle da su Polina, Pavel i supruga Ljubov igrali “različite uloge” u Prigožinovom poslovnom carstvu, koje ima koristi od “njegovog favorizovanog statusa u ruskoj eliti”.

Pavel se, prema objavama svog oca na društvenim mrežama, borio za Vagner u Siriji i dobio je priznanje grupe “crni krst” za vojne usluge.

Početkom juna na društvenim mrežama pojavio se snimak na kojem su, prema tvrdnjama savjetnika u ukrajinskom MUP-u Antona Geraščenka, Pavel i Veronika Prigožin.

Snimljeni su kako pjevaju pjesmu u kojoj sebe nazivaju elitom i oligarsima, dok drugi mole za novčiće i ribaju podove”, tvrdi Geraščenko.

Da je video autentičan potvrdio je i sam Prigožin. Tvrdio je da je snimljen u ljeto 2022. i da je video i fotografije ukralo posebno “sajber” odheljenje ruskog ministarstva odbrane, napisao je Geraščenko.

Prigožinova majka Violeta
Osim Prigožina, njegove supruge, Poline i Pavela, na meti zapadnih sankcija je i njegova majka Violeta, bivši ljekar i “trenutni zakoniti vlasnik” firmi “Konkord menadžment i konsultacije” od 2011, “Etalona” od 2010. i “Kreda”, prema javno dostupnim podacima.

FT piše da je Violeta krenula na časove iz slikanja 2017. sa svojih 77 godina, a da je godinu dana kasnije otvorila sopstvenu umjetničku galeriju “Boje života” u centru Sankt Peterburga. Ubrzo je izlagala svoje slike, držala otvaranja i privlačila pažnju medija. Državni Kanal 1 se divio njenoj transformaciji u svijet umjetnosti preko noći.

“Nije mogla da sjedi besposleno i našla je ne samo hobi već novi poziv”, naveo je kanal u izvještaju.

U martu je Violeta, koja sada ima 83 godine, ostvarila neočekivanu pobedu na evropskom sudu. Njeni advokati su ubijedili sudije prvog vijeća Opšteg suda EU u Luksemburgu da ona nema ekonomskih veza sa svojim sinom ili njegovom primarnom kompanijom “Konkord”.

Restrikcije protiv nje su ukinute i Savjet EU je morao da plati njene sudske troškove. Ali, FT piše da korporativna dokumenta i računi Violetine galerije otkrivaju nekoliko preklapanja između njenog i posla njenog sina.

Tako je 2021. reviziju galerije vršila mala kuća “Aksent” iz Sankt Peterburga, koja je takođe revizor za skoro sve kompanije Jevgenija Prigožina, uključujući entitete koji čine “Konkord”, kao i više porodičnih firmi za nekretnine. Najmanje dvije trećine njenih klijenata je povezano sa Prigožinom, navodi list.

Dok presuda evropskog suda ne mora da bude posljednja riječ – Brisel se može žaliti u roku od dva mjeseca – postojeće sankcije protiv Prigožinove porodice su već imale posljedice: njegove kćerke više ne mogu da se takmiče u jahanju po Mediteranu. Njihovi konji više se ne pojavljuju na međunarodnim takmičenjima. U martu 2022. je FEI zabranila učestvovanje jahača iz Rusije i Bjelorusije na njegovim dešavanjima.

A Violeta je u međuvremenu nastavila da izlaže svoje slike u svojoj galeriji.

Smrt Prigožina
Avion u kom se nalazio Prigožin srušio se u regionu Tver dok je letio između Moskve i Sankt Peterburga. Na snimku objavljenom na internetu očigledno se vidi kako mali mlaznjak vuče oblak dima prije nego što je udario u zemlju i izbio u plamen.

Vodeći istraživački novinar o ruskim temama Hristo Grozev prije samo 10 dana dao je izjavu u kojoj je precizirao da će u roku od šest mjeseci ili će Prigožin biti mrtav ili će se desiti još jedan državni udar.

Medijski kanali povezani sa Vagnerom brzo su sugerisali da je ruska protivvazdušna raketa oborila avion.

Vođa Vagnera Jevgeniji Prigožin postao je poznat svjetskoj javnosti nakon uloge njegove plaćeničke grupe u ratu u Ukrajin, prenosi Blic

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno