Connect with us

Politika

POSEBNE SJEDNICE NS RS REZERVISANE ZA DODIKA: Da li vlast bježi od rasprave o GORUĆIM PROBLEMIMA

Kada je opozicija prije nekoliko mjeseci zatražila da se u Narodnoj skupštini Republike Srpske raspravlja o stanju u javnim preduzećima, vladajuća koalicija je rekla „ne“.

Kada je zatražena rasprava o stanju u mljekarstvu, koje je, iz prve ruke, alarmantno, odgovor je ponovo bio „ne“. Trideset posebnih sjednica, a nijedna goruća tema koja se tiče građana, čini se, nije bila dovoljno posebna da bi se našla na dnevnom redu.

Svaki put – obrazloženje slično: opozicija se nije dobro pripremila ili je pokušala da zloupotrijebi „nešto“ u svoju korist.

A druge strane, primjera radi, svaki prijedlog predsjednika SNSD Milorada Dodika bio je dovoljno hitan, dovoljno važan i dovoljno „istorijski“ da dobije svoju posebnu sjednicu.

Zato se sve češće nameće pitanje: da li je problem zaista u „nedovoljnoj pripremljenosti“ opozicije, ili u vrlo selektivnoj spremnosti da se neke teme stave na dnevni red, a druge uporno drže van skupštinske sale?

I zašto vladajuća koalicija, očigledno nezadovoljna kapacitetima opozicije, sama ne inicira sjednice na kojima bi se raspravljalo o gorućim problemima u društvu?

“Tiranija većine”
Šef Kluba poslanika Liste za pravdu i red u NS RS Nebojša Vukanović, za Srpskainfo kaže da je vlast svjesna svoje odgovornosti za potpuno rasulo koje vlada u društvu i da to pokušava da sakrije od naroda.

Tu, prije svega, mislim na stanje u elektroenergetskom sistemu, u javnoj upravi, u radu svih javnih preduzeća, koja posluju u minusima… To su sve suštinska važna pitanja i vlast ne želi da narod čuje razloge teškog stanja u društvu. Ovo je tiranija većine nad manjinom – kaže Vukanović.

Šef Kluba poslanika SNSD u NS RS Srđan Mazalica, za Srpskainfo kaže da vladajuća koalicija ne bježi od rasprave o bilo kakvim pitanjima, ali da se neki red mora znati.

-Već je postignut određeni dogovor između Vlade i mljekara. Naravno da taj dogovor ne rješava sve probleme, ali mi smatramo da je ta kriza privremena, uzrokovana carinama SAD i poremećajima na tržištu u sektoru mljekarstva. Neke stvari, koje je opozicija navela, su vrlo paušalne i netačne, na bazi tih informacija se ne mogu izvući neki zaključci, niti predložiti određene mjere. Mislim da su prave mjere već predložene i dogovorene. Ne stoje primjedbe opozicije, a mjere koje su predložili, u mnogim stvarima, nisu rješive. Postavljene su preširoko. Ne radi se o tome da mi ne želimo da se razgovara o tim temama, međutim, potrebno je eventualno pratiti neke rasprave sveobuhvatno, zato što nije ovaj sektor najviše ugrožen, da bi se izdvajao, ima i drugih sektora u oblasti poljoprivrede koji imaju određene probleme – kaže Mazalica.

I opozicija je, tvrdi on, potpuno zaboravila šta je predložila, što su, kako tvrdi, i dokazali na Kolegijumu.

-Opozicija je sama zaboravila da su ovo predložili, oni su se raspitivali kod nekih od nas o čemu se radi o prijedlogu dnevnog reda za posebnu sjednicu. Vjerovatno su sami u sebi odustali od ove rasprave, tako da mi ne očekujemo da oni posebno insistiraju na tome. Neki od njihovih šefova klubova nisu ni došli na sjednicu Kolegijuma. Na konferenciji za novinare, koju su održali nakon sjednice Kolegijuma, vrlo malo vremena su posvetili ovoj problematici. Više su se bavili troškovima putovanja Kabineta predsjednika, programima reformi i nekim drugim pitanjima – rekao je on.

Smatra da sjednica o problemima u oblasti mljekarstva ne bi dala bilo kakav rezultat.

-Mi ne bježimo od rasprave o bilo kakvom pitanju, ali se ipak treba znati koje odluke se donose na nivou Vlade, a koje na nivou Skupštine. Zakon o podsticajima je nešto što čeka vrijeme i mislim da bi o njemu trebalo da se raspravlja u nekom narednom periodu. Vlada ima određene nadležnosti kada je u pitanju davanje podsticaja, kada je u pitanju donošenje i usvajanje određenih Pravilnika i podzakonskih akata u njenoj nadležnosti. Uvijek se te informacije mogu zatražiti na tački Poslanička pitanja i odgovori. Kada imamo određene resorne tačke dnevnog reda, niko ne pravi problem opoziciji da o tome raspravlja – ističe on.

Na svakoj sjednici NS RS, zaključje Mazalica, bude bar jedna tačka dnevnog reda na kojoj se može otvoriti to i bilo koje drugo pitanje.

-Ne trebaju nam posebne sjednice na te teme i posebno loše pripremljene Informacije – naglasio je on.

Related Topics:

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Aktuelno