Connect with us

Politika

POSJETA O KOJOJ SE ĆUTI: Šta je direktor CIA poručio predsjedniku Srpske

Posjeta Balkanu direktora CIA Vilijama Bernsa protekla je uz upadljivu tišinu zvaničnika Banjaluke i Beograda.

Američki diplomata i obavještajac međutim, imao je šta da prenese i poruči. Berns je preko Željke Cvijanović uputio Miloradu Dodiku jasnu diplomatski uobličenu poruku: “Dodik i njegovo okruženje dobiće određene garancije Amerike ukoliko spusti tenzije i ublaži, po sudu Vašingtona, opasnu populističku retoriku o secesiji i izlasku iz BiH.”

Berns, koji se smatra američkim teškašem i koga tamošnji novinari opisuju “tajnim diplomatskim oružjem”, prvi je šef CIA koji dolazi poslije 2016. godine na ove prostore. Nezavisno od dugog niza osam godina, u trenutnim okolnostima, njegova posjeta može se najkraće opisati kao preventivna i neophodna.

– Bernsov dolazak je preventivna posjeta Balkanu sa porukama za sve strane, odnosno entitete u BiH, Srbiji i Prištini. Kada je riječ o BiH, cilj je održanje stabilnosti i očuvanje statusa kvo u zemlji i kao posljedica toga u regionu, a u skladu sa interesima SAD – navodi jedan strani diplomata.

Tokom posjete direktora CIA Sarajevu, predstavljen je karijerni diplomata Luis Krišok (odgovoran za kontrolu nad vitalnim distriktom Brčko u BiH) kojem će sa pozicije zamjenika Visokog predstavnika ubuduće pripasti veliki i odgovorni dio rada SAD u BiH. Jedan strani diplomata, navodi da je posjeta Bernsa bila tempirana kako bi se Miloradu Dodiku poslao signal uoči predstojećih oktobarskih izbora u Republici Srpskoj.

– Cilj je da se Dodik umiri i uvjeri u stabilnost kako bi ublažio svoju secesionističku retoriku. Berns je te poruke prenio na sastanku sa Željkom Cvijanović – kaže jedan strani diplomata.

Inače Cvijanovićeva, članica Predsedništa iz RS, je na crnoj američkoj listi, kao i Milorad Dodik, predsjednik RS. Generalno posmatrano, u američkoj administraciji raste zabrinutost da bi Dodik u bližoj budućnosti mogao da uzrokuje određene probleme, koji bi u kontekstu sa dešavanjima na Bliskom Istoku mogli da zapale fitilj sa te strane Drine. Osnovna bojazan je da bi Republika Srpska, mogla lako postati sredstvo za stvaranje žarišta u Evropi.

Jedan strani diplomata kaže da po američkom sudu svemu tome doprinosi Dodikova politika, a da je i bez zapaljivih izjava i najava prvog čovjeka RS, to područje ionako rovito.

– Bojazan Vašingtona je da u ovakvim okolnostima RS može biti marioneta Moskve. U slučaju Kremlja, sa kojim Dodik održava tijesne veze, može odgovarati konflikt u Evropi i to onaj u kome je uključen i muslimanski svijet – precizira jedan strani diplomata.

Bernsova posjeta, bar ako je suditi po nezvaničnim izjavama u Banjaluci, kada je riječ o srpskoj strani je nenajavljena i neplanirana. Tokom sastanka koji je trajao oko četiri časa, osim glavnih ciljeva – smirivanje Milorada Dodika i ublažavanje napetosti muslimanske zajednice, šefa CIA posebno je zanimalo pitanje državne imovine BiH i trenutna pitanja vezana za ovu problematiku.

– To je još jedna tačka koja po mišljenju Amerikanaca može biti značajan problem. Smatra se da preraspodjela imovine između dva entiteta BiH može izazvati konflikt i ovoj temi je otuda posvećena posebna pažnja – navodi jedan strani diplomata.

Međutim, poruke prenešene u Sarajevu nisu bile samo za direktne sagovornike, predstavnike tri naroda.

– Uvjeravanjem da Vašington neće dozvoliti bilo kakve secesionističke poduhvate, Berns je posredno prenio poruku bliskoistočnim mentorima i sponzorima lokalne muslimanske zajednice koristeći njihove kanale komunikacije sa ključnim igračima na Bliskom Istoku, uključujući Tursku, Katar, Saudijsku Arabiju – kaže jedan strani diplomata.

Berns nije postavljao nikakve ultimatume, niti zahtjeve. Sve je ostalo na dobro sročenoj diplomatskoj poruci o garancijama za Dodika i njegovo okruženje, ukoliko primiri retoriku. Inače, u martu ove godine, Obavještajna zajednica SAD u godišnjem izvještaju o prijetnjama širom svijeta posvetila je dio BiH gdje je istaknut Milorad Dodik:

– Dodik preuzima provokativne korake da bi neutralisao međunarodno nadgledanje u Bosni i Hercegovini i obezbjedio de fakto secesiju za Republiku Srpsku – rečeno je u izvještaju.

Susret na Andrićevom vijencu
Za razliku od zvaničnog Sarajeva gdje su funckioneri davali izjave o susretu sa direktorom CIA, zvaničnici iz Banjaluke nisu prenijeli nijedan utisak o susretu. Dan nakon posjete Bernsa, oglasio se Dodik na mreži Iks i ustvrdio da “Republika Srpska nikada nije sporila suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine shodno Dejtonskom sporazumu i secesija nikada nije bila naša politika”. Dodik se ‘dotakao’ Bernsa utoliko što je napisao da je “borba protiv terorizma obaveza cjelokupnog slobodnog svijeta” i da je u tom kontekstu značajna posjeta direktora CIA.

Sa Andrićevog Vijenca međutim, nema ni poruke preko društvenih mreža. Ako bi se sudilo po tišini, direktor CIA nije ni bio u Beogradu, niti imao razgovor sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Ono što se zna, to je da je Vučić održao sastanak sa ruskim ambasadorom Aleksandrom Bocan Harčenkom, a potom i sa Miloradom Dodikom koji je doputovao u Beograd.

Nakon sastanka sa ruskim ambasadorom, na Instagram nalogu Vučić je objavio da je posebna tema razgovora bila situacija na Kosovu i mogućnost nasilnog otvaranja mosta na Ibru.

– Otvoren i iskren razgovor sa ambasadorom Bocan-Harčenkom o svim temama od interesa za Srbiju i Rusku Federaciju, kao i o pozicijama Srbije u pogledu aktuelnih globalnih geopolitičkih kretanja – navodi se u objavi na Instagramu.

Vučić je još jednom zahvalio Rusiji na doslijednoj diplomatskoj podršci Rezoluciji 1244, kao jedinoj međunarodnoj garanciji za opstanak Srba na Kosovu.

Sa sastanka sa Dodikom, takođe se nijednom riječju ne pominje šef CIA. Kako se navodi dominirale su ekonomske teme:

– Ali smo izvršili zajedničku analizu globalnih i regionalnih prilika… Posebni pažnju predsjednik Dodik i ja posvetili smo infrastrukturalnom, putnom i željezničkom povezivanju Srbije i Srpske – navodi se u objavi na Vučićevom Instagram nalogu, piše NIN.

Related Topics:

Politika

SNSD NAS SIGURNIM KORACIMA VODI U NATO! Goganović sa Helezom istakao značaj Alijanse u BiH

Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez, sa zamjenicima Slavenom Galićem i Aleksandrom Goganovićem, u ponedjeljak 1. juna 2026. godine, u Sarajevu je u nastupnu posjetu primio novoimenovanog komandanta NATO Štaba Sarajevo (NHQSa) američkog brigadnog generala Džejmsa Faulera.

Na sastanku, na kojem je učestvovao i šef vojnopolitičkog tima NHQSa Kristijan Haupt, ministar Helez je izrazio dobrodošlicu generalu Fauleru te istakao ključnu ulogu NATO-a za mir i stabilnost regije.

„Saradnja s NATO Štabom Sarajevo za nas je izuzetno važna, jer nam pomaže u dostizanju NATO standarda i interoperabilnosti Oružanih snaga BiH sa saveznicima, na putu našeg punopravnog članstva u NATO savezu. Vama, kao novom komandantu NATO Štaba Sarajevo, naša su vrata uvijek otvorena za svaki vid saradnje. Na čelu NHQSa uvijek je američki general, a SAD je naš najveći bilateralni partner. Ta činjenica pruža uvjerenje da će Vam ova dužnost predstavljati zadovljstvo“.

Ministar Zukan Helez, spomenuo je neke od najznačajnijih programa saradnje s NATO-om. Napomenuo da je BiH jedina država koja je službeno u Akcijskom planu za članstvo (MAP) NATO-a te da je Savjet ministara BiH početkom godine usvojilo Program reformi za 2025. godinu. Kroz NATO Inicijativu gradnje odbrambenih kapaciteta (DCBI), planirano je ulaganje oko 35 miliona evra, u periodu od pet godinam za jačanje odbrane BiH, kroz devet bilateralnih projekata. Usvojen je i Individualno prilagođeni partnerski program (ITTP) za BiH za period od 2025. do 2028. godine, a lista aktivnosti saradnje sa NATO-om sadrži oko 180 događaja godišnje.

Helez je naglasio da se čine politički napori da se vojni budžet BiH podigne na dva posto bruto društvenog proizvoda, što je donedavno bio standard NATO-a, koji je sada taj zacrtani procenat podigao na četiri posto.

„U svojoj karijeri, bio sam i na komandnoj dužnosti u komandi koja se stara za standardizaciju i modernizaciju američke vojske. Znam kako je izazovno balansirati između vojnih potreba i izdvojenih novčanih sredstava. Vjerujem da će nam to moje iskustvo pomoći u našem zajedničkom radu sa Oružanim snagama BiH,“ istakao je general Fowler. On je predložio i da sastanci na najvišem vrhu NHQSa i MO BiH budu i ćešći nego su do sada bili.

U svome obraćanju, zamjenik ministra odbrane BiH za politiku i planove Slaven Galić naglasio je kako je Bosna i Hercegovina svojim Zakonom o odbrani izrazila svoju aspiraciju za punopravnim članstvom u NATO-u. U tom pogledu, naglasio je Galić, BiH gleda i što ponuditi samom NATO-u te podsjetio na deklarisanu jedinicu OS BiH koja je dobila visoke ocjene, i koja je spremna za učešće u mirovnim oprecijama predvođena NATO-om.

Zamjenik ministra odbrane BiH za upravljanje resursima Aleksandar Goganović (SNSD) je potvrdio kako je saradnja s NATO-om produktivna i dobro se odvija te da je bitna za mir i stabilnost u cijeloj regiji. S tim u vezi naglasio je važnost i međusobne saradnje u regiji Balkana, jer stabilan Balkan podrazumijeva i stabilnu Evropu, saopšteno je iz MO BiH.

(BN) Foto: MO BiH

Nastavi čitati

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Aktuelno