Connect with us

Društvo

Poskupjeli brašno, mlijeko, šećer

Rast cijena brojnih prehrambenih namirnica, i to onih koje najčešće kupujemo, nastavljen je i u junu.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, bijelo pšenično brašno smo u maju, u prosjeku, plaćali 1,60 KM/kg, ali je poskupjelo na 1,70 KM, a isto se dogodilo i sa šećerom, koji je sa 1,90 KM “skočio” na 2,10 maraka.

Povećana je i cijena mlijeka u tetrapaku, sa 1,60 na 1,70 KM, ali i riže, koja po kilogramu, umjesto prijašnjih 3,80, u prosjeku košta četiri marke, pišu Nezavisne novine.

Junetina bez kosti je sa 17,90 po kilogramu “otišla” na 18,20 KM, dok kilogram tvrdokornog sira umjesto 16,40 KM plaćamo 17,10 KM, a poskupjelo je još nekoliko namirnica.

I to nije sve – paprenije su i cijene u restoranima, tako da, prema podacima Agencije za statistiku BiH, skuplje plaćamo šniclu, ali i picu.

Istovremeno, doslovno, na prste jedne ruke možemo nabrojati prehrambene namirnice koje su pojeftinile i u pitanju su svinjetina, piletina, jabuke, krompir, te kafa.

Borci za zaštitu potrošača prst upiru u institucije koje bi, kako kažu, trebalo da reaguju, ali se to ne dešava.

“Bez intervencije vlasti, odnosno institucija, sve ovo što nam se dešava će se i nastaviti. Stravično je razmišljati o potrošačkoj košarici koja može vrlo brzo biti i 3.000 maraka. A biće. Sve je to posljedica nezainteresovanosti i nerada ljudi koje plaćamo da nam nešto urade za naš novac”, rekao je za “Nezavisne novine” Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara.

Nadležni, kako dodaje, ne vide porodice sa najnižim primanjima, penzionere i ostale socijalno ugrožene kategorije.

“Jer, da vide, u njima bi se probudile neke emocije i vidjeli bismo rad za opće dobro. Međutim, to ne postoji”, navodi Bago.

Poljoprivredni proizvođači kažu da je njima najteže, te da oni nisu podigli cijene, nego da “kajmak” ubiru drugi.

“Evo, 80 feninga je kod nas litar mlijeka, a 2,50 do tri marke kilogram svinjetine. Pšenica je 62 feninga, a bila je 37 feninga, ali to je ništa u odnosu na to koliko je poskupjelo đubrivo i sve ostalo. Nafta je bila ispod dvije marke, a sada je 3,50 KM”, podsjeća za “Nezavisne novine” Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača u BiH.

Nevjerovatno mu je, ističe, to što je u Bijeljini, kako tvrdi, kilogram bostana 20 feninga, dok je u trgovinama i po 80 feninga ili marku.

“Više zarade trgovci nego mi. Mi ne zaradimo, mi gubimo. Kilogram jabuka je 40 do 50 feninga, a u trgovinama dvije marke. Koriste ljudi to što nema države. Ovako radi ko šta hoće i kako hoće. Ovo je javašluk kakav ne možete nigdje vidjeti”, kritikuje Usorac.

Agencije javljaju da su cijene goriva i hrane najveći uzročnici inflacije u BiH, koja je u junu iznosila rekordnih 15,8 odsto.

Kako se dodaje, cijene hrane u junu ove u odnosu na isti mjesec prošle godine skočile su za 23,1 odsto, dok je upotreba prevoznih sredstava, kao posljedica rasta cijene naftnih derivata, skuplja za 42,2 odsto.

Izvor: Banjaluka.net

Related Topics:

Društvo

Rod trešnje potpuno uništen! Cijene rekordne – kilogram i do 20 KM

Ovogodišnji rod trešnje na području Distrikta Brčko, zbog izuzetno loših vremenskih prilika tokom perioda cvjetanja i neadekvatnog oprašivanja, u potpunosti je uništen – kazao je Fadil Čandić, inžinjer poljoprivrede i uzgajivač trešanja iz brčanskog sela Šatorovići.

Po njegovim riječima, osim neblagovremenog oprašivanja cvata dodatni problem proizvođačima trešanja izazivaju smrdibube koje uništavaju preostali plod koji se formirao te sušenje listova stabla zbog bakterija koje napadaju list.
– Imali smo izuzetno kišovit period u vrijeme cvatnje i cvijet trešnje nije mogao da se sam oplodi jer su potrebne pčele, a one zbog kiše nisu mogle uraditi svoj posao – pojasnio je Čandić i dodao da su hladno vrijeme i mrazevi dodatno uticali na loš rod trešnje.

Trenutno imaju problem i sa bolestima lista koju izaziva gljivica “blumerija japi” koja napada list te postaje pjegav, dobija bakrenu boju i koji će na kraju i opast.
On smatra da ove godine na tržištu vlada previsoka cijena trešanja jer je ponuda izuzetno mala, a, kako dodaje, rijetki su građani koji mogu izdvojiti i do 20 KM za jedan kilogram a i nisu najboljeg kvaliteta.

Na 400 stabala trešnje koliko ima u svom voćnjaku, Fadil Čandić je tvrdi ubrao ne više od pet kilograma ukupno, a očekivao je najmanje do 40 kg po jednom stablu.

Čandić kaže da je podsticajna politika u Distriktu od 600 KM za jedan hektar, kada je riječ o proizvođačima trešanja, izuzetno mala i da se to mora promijeniti kako bi se u budućnosti ovo voće sačuvalo.

Fena

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčani periodi uz mogućnost pljuskova i grmljavine

U Bosni i Hercegovini preovladavaće promjenljivo oblačno vrijeme sa sunčanim intervalima. Tokom dana dolazi do postepenog povećanja oblačnosti, uz nestabilne vremenske prilike. U drugom dijelu dana lokalno su mogući pljuskovi i grmljavina širom zemlje, a jači pljuskovi očekuju se na području Bosne.

Vjetar je slab do umjerene jačine, uglavnom zapadnog i jugozapadnog smjera. Jutarnje temperature vazduha kreću se većinom između 5 i 10 stepeni, na jugu do 14, dok se najviše dnevne temperature očekuju između 20 i 26 stepeni Celzijusa.

Nastavi čitati

Društvo

HOĆE LI SE PONOVITI SITUACIJA IZ ŠPANIJE? Balkanu ovog ljeta prijeti novi veliki nestanak struje

Institut za energiju jugoistočne Еvrope (IЕNЕ) sa sjedištem u Atini upozorio je da, tokom ljeta i povećane potrošnje električne energije na Balkanu, postoji prijetnja od novog zamračenja, sličnog onom koje su u junu prošle godine doživjele Albanija, Crna Gora, BiH i dio Hrvatske.

Obnovljivi izvori
– Jugoistočna Еvropa mogla bi da bude ranjiva na nestanak struje zavisno od uslova. Pažljivim planiranjem, regionalnom koordinacijom i pravovremenim ulaganjem, region može da ublaži te rizike i nastavi da gradi čistiju i sigurniju energetsku budućnost – ocijenio je IЕNЕ u analizi „Koliko je jugoistočna Еvropa ranjiva na nestanak struje?“, koja je inicirana i nedavnim nestankom struje u Španiji i Portugaliji.

Ranjivost sistema u ovom dijelu Еvrope, kako se navodi u analizi, posljedica je nepovoljnog energetskog miksa Grčke, koja 45 posto svojih godišnjih potreba za strujom osigurava iz elektrana na obnovljive izvore energije, pa u određenim danima velike solarne ili vjetroelektrane mogu osigurati i do 80 posto potrošnje.

Univerzitetski profesor Nedim Suljić kaže za Avaz da se elektroenergetski sistem na Balkanu s razlogom može nazvati sistemom spojenih posuda.

Visoka potrošnja
– Veliki kvar u ljeto prošle godine dogodio se zbog ogromnog preopterećenja energetskog sistema, jer su bile visoke temperature vazduha, potrošnja električne energije je bila izuzetno visoka radi hlađenja stambenih i poslovnih prostora i došlo je do „ispadanja“ pojedinih dalekovoda. Ako jedan dalekovod, koji je vezan na isporuku električne energije ka susjednoj državi, „ispadne“ iz sistema radi preopterećenja, onda imamo domino efekat i „ispadanje“ i drugih dalekovoda koji imaju svoje sistema zaštite u slučaju preopterećenja – pojašnjava Suljić.

Sličan pad sistema, dodaje, možemo očekivati i ovog ljeta, jer se očekuju visoke temperature, značajno povećana potrošnja struje, a u prenosnu mrežu dalekovoda nije bilo ulaganja.

Ističe potrebu jedinstvene strategije za uključivanje elektroenergetskih sistema zemalja bivše Jugoslavije u elektroenergetski sistem zemalja ЕU, što je jedan od zahtjeva i Еnergetske zajednice.

Avaz

Nastavi čitati

Aktuelno