Društvo
POSKUPLJUJE HLJEB! S novom godinom novi udari na džepove

Poskupljenje hljeba i pekarskih proizvoda u Srpskoj i FBiH izvjesno je narednih sedmica, a izmjene cjenovnika prema tvrdnjama domaćih pekara su nužno prilagođavanje izazvano skokom cijena energenata, repromaterijala, a ponajviše plata, koje u ovoj industriji konstantno rastu usljed odliva radnika.
Pritisnuti lančanim rastom troškova proizvodnje pekari u oba entiteta uveliko prave kalkulacije da bi obezbijedili održivost poslovanja. Iako su svjesni negativnih reakcija građana, tvrde da su odluke o poskupljenju neminovne i praktično već donesene.
Predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš za “Glas” kaže da još ne znaju u kojem procentu će hljeb u Semberiji poskupjeti, ali da svi treba da očekuju da će do toga doći.
– S višim cijenama nećemo ići prije 20. januara, s tim da je 1. februar najrealniji datum. Prvo moramo vidjeti kako će se rast cijena struje i radničkih zarada odraziti na cijene naših repromaterijala i onda ćemo shodno tome izraditi kalkulaciju. Trudićemo se da poskupljenje hljeba bude minimalno, tek onoliko koliko je nužno, jer je u svim segmentima društva došlo do cjenovnih skokova pa ne želimo nepotrebno opterećivati sugrađane – rekao je Pelemiš i istakao da najjeftiniji hljeb u Bijeljini košta 1,70 KM.
Pelemiš tvrdi da su cijene brašna početkom godine podignute za nekoliko feninga te da su oscilacije pri nabavci osnovne pekarske sirovine izrazito česte zbog pšenice i berzanskih kretanja, ali da u ovom trenutku te promjene ne utiču značajno na cijenu pekarskih proizvoda.
– Ono što najviše utiče na cijenu naših proizvoda su plate zaposlenih te visoki porezi i doprinosi koji opterećuju domaću privredu. Svi se bore sa velikom odlivom radnika, taj problem ne zaobilazi ni pekarsku industriju i da bismo zadržali kadar moramo konstanto povećavati plate. To je sve ozbiljniji problem – kazao je Pelemiš.
I iz sarajevske kompanije “Klas” potvrdili su da će doći do rasta cijena hljeba i drugih proizvoda te će građani, umjesto dosadašnjih 1,7 KM, za hljeb morati izdvojiti dvije KM. Razlozi za to su, naveli su u pomenutoj kompaniji, direktno povezani s kontinuiranim rastom cijena sirovina, energije, goriva i drugih operativnih troškova.
Banjalučka kompanija “Krajina klas” u okviru koje posluje lanac pekara “Manja” neće podizati cijene svojih proizvoda na samom početku ove godine, a na korekcije će se odlučiti u narednim mjesecima ukoliko to bude nalagala ekonomska situacija na tržištu.
– Za sada imamo minimalan rast troškova brašna i električne energije, moraćemo minimalno korigovati i plate, tako da kada sve to iskalkulišemo vidjećemo gdje smo. Budno pratimo situaciju, svaki mjesec izrađujemo završne račune i kada rast troškova ugrozi poslovanje posegnućemo za korekcijom cijena. U ovom trenutku to nije slučaj – kazao je za “Glas” vlasnik kompanije “Krajina klas” Saša Trivić.
On je istakao je da proizvodnja u njegovom preduzeću u značajnoj mjeri automatizovana i ne zavisi toliko od rasta plata i radne snage kao kod drugih firmi u pekarskoj industriji.
– Učešće plata u cijeni proizvoda trenutno je oko 33 do 35 odsto, s tim da je kod nas taj procenat nešto niži u odnosu na druge kolege, upravo zbog toga što je proizvodnja više automatizovana – pojasnio je Trivić.
POTROŠAČI
Predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Zvono” iz Bijeljine Jovan Vasilić kaže za “Glas” da ga ne iznenađuje vijest o korekcijama cijena, jer se domaći privrednici, kako tvrdi, ponašaju po ustaljenoj matrici.
– Uvijek ista priča. Čim dođe do poskupljenja energenata, sirovina, većih plata pekari automatski pumpaju cijene, a kada god je situacija bila obrnuta, do pojeftinjenja nije došlo. Duže vrijeme smo imali niske cijene brašna, ali hljeb ni fening nije pojeftinio. To je ono što potrošačima smeta i stvara nezadovoljstvo, ali nažalost ništa ne možemo uraditi, ruke su nam vezane jer je tržište slobodno – priča Vasilić.
Društvo
AMERIKANAC PRESELIO U BIH ZBOG ŽENE: “Najveći šok? Kad sam vidio šta punica radi s kafom”

Njujork je zamijenio Sarajevom, a sada otkriva šta ga je šokiralo prilikom prve posjete Bosni i Hercegovini.
Dejvid Levin, rodom iz dinamičnog Njujorka, odlučio je da svoj gradski tempo zamijeni nečim sasvim drugačijim – životom u Sarajevu. Sa suprugom Melisom spakovao je kofere i preselio se u Bosnu i Hercegovinu, a u razgovoru za Jutjub kanal RahatLand podijelio je svoja prva iskustva i iznenađenja koja su ga dočekala.
Ispričao je i kako je izgledalo njegovo prvo upoznavanje sa bosanskom svakodnevicom, šta ga je šokiralo, ali i zabavilo – uključujući i jedan urnebesan trenutak iz posjete Melisinoj porodici, koji ga je nasmijao.
“Ja samo sjedim tu, svako radi svoje. Odlaze u kuhinju da skuvaju kavu. Vidim kako njena mama ide hodnikom i nosi džezvu i vidim je kako ide u kupatilo i spušta džezvu u WC šolju. Gledam okolo i pitam se da li je ona to upravo uzela vodu za kafu”, ispričao je Amerikanac koji je tada razmišljao šta se dešava.
“Supruga se vraća i ja joj kažem: ‘Upravo sam vidio tvoju mamu kako džezvu stavlja u WC šolju’. Ona odgovara: ‘Da, naravno’, a joj kažem: ‘Kako misliš – naravno? To je odvratno'”, ispričao je u nastavku i priznao da se nikako nisu razumjeli i da njoj nije bilo jasno zašto mu je to odvratno.
Supruga je pokušavala da mu objasni da je njena majka samo bacila talog, ali je on mislio da je oprala džezvu da bude čista.
“Ja ludim, a ona ne može da shvati šta mi nije jasno. Na kraju sam se predao i rekao: ‘Dobro, u redu’. Onda sam joj rekao da sam mislio da je zagrabila vodu odande. Kad je ispričala svojoj mami šta sam mislio, žena je bila tako posramljena, ali u isto vrijeme se smejala”, prisjetio se.
Pogledajte njegovo iskustvo:
Društvo
BRANE RIJEKU, BRANE ŽIVOT: Šipovo organizuje protest protiv ekološkog zločina!

Neformalna grupa građana “Čuvari Plive” iz Šipova organizuje šetnju 19. aprila u znak protesta protiv najavljene izgradnje male hidroelektrane Jovići na rijeci Plivi.
Okupljanje je predviđeno za 12 časova na Trgu patrijarha Pavla u centru Šipova, gdje će građani prošetati od centra Šipova do ušća rječice Sokočnice u rijeku Plivu.
“Pozivamo sve ljubitelje prirode, rijeka i prirodnih ljepota iz svih gradova Republike Srpske i Bosne i Hercegovine da nam se pridruže 19. aprila u našoj protestnoj šetnji”, kažu iz neformalnog udruženja građana “Čuvari Plive”.
Naime, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srpske je nedavno izdalo ekološku dozvolu “Prirodnoj energiji” iz Šipova za gradnju MHE, što je naišlo na oštre reakcije mještana, ali i ekoloških udruženja, koji to smatraju uništavanjem Plive.
Dražen Prole, predsjednik Udruženja građana “Ne damo Plivu i Janj” iz Šipova, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da će ovo udruženje podržati ovaj skup i zajedno će prošetati sa građanima, sve u cilju da se zaštiti Pliva.
“Mi nismo još uvijek priveli kraju tužbu, odnosno pokretanje upravnog spora pred Okružnim sudom u Banjaluci”, kazao je Prole.
Dodao je da su odbornici ove opštine tražili jednu tematsku sjednicu, gdje su uputili dopis da prisustvuju predstavnici Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, kao i Ministarstva energetike i rudarstva, ali i predstavnici investitora.
“Održan je kolegijum gdje se većina odbornika složila s tim i dali smo im rok od 10 dana da nam odgovore kada bi mogli doći u Šipovo”, kazao je Prole i istakao da sumnja da će oni odgovoriti kako bi građani željeli.
“Nadam se da ćemo spriječiti da nadležno ministarstvo izda građevinsku dozvolu, a samim tim ministarstvo može raskinuti koncesioni ugovor, a u ugovoru piše da koncesionar odustaje od naknade u slučaju da ne pribavi potrebne dokumente”, kazao je Prole i istakao da, ako investitor dobije građevinsku dozvolu, oni imaju nesmetan pristup,
a ako ne dobije dozvolu, taj ugovor se može poništiti.
Prema rješenju Ministarstva, planirano hidroenergetsko postrojenje obuhvataće pregradni prag, dovodni kanal dužine 120 metara, prelivni jaz, riblju stazu, mašinsku zgradu sa dvije Kaplan turbine te odlivni kanal koji će voditi do prirodnog korita rijeke Plive. Nosilac projekta obavezan je da preduzme sve propisane mjere zaštite životne sredine u skladu sa važećim zakonima i regulativama, te da kontinuirano prati stanje ekosistema tokom izgradnje i rada postrojenja.
Takođe, odgovorno lice preduzeća “Prirodna energija” d.o.o. Šipovo dužno je da postupa u skladu sa članom 83. Zakona o zaštiti životne sredine, ispunjavajući sve ekološke obaveze. Pored toga, neophodno je primjenjivati mjere za ublažavanje negativnih uticaja na okolinu, u skladu sa dostavljenim dokazima priloženim uz zahtjev za ekološku dozvolu. Poseban naglasak stavljen je na redovno praćenje stanja životne sredine i sprovođenje odgovarajućih mjera zaštite, kako bi se očuvala prirodna ravnoteža i spriječile eventualne štetne posljedice izgradnje i rada hidroelektrane.
Podsjetimo, u Šipovu su u avgustu prošle godine prikupljani potpisi protiv izgradnje nove mini-hidrocentrale na rijeci Plivi. Građani smatraju da bi izgradnjom druge hidrocentrale na ovoj rijeci trajno bila uništena netaknuta priroda te ugrožena šansa za razvoj turizma u Šipovu.
Društvo
UZGAJIVAČI OBESHRABRENI! Nova sjetva, stari strah

Uzgajivači duvana u Srpskoj potpuno su obeshrabreni na pragu novog proizvodnog ciklusa zbog problema koji se ponavljaju iz sezone u sezonu, prije svega konstantnog poskupljenja sirovina i energenata, te nedostatka radne snage.
Prošla godina je, kažu uzgajivači, bila puna izazova. Nepovoljni vremenski uslovi sa sušom i ekstremnim temperaturama lani su im stvorili značajne poteškoće u proizvodnji i zbog čega ove godine sa zebnjom ulaze u novu sjetvu, jer mnoge porodice, prvenstveno u Posavini i Semberiji, na ovaj način prehranjuju porodice ili dopunjavaju kućni budžet.
Direktor bijeljinskog preduzeća “Duvan”, koje se bavi organizovanjem proizvodnje, otkupom i preradom, Čedo Gotovčević istakao je za “Glas” da se proizvodnja duvana smanjuje iz godine u godinu.
– Visoki troškovi i nedostatak radne snage trenutno su naši najveći problemi. U Posavini ima oko 50 proizvođača koji angažuju radnu snagu isključivo iz FBiH – kazao je Gotovčević, dodajući da od kooperanata godišnje u prosjeku otkupljuju oko 200 tona duvana, od kojeg se prave cigarete u zemljama okruženja i Evropi.
Ove godine su, kaže, u Bugarsku uspjeli izvesti 30 odsto prošlogodišnjeg duvana.
– Nadamo se da ćemo i ostatak uskoro prodati kako bismo što prije oslobodili skladišta za novu robu, jer smo i ove godine ugovorili proizvodnju sa stotinjak kooperanata iz Semberije i Posavine na površini od dvije stotine hektara – rekao je Gotovčević.
Dodao je da potražnja za duvanom u inostranstvu ove godine opala u odnosu na prethodne dvije kada je bila dosta povoljnija cijena.
– Svake godine smo išli sa povećanjem otkupnih cijena. I ove godine ćemo, uprkos teškoj situaciji, otkupnu cijenu povećati za nekih deset odsto u odnosu na lani – kazao je Gotovčević.
Prema njegovoj računici, od kilograma duvana, čija će otkupna cijena za proizvođače koji se nalaze u sistemu PDV-a iznositi oko osam KM, može se napraviti oko 1.200 cigareta.
Jedan od proizvođača je i Dragan Jović iz Srednje Čađavice koji uzgaja duvan od 1976. godine. On naglašava da je ovo težak i mukotrpan posao i da su okolnosti pod kojim to rade sve nepovoljnije.
– Ove godine, kao i prethodne, zasijaću četiri hektara duvana, dok je to ranije bilo duplo više. Međutim, premije su manje, sada dobijamo nešto simbolično. Nadležni su nam lani obećali nešto više novca, međutim to još nismo dobili, a sada, u proljeće, subvencije su nam najpotrebnije – kazao je Jović, ističući da je sve ukućane uposlio koji zajedno sa njim rade u polju.
Luka Pavlović iz Obudovca, koji se proizvodnjom duvana bavi već dvije decenije, kaže da je ovih dana počeo sa postavljanjem plastenika za rasadu.
– U sezonu ulazimo sa puno neizvjesnosti. Dovoljno je reći da sa novom sjetvom krećemo, a preduzeće koje otkupljuje duvan od nas još nije prodalo ni robu od prošle godine – rekao je Pavlović.
Dodao je da će još ove godine zasijati dva i po hektara, dok će o proizvodnji duvana iduće godine dobro razmisliti.
– Problem je i radna snaga koju ne možemo naći ni kad bi nam trebalo za lijeka. Meni svaki dan treba deset radnika, a oni što bi radili traže nerealnu dnevnicu – istakao je on.
Firme
Luka Pavlović kazao je da uzgajivači proizvedeni duvan mogu predati jednom preduzeću.
– Ranije su bili i otkupljivači iz Orašja i Gradačca. Međutim, sve te firme su propale, tako da nam je ostao samo bijeljinski “Duvan” – rekao je Pavlović.
Glas
-
Hronika3 dana ago
JOŠ VEĆA TRAGEDIJA! Podlegao još jedan mladić povrijeđen u udesu u Laktašima
-
Banjaluka3 dana ago
BIZARNO! Đajić počasni građanin Banjaluke? SNSD ga predložio i podržao, Stanivuković poručuje – OVO JE PORAZ GRADA! (VIDEO)
-
Politika3 dana ago
STANIVUKOVIĆ “Svaki pucanj SIPA-e na teritoriji Srpske je i pucanj u dignitet NSRS”
-
Politika3 dana ago
DRINIĆ “Dok Dodik traži povlačenje iz institucija BiH, SNSD TIHO ZAPOŠLJAVA NOVE KADROVE u mrsko im Sarajevo”
-
Hronika3 dana ago
TREĆI MLADIĆ PRIKLJUČEN NA APARATE! Poznat identitet stradalih kod Laktaša
-
Politika2 dana ago
DODIK TVRDI DA SRPSKA HOĆE SVE DA VRATI U NORMALU “Priča o rušenju ustavnog poretka je cinična”
-
Politika3 dana ago
DODIK PORUČIO DA JE EVROPA PROPALA! “Nema ništa, ni sirovine ni lidera”
-
Politika3 dana ago
DODIK INICIJATOR! Pripremljena odluka o ukidanju carina na robu iz SAD-a