Prijevremeni predsjednički izbori u Republici Srpskoj biće u nedjelju, 30. novembra, održani na biračkom mjestu Korićani u osnovnoj izbornoj jedinici Kneževo gdje pravo glasa ima 56 birača.

Predsjednik Opštinske izborne komisije (OIK) Kneževo Budimir Dukić izjavio je Srni sve spremno da na ovom biračkom mjestu bude održano glasanje koje je odgođeno 23. novembra zbog vremenskih neprilika.

– Nadamo se da će se u nedjelju moći održati izbori. Za sada ne najavljuju padavine, tako da mislimo da će biti sve uredno – rekao je Dukić.

On je naveo da će biračko mjesto biti otvoreno od sedam do 19 časova.

Izbori na ovom biračkom mjestu nisu mogli biti održani 23. novembra usljed obilnog snijega koji je padao u ovom planinskom kraju na obroncima Vlašića.

Opštinska izborna komisija tada, zbog neprohodnosti puteva, na ovo biračko mjesto nije uspjela da dostavi izborni materijal.

Centralna izborna komisija BiH je na hitnoj sjednici 23. novembra donijela odluku da izbori na biračkom mjestu 068B005 Korićani budu održani u nedjelju, 30. novembra.

Tačno 5.925 visokoobrazovanih nalazi se na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, ali niko od njih “nije” bio dovoljno dobar da postane vršilac dužnosti zamjenika direktora Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP).

Fotelja, koja donosi masnu zaradu, pripala je Nikolini Šljivić, koja se za tri godine mandata kao narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske nijednom nije javila za diskusiju, te spada u grupu “ćutologa”. Međutim, ako se vratimo na njene ranije izjave, mi zapravo treba da joj budemo zahvalni – ona je tu “zbog nas”.

Pročitajte još:

Nikolina Šljivić, “ćutolog” iz Narodne skupštine, zamjenik direktora RUGIP-a

“Nažalost, politika se kod nas često svodi na zadovoljenje ličnih interesa, ali u suštini je pomaganje ljudima i treba da služi u vidu rješavanja problema i unapređenja kvaliteta života svakog čovjeka”, izjavila je Šljivićeva u jednom intervjuu objavljenom početkom ove godine.

“Od danas sam nezaposlen”
I, 11 mjeseci kasnije, njeno imenovanje jeste zgrozilo javnost, ali ne i pretjerano iznenadilo, jer se ovakvi primjeri bilježe skoro svakog mjeseca. Dovoljno je da se vratimo u prethodni mjesec.

“Zbog velikog interesovanja medija, želim da obavijestim javnost da sam od danas nezaposleno lice. Nisam želio da me ‘namiruju’ savjetničkim, pomoćničkim ili bilo kojim drugim mjestima”, naveo je 2. oktobra dotadašnji direktor “Autoputeva Republike Srpske” Nedeljko Ćorić.

Nije prošao ni mjesec dana, a nezaposleni Ćorić, koji nije želio da ga “namiruju” bilo kakvim mjestima, 29. oktobra biva imenovan za vršioca dužnosti direktora Investiciono razvojne banke Republike Srpske (IRB RS).

Ćorić je do sada promijenio niz fotelja: između ostalog, bio je zaposlen u Zavodu za zapošljavanje Republike Srpske kao šef Biroa Bijeljina, zamjenik direktora Fonda za dječju zaštitu Republike Srpske, direktor “Elektro-Bijeljine” i ministar saobraćaja i veza Republike Srpske, a onda i prvi čovjek “Autoputeva Republike Srpske”.

Uhapšen pa nagrađen
U pravičnoj Republici Srpskoj brine se o balansu. Baš u danu kada je Ćorić izjavio da je “nezaposleno lice”, neko je dobio novi posao. U njegovu dotadašnju fotelju sjeo je Radovan Višković. Kada je 18. avgusta podnio ostavku na mjesto premijera, ispostavilo se da je Viškoviću povjereno sljedeće primamljivo zaduženje – ono u “Autoputevima Republike Srpske”, nakon što je prethodno izjavio da je “mogao da bira gdje će se zaposliti, ali da se odlučio za ‘Autoputeve'”.

Takvih primjera ima još. Vjerovatno na desetine. Recimo, jedan od nepokolebljivih foteljaša je i Nenad Nešić. Bivši direktor “Puteva Republike Srpske” je u januaru 2023. imenovan za ministra bezbjednosti BiH, nakon čega je uhapšen, pritvoren i smijenjen, a onda i nagrađen: u junu ove godine imenovan je za zamjenika direktora Republičke uprave civilne zaštite.

Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske, poručuje da je riječ o političkoj korupciji u smislu zapošljavanja, te da postoje ljudi koji su privilegovani u ovom sistemu.

“Zato nam mladi i odlaze”
“Ono što će biti jedan od narednih zadataka Sindikata jeste da se borimo protiv toga, jer mi već duže vrijeme insistiramo na reformi javne uprave. Želimo javnu upravu sposobnih, a ne podobnih. Evo, mogli smo da vidimo da je gospođa Šljivić odjednom imenovana u RUGIPP bez iskustva i da su neki narodni poslanici komentarisali da ona ne zna ni tačno ime te institucije da izgovori”, rekao je Marić.

Nažalost, napominje Marić, Šljivićeva nije jedina.

“To je postalo već odavno praksa u javnom sektoru i vjerovatno je jedan od najvećih razloga zbog kojih mladi ljudi odlaze iz Republike Srpske. Poslata je veoma loša poruka mladim ljudima – da živimo u sistemu u kojem mogu da napreduju isključivo podobni, a ne sposobni”, kazao je Marić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Ivana Korajlić, izvršna direktorica “Transparency Internationala” u BiH, poručuje da se imenuju kadrovi koji su sporni i sa strane integriteta i sa strane kvalifikacija za važne pozicije.

“Pa, imate situacije da neko bez dana iskustva u nekom sektoru odjednom postane rukovodilac kompletnog sektora, dok sa druge strane, imate ogroman broj kvalifikovanih ljudi koji ne mogu doći ni do osnovnih prilika, a kamoli do visokih pozicija. I u isto vrijeme, imamo naviknutost građana na ovakve pojave. I onda se poslije pitamo zbog čega nam javna preduzeća tako loše posluju, zbog čega nam institucije nisu efikasne i zbog čega imamo gomilanje stranačkih kadrova u tim istim institucijama. Jer, da se ne zavaravamo: svi ovi ljudi dolaze na ove pozicije kao zaslužni i poslušni članovi određenih političkih stranaka”, kaže Korajlićeva za “Nezavisne novine”.

Jesmo li ovo zaslužili
Novinar Goran Dakić prisjeća se da je prije nekoliko godina pitao Ivanu Lovrić na kraju njenog poslaničkog mandata zašto se nikada nije javila za diskusiju i zašto nije postavila ni jedno jedino poslaničko pitanje za četiri godine. Dobio je odgovor.

“Odgovorila je da to nije uradila, jer drži do svoje riječi. I to je to. Četiri godine je primala platu narodnog poslanika, a da niko nije znao boju njenog glasa. Uz člansku kartu i sa prilagodljivim kičmenim stubom svakako se može više nego bez članske karte i elastične kičme. Ako je bravar vodio državu 40 godina, vrijeme je da obućari vode državna preduzeća. Ništa bolje nismo ni zaslužili”, kaže Dakić za “Nezavisne novine”.

“Odzvonilo ovakvoj praksi”
I za kraj, prisjetimo se izjave koju je tadašnji premijer Višković, koji je potom dobio novu rukovodeću funkciju, dao u martu ove godine. Rekao je tada da će zapošljavanje u javnim preduzećima bez prethodne saglasnosti Vlade biti tretirano kao krivično djelo. On je istakao da će ova mjera spriječiti stranke i njihove predstavnike da postavljaju svoje ljude na radna mjesta u javnim preduzećima bez odgovarajućih procedura.

“Neće niko više moći da dovede nekog svog stranačkog kolegu za ručicu i zaposli ga”, izjavio je Višković, ali nije poznato šta o ovakvom stavu, dok na evidenciji Zavoda za zapošljavanje čeka skoro 6.000 visokoobrazovanih ljudi, od čega 16 doktora nauka, misli njegov nasljednik u Vladi Republike Srpske Savo Minić.

Prijava zbog imenovanja
Zbog sumnje da su pri imenovanju Nikoline Šljivić na funkciju vršioca dužnosti zamjenika direktora Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS (RUGIPP) prekršene odredbe Zakona o državnim službenicima RS i Izbornog zakona BiH, “Transparency International” u BiH taj slučaj je prijavio nadležnim institucijama.

TI BiH je, kako je saopšteno, uputio prijavu Upravi za inspekcijske poslove, odnosno Upravnoj inspekciji Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS, radi provjere zakonitosti imenovanja Nikoline Šljivić.

Pošto je, kako su naveli, Šljivićeva vlasnica i osnivač frizersko-kozmetičkog salona, njeno imenovanje je sporno po najmanje dva osnova, te se može posmatrati kao obavljanje nespojivih funkcija, odnosno sukob interesa.

TI BiH se istovremeno obratio i Centralnoj izbornoj komisiji BiH kako bi se izjasnila da li je ovim imenovanjem prekršen i Izborni zakon BiH.

Sedam dana prošlo – Tužilaštvo ćuti, Đajić radi kao da se ništa nije desilo

Okružno javno tužilaštvo u Banjaluci saslušalo je dr Vladu Đajića u srijedu, 19. novembra, zbog skandaloznog snimka na kojem se dovodi u vezu sa narkoticima unutar UKC Republike Srpske.
Međutim, iako je od saslušanja prošla više od sedmice – javnost nije dobila nijednu novu informaciju.

Iz Tužilaštva nema odgovora u kojoj fazi se nalazi istraga, iako se radi o slučaju koji je uznemirio javnost i za koji, kako mnogi ističu, mora postojati potpuna transparentnost.

Đajić bez problema nastavlja rad u zdravstvu

Iako je smijenjen i sa mjesta direktora UKC RS i sa čela Gradskog odbora SNSD Banjaluka, Đajić bez ikakvih ograničenja nastavlja rad u zdravstvu.
Danas se oglasio na društvenim mrežama, gdje je objavio fotografije sa praktičnih vježbi sa studentima neurologije Medicinskog fakulteta.

– „Posebno je zadovoljstvo prenositi iskustvo i znanje generacijama koje dolaze“ – napisao je Đajić.

Ovaj potez izazvao je dodatni revolt, s obzirom na to da je opozicija ranije upozorila da pacijenti i studenti ne mogu biti prepušteni nekome ko je osumnjičen za kupovinu narkotika u kancelarijama UKC RS.

Opozicija: „Tražimo istinu o aferi Droga na UKC“

Predsjedništvo PSS juče je zatražilo hitno procesuiranje i kompletnu transparentnost.

– „Ovo je etičko, obrazovno i političko pitanje. Javnost ima pravo da zna. Institucije moraju odmah reagovati“ – saopšteno je.

Na aferu danima ukazuju i narodni poslanici u Narodnoj skupštini.

Kresojević u parlamentu: „Koja je roba ušla u UKC i gdje je završila?“

Poslanik PDP-a Bojan Kresojević tokom rasprave o rebalansu budžeta RS donio je u Skupštinu identičnu kesu kao sa spornog snimka i postavio neka od najdirektnijih pitanja do sada:

– „Iz kojih sredstava UKC nabavlja narkotike? Da li je i to uvršteno u rebalans?“

Kresojević poručuje da je nedopustivo ćutati o porijeklu i sudbini sporne droge, te insistira da se razjasni šta se tačno nalazi u kesi koja je postala simbol afere.

Javnost čeka odgovor – a institucije i dalje šute

Dok tužilaštvo ćuti, a Đajić nastavlja rad u zdravstvenom sistemu, pritisak javnosti i opozicije raste.
Slučaj „Droga na UKC-u“ prerastao je u jedno od najosjetljivijih pitanja u Republici Srpskoj – i građani, kako poručuju poslanici, imaju pravo da znaju istinu.