Poslodavcima u Republici Srpskoj nedostaje oko 40.000 radnika od toga oko 20.000 zanatlija.

Sve je teže naći, zaposliti ali i edukovati radnike iz oblasti zanatkse djelatnosti, a poslodavci su prinuđeni da povećaju i stvaraju bolje uslove, kako radna snaga ne bi odlazila u inostranstvo. I po upisnoj kvoti u srednje škole, primjetan je sve manji broj učenika koji žele da se bave nekim od zanata.

Pojedini zanati ipak neće izumrijeti. Јedan od takvih primjera je i automehaničarski. Bogdan je došao na školsku praksu i već dvije godine radi u istom servisu a tek mu je 21 godina. Kaže da voli ovaj posao i da je zadovoljan uslovima rada. I njegov kolega, dvadesetpetogodišnji Nikola, kaže da se od ovog posla može lijepo živjeti, zarada je dobra a uslovi odlični.

– Јa sam svoje interesovanje našao oko sedmog-osmog razreda. završio sam tu školu, htio sam ovo da radim, sad do kad ću htjeti, ne znam – kaže automehaničar Nikola Vuković.

Željko Јović zajedno sa bratom naslijedio je od oca porodični posao – automehaničarsku radnju i servis. Već 50 godina ovaj zanatski servis opstaje. Željko je od rođenja u servisu a danas ima dva sina – jedan uz njega uči zanat a drugog više interesuje IT sektor. Trenutno broje 8 zaposlenih i svi su poslije školske prakse ostali da rade.

– Radnke više nije jednostavno pronaći, mladi momci su nezainteresovani za bilo koji posao koji nije vezan za telefon, računar, sjedenje itd.- istakao je suvlasnik automehaničarske radnje Željko Јović.

Јoš jedno popularno prevozno sredstvo kao što je bicikl, u svim svojim starim i savremeneim formama, zahtjeva i dodatu edukaciju u servisu, održavanju i popravci. Važno je da edukujemo mlade iz svake oblasti zanatstva, kaže Nikola Soković.

– Ima naravno mnogo omladinaca koji dolaze kod nas, nekad volontiraju a nekad i zarade nešto preko ljeta, uglavnom se obučavaju kako pravilno da pristupe održavanju bicikla – naglasio je Nikola Soković, vlasnik prodavnice bicikla.

Naše srednje škole nude veliki izbor zanatskih smjerova ali zainteresovanost mladih je niska. Najviše nedostaje vozača, bigera, tesara, molera a najniža dnevnica zanatlije je oko 100 maraka. Tako da najniža plata za 24 radna dana iznosi 2.400 marka. Dok keramičarima, dnevnica je i 600 maraka.

– To će biti dodatni motiv da se mladi opredijele za zanatstvo. Poslodavci su shvatili da moraju podići cijene – rekao je Јovica Bratić, direktor Zanatsko preduzetničke komore Republike Srpske.

Ove godine omogućeno je 7.000 dozvola radnicima iz inostranstva a poslodavci izražavaju potrebu za 40 000. Svi sagovornici se slažu – radna snaga iz inostranstva nije dugoročno rješenje. Niti su radnici iz Pakistana, Bangladeša, Šri Lanke bolji, niti se njihova znanja, posebno uz jezičku barijeru, mogu porediti sa domaćim radnicima, prenosi RTRS.