Connect with us

Društvo

POSLODAVCI PRIJETE OTKAZIMA Proizvođači PROTIV ZABRANE IZVOZA peleta

Proizvođači peleta nezadovoljni su zabranom izvoza ove vrste ogrjeva jer kažu da je domaće tržište podmireno, da nemaju narudžbi, te da ova odluka može dovesti do zatvaranja kompanija i otpuštanja radnika.

Podsjećamo, Savjet ministara Bosne i Hercegovine je prije nekoliko dana donio odluku da se zabrani izvoz peleta do 31. januara naredne godine.

Milorad Dodik, predsjednik SNSD i član Predsjedništva BiH, rekao je prije ove zabrane da čekaju Savjet ministara da donese odluku i dozvoli proizvođačima da izvezu 50 odsto proizvodnje, a da 50 odsto moraju plasirati na domaće tržište, te da cijena po toni u BiH ne bi trebalo da pređe preko 550 KM.

Goran Ivanović, predsjednik Asocijacije proizvođača peleta u BiH, rekao je da su nezadovoljni ovom odlukom, te da ih je ona iznenadila.

Zatekla nas je odluka, pogotovo znajući da gotovo nema tražnje na domaćem tržištu. Proizvođači koji su uzeli narudžbe i stavili potrošače na liste čekanja u narednih sedam dana će isporučiti posljednje količine. U istočnom dijelu Srpske je tražnja stala prije 20 dana i proizvođači samo rade za zalihu. Svi ćemo uskoro raditi za zalihu i ne znamo do kada ćemo to moći trpjeti ili ćemo stati s proizvodnjom. Troškovi održavanja proizvodnje peleta zavise od veličine proizvođača i koštaju između 70.000 i 300.000 KM – naglasio je Ivanović.

Proizvođači su vlastima dali sedam dana roka da puvuku ovu odluku, koja, kako kažu, nije u interesu ni proizvođača, ni stanovništva.

– Spremni smo na razgovore i ustupke. Ove visoke cijene nisu posljedica naših aktivnosti, a one ako ostanu, uništićemo domaće tržište. Jedini način je da se omogući izvoz. Trenutna tržišna cijena na pragu proizvođača je od 650 do 750 KM. Sirovine iz šuma i dalje su povoljne, ali mnogi proizvođači u jako malom obimu imaju pristup tim sirovinama. U prosjeku to je oko 30 odsto, a neki su prinuđeni da ih kupuju od drugih preprodavaca po većim cijenama. Piljevina košta oko 40 KM po kubiku, a za tonu peleta treba od osam do 10 kubika i to je već oko 400 KM. Gdje su tu plate radnicima, folija, rezervni dijelovi, palete i ostalo – objašnjava Ivanović.

Muhamed Helać, menadžer kompanije “Drvosječa”, koja ima najveći pojedinačni tržišni udio na tržištu ogrjeva u BiH, podsjeća da su oni prvi inicirali i tražili od države da se zabrani izvoz peleta prije nekoliko mjeseci.

– Trenutno je drugačija situacija. Ova odluka o nastavku zabrane izvoza nije povoljna iz razloga što je domaće tržište podmireno i svi smo očekivali da će se pustiti izvoz i da ćemo uzeti dio kolača iz Evrope. Zabrana nema nikakvog osnova i ovim se neće zaštititi nijedna strana. Ranija odluka zabrane je bila sa ciljem da snizi cijene i osigura dovoljne količine, međutim vlast to nije uspjela, jer su u pola frke iz zabrane izuzeli drvene brikete i onda su se proizvođači prebacili na briket i izvozili ga. Došli smo onda u situaciju da ga nema dovoljno na tržištu i zbog toga nisu padale cijene. Nakon toga, ponovo je došlo do zabrane, samo je bilo izuzeto ogrjevno drvo i onda se izvozila sirovina za pelet kao ogrjevno drvo jer nemamo jasnu klasifikaciju drveta i nije bilo dovoljno sirovina i opet cijene nisu padale i nije zaštićeno stanovništvo. Zašto jednostavno nisu sve zabranili – upitao je Helać

Dodao je da je ova kompanija tradicionalno izvozila pelet u Sloveniju, Italiju, Austriju i Njemačku.

– Domaće stanovništvo se nekim čudom po mnogo većim cijenama snašlo i namirilo. Svi proizvođači i distributeri peleta su dali sedam dana roka vlastima da povuku odluku. Ukoliko se ne povuče ova odluka, čak i mi kao velika kompanija koja zapošljava 300 radnika u pet gradova ćemo morati da ih pošaljemo na prinudne godišnje odmore jer nemamo posla. Oni nemaju šta raditi jer potražnje nema. Kako je onda tek manjim peletarama. Ovo može imati katastrofalne posljedice po drvoprerađivačku industriju u BiH i može dovesti do otpuštanja radnika – naglasio je Helać.

Related Topics:

Društvo

ŠTA MOŽE SISTEM U REPUBLICI SRPSKOJ: Zabraniti mreže djeci ili filtrirati sadržaj?

Od 10. decembra svi mlađi od 16 godina u Australiji će ostati bez pristupa društvenim platformama kao što su TikTok, YouTube, X i Redit.

Njihova vlada poručuje da će ovim potezom spriječiti online zlostavljanje, toksičan sadržaj i predatore koji vrebaju djecu, dok su naši sagovornici podijeljenog mišljenja o tome da li je ovo potrebno uvesti u Republici Srpskoj.

Dok jedni tvrde da bi jasno određene dobne granice zaštitile djecu od nasilja i štetnog sadržaja, drugi ističu da bi potpuna zabrana bila neizvodljiva i nelogična u digitalnom dobu.

Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, postavlja pitanje da li je tako nešto moguće kod nas.

“Teoretski jeste, ali u praksi bi zahtijevalo snažnu institucionalnu saradnju, provjeru godina, političku volju i visoku društvenu svijest, a realno, u našem okruženju to zvuči gotovo nemoguće. Ipak, ne želim biti pesimistična. To što sistem kasni, ne znači da smo bespomoćni”, kazala je Savanović Zorićeva.

Dodala je da bi uvođenje takve mjere bilo priznanje da mozak djeteta nije spreman za količinu pritiska, upoređivanja, nasilja i seksualiziranog sadržaja koji društvene mreže nose.

“Sa psihološke strane, dobro je jasno regulisati dobne granice i odgovornost platformi, jer djeca mlađa od 16 godina nemaju razvijene kapacitete procjene rizika kao odrasli. Ali zabrana sama po sebi nije dovoljna, ona mora biti dio šire strategije koja uključuje edukaciju roditelja, školu koja uči digitalnoj pismenosti i kampanja koje naglašavaju balans, a ne demonizaciju tehnologije”, pojašnjava Savanović Zorićeva.

Ističe da se tu dolazi do ključnog, sistem možda sporo reaguje, ali porodica može brzo.

“Možda država neće uskoro uvesti ovakvu zabranu, ali roditelji mogu postaviti jasna pravila, graditi zdrave navike i biti modeli balansa. Nije pesimizam ako vidimo prepreke, to je zrelost. Optimističnost je kada, uprkos tome, vjerujemo da male, porodične promjene mogu zaštititi jedno dijete, a jedno dijete je već ogroman uspjeh”, pojasnila je Savanović Zorićeva.

Vladimir Vasić, sociolog, za “Nezavisne novine” naglašava da je protiv potpune zabrane društvenih mreža, posebno u eri digitalizacije.

“Mislim da bi sada donijeti odluku o potpunoj zabrani bilo zaista besmisleno”, rekao je Vasić.

On pojašnjava da bi fokus trebalo staviti na kontrolu i filtriranje sadržaja koji se plasiraju putem društvenih mreža.

“Zašto se ne filtriraju sadržaji koji mogu da štete i truju našu djecu”, pita Vasić.

Kako navodi, slaže se da treba da postoje određeni filteri i mjere ograničenja, ali smatra da potpuna zabrana nije ni izvodljiva ni korisna.

“Prvo, to je jako teško izvesti u praksi, a drugo, mislim da je mnogo bolje uticati na kvalitet sadržaja. Djeca mogu koristiti društvene mreže na veoma pozitivan način da uče, da se povezuju. Akcenat na potpunoj zabrani smatram promašajem. Djeci treba omogućiti pristup, ali uz jasnu roditeljsku kontrolu”, zaključio je Vasić.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Obucite se dobro i ne izlazite bez kišobrana

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti oblačno vrijeme sa padavinama.

Ujutro će uz rijeke i u kotlinama biti magle, dok će na jugu i zapadu padati jača kiša, a najmanje padavina biće u donjem Podrinju, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Kiša će padati u višim predjelima, a ponegdje i u nižim dijelovima Krajine i prelaziće u susnježicu ili snijeg, uz manji rast snježnog pokrivača na planinama. U Hercegovini će tokom dana biti vjetrovito uz jake udare juga, a uveče će padavine slabiti i postepeno prestati.

Duvaće slab do umjeren vjetar na istoku i u Semberiji, koji će tokom dana biti pojačan, dok će u Hercegovini tokom jutra duvati slaba do umjerena bura, a sredinom dana jugo umjerenog do jakog intenziteta.

Jutarnja temperatura vazduha biće od jedan do četiri, na jugu do devet, u višim predjelima od minus dva, a najviša dnevna od četiri do devet, na jugu do 15 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

Rezultati konkursa za posao u prijedorskom vrtiću “Radost”! GREŠKA ILI NAMJEŠTALJKA?

Portal PrijedorDanas u posjedu je dviju rang lista po konkursu za dva radna mjesta u Dječijem vrtiću „Radost“. Na konkurs za vaspitače prijavljeno je 12 kandidatkinja.

Na prvoj rang listi trećeplasirana kandidatkinja N.P.T. ima u zbiru 18,3 bodova /prosjek ocjena sa studija 8,80, bodovi po osnovu vremena provedenog na evidenciji nezaposlenih 0,75, bodovi po osnovu radnog staža 4,75 i bodovi s intervjua 4/.

Na toj listi nelogičnost je u tome što drugoplasirana kandidatkinja R.D. ima u zbiru 18,05 bodova, što je manje /za 0,25/ od trećeplasirane. R.D. ima prosjek ocjena 8,80, 1,25 bodova s biroa, 3 boda po osnovu staža i 5 s intervjua.

Na drugoj rang listi, koja je sačinjena istog dana kada i prva /27. novembra 2025. godine/, navodi se da je to druga objava rezultata i da je to zaključak kojim se prva rang lista ispravlja zbog uočene tehničke greške.

Stoji da su kod trećeplasirane kandidatkinje N.P.T. pogrešno uneseni bodovi ostvareni na osnovu intervjua i zbirni broj bodova.

Da su ovoj kandidatkinji zadržani bodovi s prve rang liste, imala bi zbir od 18,30, bila bi drugoplasirana na novoj rang listi i bila bi jedna od dvije vaspitačice koje će zasnovati radni odnos na neodređeno vrijeme.

Budući da je ocjena s intervjua u vremenu od prve do druge rang liste pala sa 4 na 3, ona je po novoj rang listi na četvrtom mjestu ukupno, a druga ispod crte. Od svih 12 kandidatkinja, N.P.T imala je najlošije ocijenjen intervju. Jedina je ona dobila 3, sve ostale kandidatkinje 4 ili 5, a jedna maksimalnih 8. Ocjena 6 i 7 iz intervjua takođe nema.

Istovremeno, kandidatkinja N.P.T. ima ubjedljivo najveći broj bodova na osnovu radnog staža u stručnoj spremi i profilu traženom konkursom. Takođe, ima najviši prosjek ocjena tokom studiranja, zajedno sa drugoplasiranom kandidatkinjom.

Ustanovu smo danas pitali da li su rang liste koje su u posjedu redakcije autentične i, ako jesu, šta je razlog da je u ispravci kandidatkinja N.P.T. u rubrici intervju ima ocjenu 3, a prethodno je imala ocjenu 4, budući da je ova razlika za ovu kanidatkinju eliminatorna.

Ustanovu smo takođe zamolili da nam, ukoliko dokumenti nisu autentični, omogući uvid u dokumente protokolisane pod brojevima 2615/25 i 2620/25, kao i ostale akte koji se tiču ovog konkursa, a koji bi doprinijeli potpunom i tačnom informisanju javnosti. U vezi sa ovom temom, juče smo se obratili v.d. direktorici ustanove manje formalnim kanalom komunikacije, a danas smo to učinili zvaničnim putem i zamolili za odgovor u skladu s nadležnostima jednog ili više lica ovlaštenih da obavljaju poslove u odsustvu direktora.

Tekst i foto ilustracija – Katarina Panić/Aleksandar Drakulić – www.prijedordanas.com

Nastavi čitati

Aktuelno