Connect with us

Društvo

POSNA HRANA, MASNA CIJENA! Evo koliko košta RIBA u banjalučkim ribarnicama

Božićni post počinje u utorak pa oni koji planiraju da se tokom tih 40 dana uzdrže od mrsne hrane moraće da izdvoje više novca, jer su cijene ribe u Banjaluci više nego lani.
Posnu slavsku trpezu je nemoguće zamisliti bez ribe, a prve procjene domaćina govore da će ih priprema hrane masno koštati.

“Pasulj, riba, krompir sve je skuplje nego prošle godine. Obišao sam par ribarnica i najviše sam iznenađen cijenom skuše, koja je u odnosu na lani dvostruko skuplja. Sada za kilogram treba da izdvojiti 14 maraka, a prošle godine mogla se nabaviti za sedam KM”, kazao je radnik Rade Marić i dodao da će na njegovoj slavskoj trpezi dominirati šaran i oslić.

On je rekao da je za ukusan obrok najvažnije da je riba svježa, zbog čega uvijek kupuje u provjerenim ribarnicama. Trgovci u ribarnicama su saglasni da je za šaranom i oslićem tradicionalno najveća potražnja, ali napominju da se veoma osjeti kriza pa građani kupuju sve manje količine.

U ribarnici “Delfin” kažu da su cijene više u odnosu na prethodni post, ali da ih u posljednjih mjeseca dana nisu dizali.

“Za kilogram šarana je potrebno izdvojiti 13 KM, kao i za kilogram očišćene pastrmke. Dok je kilogram amura devet maraka”, rekli su u ovoj ribarnici.

Dodali su da su cijene u odnosu na prošlu godinu više za marku do dvije.

“Kupci uzimaju manje količine nego prije i traže jeftiniju ribu. Kriza se osjeti. Kao što smo rekli, kilogram šarana je 13 KM, ali dok se očisti i isiječe, pola toga otpada pa tako u suštini kilogram čistog mesa, kotleta dođe 27 maraka”, kazali su u “Delfinu”.

Ispričali su da mušterije više ne kupuju po 30 i 40 kilograma, nego mnogo manje, jer se broj i gostiju na slavama znatno smanjio.

Slična situacija je i u ribarnici “Peco fiš”.

“Kilogram bijelog, ali i plavog oslića košta 7,50 KM, dok je za kilogram šarana potrebno izdvojiti 13,50 KM, a za amur deset marka”, kazali su u ovoj ribarnici.

Dodali su da kilogram tolstolobika košta osam maraka.

Kilogram očišćene pastrmke je 13 maraka, a neočišćene 11. Trenutno je najveća potražnja za pastrmkom i šaranom – kazali su u ovoj ribarnici.

Oni sa dubljim džepom za kilogram lososa izdvajaju 54 KM. Tuna je nešto jeftinija i košta 38 maraka, dok je zubatac za marku jeftiniji, prenosi “Glas Srpske“.

U Udruženju za zaštitu potrošača “Reakcija” iz Banjaluka kažu da nije nikakvo čudo što ljudi kupuju manje količine nego prije, jer cijene svega konstantno rastu.

“Građani su prinuđeni da kupuju onoliko koliko im budžet dozvoljava”, rekao je Dušan Srdić iz “Reakcije”.

Apel
Dušan Srdić je uputio apel građanima da prilikom kupovine ribe obrate pažnju na to koju uzimaju.

“Treba obratiti pažnju šta se kupuje, jer je pojedina riba u proteklom periodu bila pod dejstvom opasnih materija”, kazao je Srdić i dodao da bi nadležni trebalo da pojačaju preventivne aktivnosti s ciljem pregledanja takvih proizvoda.

Društvo

USKORO OŠTRIJA PRAVILA! Teže do državljanstva BiH, postavljen i novi uslov

Bosna i Hercegovina znatno pooštrava kriterijume za dobijanje državljanstva osobama koje se smatraju korisnim za Bosnu i Hercegovinu.

Na ovaj način, ranije, a i danas, državljanstvo dobijaju brojni investitori, sportisti, kulturni radnici, ljekari i svi oni koji mogu doprinijeti “afirmaciji BiH”. Međutim, ukoliko se usvoji novi pravilnik o postupku sticanja državljanstva BiH osobe koja se smatra da je od naročite koristi za BiH, to će biti dosta teže.

Novim pravilnikom, koji će se naći pred Savjetom ministara BiH, mijenja se dosta, u smislu ko može predložiti kandidata i kako se dokazuje da podnosilac zahtjeva zaslužuje pasoš Bosne i Hercegovine.

Primjera radi, u postojećem pravilniku iz 2009. godine preporuku o tome da je prijem određene osobe od naročite koristi za BiH mogli su dati Spoljnotrgovinska komora BiH i entitetske privredne komore, međutim novim pravilnikom to nije moguće.

Te preporuke moći će dati Predsjedništvo BiH, nadležno ministarstvo na nivou BiH, entitetske vlade i Vlada Brčko distrikta, Olimpijski komitet BiH i registrovani sportski savez na nivou BiH.

Takođe, novim pravilnikom predviđeno je da onaj ko podnosi zahtjev treba da dostavi uvjerenje institucije ovlaštene za provjeru znanja jezika i dokaz o znanju jezika, a što ranije nije bio slučaj. Takođe, dužni su dostaviti i biografiju, kao i uvjerenje o izmirenim direktnim i indirektnim porezima za privredno društvo čiji je vlasnik kao i dokaz da ima osiguran stalni izvor prihoda. Sve ovo starim pravilnikom nije bilo predviđeno. Isto tako, novim pravilnikom predviđeno je i da Ministarstvo civilnih poslova pribavlja podatke iz službenih evidencija Službe za poslove sa strancima, ali i Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH radi provjere da li ta osoba predstavlja prijetnju po bezbjednost Bosne i Hercegovine.

Podnosilac zahtjeva moraće potpisati i izjavu o “prihvatanju pravnog sistema i ustavnog poretka BiH” izdatu od strane nadležnog organa.

Starim pravilnikom tražio se tek rodni list, dokaz o državljanstvu zemlje porijekla, bračni status, zatim dokaz o prijavljenom boravku u Bosni i Hercegovini te preporuka nadležne institucije.

“Razlozi za donošenje pravilnika sadržani su u potrebi usklađivanja uslova za prijem u državljanstvo BiH sa Zakonom o državljanstvu BiH. Naime, veći broj osoba olako dobija preporuke nadležnih tijela uz štura i nepotpuna obrazloženja, iako, očigledno, određen broj podnosilaca zahtjeva nije od naročite koristi za BiH u smislu relevantnih odredaba zakona i pravilnika”, piše u razlozima zbog kojih se donosi novi pravilnik.

Novim pravilnikom nisu se znatnije mijenjali uslovi koji govore o tome ko se može smatrati osobom od naročite koristi za Bosnu i Hercegovinu pa se tako navodi da su to osobe koje su postigle značajne rezultate u oblasti kulture, nauke, obrazovanja, sporta, ekonomije i drugih oblasti, a koje mogu doprinijeti daljem razvoju, prosperitetu i međunarodnoj afirmaciji Bosne i Hercegovine.
Nezavisne

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i malo toplije

Republiku Srpsku narednih dana očekuje pretežno sunčano vrijeme, ali na sjeveru i istoku magla i niska oblačnost zadržaće se tokom cijelog dana i tu će biti hladnije.

Jutro će biti oblačno i maglovito u većini predjela, osim na jugu. Tokom dana doći će do postepenog razvedravanja uz sunčane periode, a najtoplije će biti na jugu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Duvaće slab i promjenljiv vjetar, u Hercegovini slaba do umjerena bura.

Jutarnja temperatura vazduha od jedan do pet, na jugu do osam, u višim predjelima od minus jedan, a dnevna od osam do 12, na jugu do 16, a u mjestima sa maglom od četiri stepena Celzijusova.

Pretežno sunčano i toplije, pogotovo na jugu i na planinama, biće i u utorak i srijedu 9. i 10. decembra.
Oko rijeka i po kotlinama na sjeveru i istoku magla i niska oblačnost zadržaće se tokom dana uz hladnije vrijeme.

Nastavi čitati

Društvo

ŠTA KAŽU GRAĐANI? U potrazi za zlatom u Jezeru buše tokom noći i pod reflektorima

U tišini i pod okriljem noći, ponovo su ovih dana počela geološka istraživanja, odnosno bušenja na području opštine Jezero, koja sprovodi kompanija “Yugo Metals Limited” koja je u potrazi za zlatom na lokalitetu Sinjakovo.

Istakli su ovo za “Nezavisne novine” mještani Jezera, koji su prethodnih dana primijetili bušilicu, te vodenu pumpu koja ispumpava vodu iz rijeke Jošavke. U neposrednoj blizini naselja, svega 100 metara odatle, navode, sprovode se istražne radnje za buduće rudnike.

Mašine su stigle
I iz “Yugo Metals Limiteda” su na društvenim mrežama najavili da su mašine stigle, te da su završili pripreme za bušenja na lokalitetu Sinjakovo u potrazi za zlatom. Navode da će bušenje trajati do kraja ove godine, kao i da će početni rezultati biti objavljeni 2026. godine.

Šta kažu građani?
Suzana Rajković iz Udruženja građana “Dolina Plive” za “Nezavisne novine” ističe da su oni svakodnevno na terenu i prate sve što se dešava od samog početka, tj. otkad je počelo prokopavanje puta do platoa na kojem se vrši geološko istraživanje.

“Nama, mještanima, nije ni javljeno šta se dešava. Kao i ranije, i ovaj put su to pokušali uraditi sa što manje pompe, no primijetili smo da se put prokopava, proširuje i da se pravi plato. U posljednje vrijeme smo primijetili i vodenu pumpu koja ispumpava vodu iz rijeke Jošavke za rashlađivanje te bušilice”, kaže Rajkovićeva te dodaje da su tako i primijetili da je bušenje počelo.

“S druge strane, bušenja se vrše i tokom noći, pod reflektorima, jer je veoma blizu domaćinstava, svega stotinak metara. Sve to je veoma bučno, uznemirava mještane. A, što se tiče lokalnog rukovodstava, oni su od početka bili zagovornici otvaranje rudnika, jer im to predstavlja mogućnost za razvoj opštine Jezero”, tvrdi ona.

Kopanje zlata
Sada se, kako kaže, radi o kopanju zlata, ali je prema ranijim rješenjima Ministarstva energetike i rudarstva bila riječ o drugim materijalima koji se istražuju.

“No, mi nismo ni imali uvid u to šta oni traže. Ovo je posljednja etapa geoloških istraživanja, jer su oni prethodno već završili 75 odsto planiranih istraživanja. Samo im je to preostalo, a znate da završetak istraživanja vodi ka izdavanju koncesije za otvaranje rudnika, što mi nećemo dozvoliti”, naglašava ona.

Dodaje da su već jedanput uspjeli zaustaviti treću etapu geoloških istraživanja, te da su dobili tužbu protiv Ministarstva energetike i rudarstva RS.

“Određeni period je to bilo stopirano, i evo sad je opet počelo. Odmah ću zatražiti izlazak inspekcije na teren kako bismo provjerili da li se sve radi u skladu sa zakonom”, navela je.

Nataša Mazalica sa programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu navodi da je BiH izuzetno bogata vodnim resursima te se nalazi na četvrtom mjestu u Evropi po količini pitke vode po glavi stanovnika u Evropi.

“Taj resurs ne bi nikako smio da se ugrozi otvaranjem rudnika, a pogotovo u dolini Plive, jer bi bušenjem i eventualnom eksploatacijom okolnih brda došlo do teškog zagađenja vodotoka spiranjem atmosferskim padavinama i neadekvatnim ispuštanjem otpadnih voda. Da bude jasno, ne postoje zeleni i ekološki rudnici i to je terminologija koja se koristi u propagandne svrhe”, ističe Mazalica za “Nezavisne”.

Kako kaže, time se stanovništvo neke regije pokušava ubijediti da rudarske aktivnosti koje podrazumijevaju krčenje velikih površina šume, kopanje jama iz kojih se izbacuje jalovina te ekstrakcija ruda uz korištenje teških hemikalija nisu štetne po životnu sredinu.

“To je prosto netačno. CZZS stoji uz sve lokalne zajednice koje se bore protiv geoloških istraživanja i otvaranja rudnika iz nekoliko razloga. Ne postoji transparentost u procesima dodjeljivanja koncesija, svjedoci smo da se rudnici otvaraju nekad i bez potrebnih dozvola, a u posao se ide sa potpunom nebrigom o prirodi i ljudima nekog kraja. CZZS je već četiri puta upućivao tužbu nadležnom ministarstvu, jer kompanija koja vrši geološka istraživanja nije bila voljna da javnosti pokaže dokumente od važnosti”, kazala je ona.

Šta kaže načelnica?
Snežana Ružičić, načelnica opštine Jezero, za “Nezavisne” kaže da su obaviješteni da je resorno ministarstvo odobrilo geološka istraživanja koja se vrše na području opština Jezero, Šipovo, Mrkonjić Grad.

“Ja sam od početka organizovala okrugle stolove na temu geoloških istraživanja, a sve s ciljem da dobijemo kompletne informacije od nadležnog ministarstva i kompanije koja vrši ta istraživanja. Više puta smo tražili izlazak inspektora na lice mjesta, koji su ustanovili da nema kršenja pravila po pitanju ekologije. Ja živim ovdje i važno mi je da porodice koje su tu budu zaštićene”, rekla je Ružičićeva.

Podsjetimo, u maju ove godine su Centar za životnu sredinu i Udruženje građana “Dolina Plive” iz Jezera osporili rješenje Ministarstva energetike i rudarstva RS kojim se investitoru “SNK Metali” d.o.o. Bijeljina (sada “Yugo Metals Limited”) odobrava produženje istražnog roka za izvođenje detaljnih geoloških istraživanja olova, cinka, bakra, barita i pratećih metala na istražnom prostoru “Jezero”.

Ponovo poništena ekološka dozvola za MHE Jovići na rijeci Plivi
Nova ekološka dozvola koju je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS odobrilo investitoru “Prirodna energija” d.o.o. Šipovo poništena je odlukom Okružnog suda u Banjaluci na osnovu tužbe Centra za životnu sredinu.

“Podsjećamo da smo i prvu ekološku dozvolu osporili, te očekujemo od nadležnog ministarstva da proces zaključi odbijanjem izdavanja novog rješenja iz svih razloga koje je i Sud prepoznao”, navode iz Centra.

Dodaju da je Sud uvažio primjedbe Centra kada je u pitanju nepostojanje plana remedijacije i rekultivacije za projekat izgradnje elektrane na rijeci Plivi, kao i činjenicu da nije dokazan javni interes za ovaj projekat.

Nastavi čitati

Aktuelno