Connect with us

Društvo

PREGLED ŠTITNE NA UKC-u? Pacijenti kažu “NEMOGUĆA MISIJA” Niko se ne javlja na telefon, A PREGLED MOGUĆE zakazati samo POZIVOM???

U našem narodu se za osobu koja mora da obavi više zdravstvenih pregleda radi nekog oboljenja ili zdravstvenog stanja kaže da “hoda po doktorima”. Čini se, ipak, da samo “hodanje” nije problem koliko zakazivanje pregleda.
Manjak ljekara i medicinskog osoblja, veliki broj pacijenata, nedovoljan broj dijagnostičkih i drugih medicinskih uređaja su dobro znani problemi pacijentima iz RS, zbog kojih su često prinuđeni da skupo plaćaju preglede u privatnim klinikama i ambulantama.

M.J. iz Banjaluke kaže da godinama ima problema sa štitnom žlijezdom.

“Nakon intervencije koju sam imala prije tri godine, propisana mi je kontrola kod specijaliste na svakih šest mjeseci. Međutim, problem nastaje kod zakazivanja. Da bih zakazala pregled u Zavodu za nuklearnu medicinu na UKC RS moram da zovem isključivo 20. u mjesecu, na broj telefona na koji se često niko ne javi”, kaže naša sagovornica.

Dodaje da se nekoliko puta desilo da propusti kontrolu, jer nije mogla da dobije nikog na telefon, a kada je otišla lično, rečeno joj je da je termin moguće dobiti samo zvanjem.

Slično iskustvo ima i V.S. iz Mrkonjić Grada.

“Princip zakazivanja za pregled štitne žlijezde na UKC RS je neefikasan. Na telefon često nema odgovora, a ako pozovete drugi dan, a ne 20. u mjesecu, dobijete odgovor da je već sve popunjeno i da se javite sljedeći mjesec. Niko ne pita hoću li doživjeti taj datum, niti može li moja bolest da čeka još mjesec dana”, kaže V.S.

Ističe i da je bila prinuđena da ode kod privatnika.

“Nije problem ni da platim pregled u privatnoj ambulanti, ali je problem da plaćam duplo. Razumijem pritisak na zdravstveni sistem i probleme s kojima se sreću, ali ne razumijem da ne mogu da naprave efikasan način zakazivanja. Ovako kako je sad ne funkcioniše”, ističe.

Iz UKC-a kažu da se rasporedi ljekara za rad u ambulantama za pregled štitne žlijezde objavljuju se 20. u mjesecu, i to dva mjeseca unaprijed.

“Nije tačno da je praksa da se zakazivanje za pregled štitne može obaviti samo 20. u mjesecu i isključivo telefonom. Rasporedi ljekara za rad u ambulantama za pregled štitne žlijezde objavljuju se 20.u mjesecu dva mjeseca unaprijed (npr. u oktobru za decembar tekuće godine). Rasporedi su dostupni sve dok ima termina, odnosno u toku cijelog mjeseca. Dnevno radi između 3 i 6 ambulanti za preglede i svakom doktoru se zakazuje po 15 pacijenata”, kažu iz UKC RS za MONDO.

Ističu da problemi nastanu kada pacijenti insistiraju da se zakažu na pregled kod određenog doktora ili doktorice.

“Pacijenti insistiraju na pregledu kod doktora kod kojih se brzo popune termini u rasporedu i najčešće ne prihvataju da ih pregleda drugi doktor, koji ima slobodne termine. Ljekari nisu zaduženi samo za ambulantni rad, već učestvuju u radu dijagnostičkog odjeljenja, terapijskog odjeljenja i u radu odjeljenja za PET/CT”, dodaju iz UKC-a.

Ističu da se pacijenti mogu i lično zakazati prilikom dolaska u Klinički zavod za nuklearnu medicinu i bolesti štitne žlijezde UKC Republike Srpske.

“Kada je riječ o pacijentima koji ne žive u Banjaluci, napominjemo da preglede štitne žlijezde mogu obaviti i kod svojih endokrinologa u centrima iz kojih dolaze, a ne isključivo u Kliničkom zavodu za nuklearnu medicinu i bolesti štitne žlijezde UKC Republike Srpske, s tim da je u tim centrima vjerovatno mnogo duži period čekanja na obavljanje pregleda”, ističu.

Kažu da je istina je da je u funkciji samo jedan broj za naručivanje na ambulantne preglede.

“U funkciji su posebni brojevi telefona za naručivanje na druge dijagnostičke pretrage u Kliničkom zavodu za nuklearnu medicinu i bolesti štitne žlijezde, kao i PET/CT i terapijsko odjeljenje. Sve poteškoće u vezi sa ovim, riješićemo na način da će od 20.12.2023. godine cjelokupni proces naručivanja pacijenata za preglede štitne žlijezde preuzeti Call centar UKC Republike Srpske koji već funkcioniše za naručivanje pacijenata za preglede u pojedinim organizacionim jedinicama”, kažu iz UKC.

O tome zašto pozivi ostanu bez odgovora, kažu:

“Nismo saglasni sa tvrdnjom da se na telefonski broj niko ne javlja, jer brojevi naručenih i obavljenih pregleda govore drugačije. Tako je u mjesecu oktobru 2023. godine u Kliničkom zavodu za nuklearnu medicinu i bolesti štitne žlijezde naručeno 1593 pacijenata. Obavljeno je ukupno 2098 pregleda i 1097 ultrazvučnih pregleda. Ovo ukazuje da pored naručenih pacijenata ljekari u toku radnog vremena prime i veliki broj nenaručenih pacijenata, kao i trudnice, porodilje, pacijente kojima je indikovan operativni zahvat, pacijente sa drugih klinika.

U mjesecu novembru (od 1-22. novembra 2023. godine) dosad je obavljeno 1290 pregleda i 705 ultrazvučnih pregleda. U periodu od 1. januara do 23. novembra 2023. godine ukupno je obavljeno 17 613 ambulantnih pregleda i 9251 ultrazvučnih pregleda štitne žlijezde. Navedeni podaci su iz Kliničkog informacionog sistema UKC Republike Srpske”.

Odbacuju i primjedbe da je zakazivanje “nemoguća misija”.

“Kad pogledamo u oči činjenicama postavlja se pitanje: kako su se uspjeli naručiti svi ovi pacijenti i obaviti pregled u Kliničkom zavodu za nuklearnu medicinu i bolesti štitne žlijezde? Sigurni smo da se uz malo dobre volje može pronaći rješenje i za četiri pacijenta koji se, kako kažu, nikako nisu uspjeli naručiti.

Lista čekanja za ambulantne preglede u Kliničkom centru Ljubljana je 12 mjeseci. Lista čekanja u državnoj bolnici u Minhenu je 6 mjeseci. Lista čekanja u Kliničkom zavodu za nuklearnu medicinu i bolesti štitne žlijezde UKC Republike Srpske je 2 mjeseca”, naglasili su iz UKC-a RS.

(MONDO)

Društvo

“RAZGOVOR JE LJEKOVIT”: Mentalno zdravlje u trudnoći od velike važnosti za majku i bebu

Psiholog Irena Đumić Jurić-Marijanović najavila organizovanje grupne podrške za trudnice.

Svijest o mentalnom zdravlju je svakog dana na većem nivou, te su i trudnice spremnije da rade na sebi, imajući u vidu da je trudnoća praćena nizom fizioloških, psiholoških i socijalnih promjena, izjavila je psiholog Irena Đumić Jurić-Marijanović.

Đumićeva je istakla da postati majka često podrazumijeva promjenu svakodnevne rutine, uloga i granica, što može uzrokovati pojavu tjeskobe i stresa.

Prema njenim riječima, važno je pružiti podršku trudnicama, jer na taj način se preventivno djeluje i na period koji slijedi nakon poroda.

“Na primjer, istraživanja u Srbiji navode da se postporođajna depresija javlja kod 10 do 15 odsto žena. Iako smo u 21. vijeku ovo je još tema o kojoj se ne priča tako često”, rekla je Đumićeva.

Ona je naglasila da je važno ohrabriti trudnice da se obrate stručnim osobama sa kojima će podijeliti kako se osjećaju, bilo da je riječ o ginekologu koji vodi trudnoću, porodičnom ljekaru, psihologu, psihijatru…

“Emocija koja se često javlja u trudnoći je strah od toga kako će se trudnoća odvijati, strah od toga šta im ljekar može reći na narednoj kontroli i na kraju strah od poroda. Kod nekih žena se javlja pitanje kako će se snaći u ulozi majke, da li će biti dobre, te da li će se povezati sa bebom. Ovaj period je praćen promjenama na tijelu i promjenama u odnosima, posebno partnerskom”, rekla je Đumićeva.

Ona je navela i podatak da je istraživanje u SAD, koje je obuhvatilo 1.522 trudnice, pokazalo da je 78 odsto žena iskusilo nizak do umjeren nivo stresa, dok je njih šest odsto iskusilo visok nivo stresa.

“Brojna ostala istraživanja potvrđuju da je promjena raspoloženja tokom trudnoće na najvišem stepenu poredeći sa ostalim periodim koje žena prolazi”, navela je Đumićeva.

Ona je ukazala da ubrzan način života, izloženost različitim uticajima iz okoline poput mnoštva informacija, od kojih neke nisu provjerene, tačne i koje dolaze od nestručnih osoba, sigurno ne idu u korist psihičkom stanju trudnica.

Kada je riječ o pomoći trudnicama koje se suočavaju sa nekim oblikom psihološke tegobe, Đumićeva na prvom mjestu izdvaja razgovor.

“Razgovor je uvijek ljekovit. Saslušati, ozbiljno shvatiti i pružiti podršku. Često se dešava da se trudnica nekome bliskom požali i na do dobije odgovore `ma nije to ništa`, `pretjeruješ`, `ovo ti je najsretniji period, nemoj da misliš drugačije` i slične. Nakon ovakvih komentara, na sve kako se osjećaju, još im se probudi osjećaj krivice da bi trebalo da budu zadovoljne i sretne, a one to nisu”, rekla je Đumićeva.

Da bi trudnicama pomogli da lakše savladaju izazove koje “drugo stanje” donosi, Đumićeva je najavila organizovanje grupne podrške gdje će kroz zajednički rad i dijeljenje iskustva pružiti odgovore na pitanja i nedoumice koje buduće majke muče i time olakšati prolazak kroz period trudnoće.

“Pričaćemo o strahovima, anksioznosti, očekivanjima od porođaja, majčinstvu, odnosu sa partnerom… Sve učesnice će moći da iskažu svoja osjećanja, strahove i nedoumice, koje okolina često ne razumije i osuđuje. U sigurnoj i podržavajućoj atmosferi moći će istražiti sebe, povezati se sa bebom i osnažiti za naredne životne trenutke i uloge”, istakla je Đumićeva.

Ona je dodala da grupe psihološke podrške počinju 16. marta na lokaciji Udruženja građana “Novi dan” u Banjaluci, a susreti će se održavati dva puta mjesečno.

(Srna)

Nastavi čitati

Društvo

ZNAJU SE PRIORITETI? I Višković u hajci na vuka: Otvorena sezona lova u Milićima

Udruženje lovaca “Komić” iz Milića danas je hajkom na vuka zvanično otvorilo ovogodišnju lovnu sezonu u kojoj učestvuje oko 400 lovaca, koje je pred polazak pozdravio premijer Republike Srpske Radovan Višković.

Višković, koji je i predsjednik Udruženja “Komić”, istakao je da je među učesnicima, osim milićkih, veliki broj lovaca iz Srbije i Republike Srpske, koji su prijatelji dugi niz godina.

On je izjavio da se hajka na vuka u Milićima tradicionalno organizuje prve nedjelje u martu, te da ove godine imaju priliku da love i šakala jer se u lovištu pojavila ova životinja koja nije ništa manji štetočina od vuka.

“Nadam se da će lov biti uspješan i da ćemo odstrijeliti neku od tih štetočina jer to moramo da uradimo zbog ostale divljači”, rekao je Višković i dodao da su vuk ili šakal, ukoliko se ne uklone na vrijeme iz lovišta, prijetnja za srnu i divlju svinju.

On je naveo da je završen lov na divlju svinju i da su lovci primijetili da ima veliki broj šakala i vukova, te da su u obavezi da organizuju ovakvu hajku.

Višković je napomenuo da je Lovačko udruženje “Komić” stabilno i da se finansira iz članarine.

Glavni lovovođa u Udruženju “Komić” Siniša Aleksić rekao je Srni da se danas okupilo oko 400 lovaca sa željom da ulove vuka ili šakala koji predstavljaju problem u lovištu.

“Lovimo u predjelu Kupusne, Radave, Udrča, Vretoča i Rajića”, izjavio je Aleksić.

On je podsjetio da je prošle godine lov bio uspješan i da su ulovili četiri vuka.

Glavni lovovođa iz Lovačkog udruženja “Semberija” iz Bijeljine Miladin Božić izjavio je Srni da je prošlogodišnji zajednički lov na predatore bio uspješan, da je lovište atraktivno i da se nadaju da će biti ulova.

On je rekao da u današnjem lovu učestvuje oko 50 lovaca iz Semberije i da je njihovo udruženje najbrojnije u Republici Srpskoj.

Osamdesetosmogodišnji Sveto Mamlić iz Sremske Mitrovice, najstariji lovac u hajci na vuka, izjavio je da je bilo trofeja, lovačkih skečeva i da je uvijek srećno prolazio.

On je naglasio da onaj ko voli lov ne može da mu odoli, bez obzira na godine.

Jovo Gavrić iz Udruženja “Čauš” iz Bratunca rekao je da su četvorica lovaca stigla u Miliće iz Bratunca da pokušaju da ulove vuka, a ako ne, sigurni su da će se dobro družiti sa dugogodišnjim prijateljima.

Lovačko udruženje iz Milića okuplja oko 220 redovnih članova i gazduje površinom od oko 30 hektara.

(Srna)

Nastavi čitati

Društvo

PET STVARI koje vam “jedu platu”, a da i NE PRIMJETITE

Stručnjaci za finansije otkrivaju najpopularnije troškove za koje niste ni svjesni da vam “jedu” platu!

“Nemam predstavu na šta meni ode plata”, rečenica je koju danas mnogi izgovaraju i zaista vjeruju u nju. Ako imate osjećaj da vam plata “jednostavno nestaje”, možda bi trebalo da povedete računa o najčešćim troškovima koji tome doprinose. Stručnjaci za finansije otkrivaju šta najviše prazni vaše džepove i novčanike, a uopšte vam nije potrebno:

Prodavnice u blizini kuće
Toliko vam odgovaraju, da zapravo niste ni svjesni da često bespotrebno trošite novac baš u njima. Ako ste nešto zaboravili u supermarketu, uvijek možete da pogledate u prodavnici koja je blizu vaše kuće ili stana. Prema mišljenju stručnjaka, promet u takvim prodavnicama je obično veoma visok. Ipak, to obično ne primjećujete jer ste navikli na takve prodavnice i najvjerovatnije radnike poznajete dugi niz godina.

Doručak na putu do posla
Pokušajte da izračunate koliko novca trošite na kafu u kancelariji ili u kafiću u blizini kancelarije. U većini slučajeva, taj iznos uopšte neće biti mali. Kafa obično nije ograničena na jednu šolju ujutru. Popijete je sa prijateljem ili kolegom, pa malo kasnije još jednu uz cigaretu i tako uzmete i treću. Onda kupite rol viršlu ili drugo pecivo u pekari koja je najbliža vašem radnom mjestu. Kao rezultat toga, ova navika može da vas košta više nego što biste mogli da potrošite na kvalitetan obrok. Bolje je da samo ponesete hranu od kuće i ograničite ove troškove.

Članarina u teretani u koju ni ne idete
“Nikako da krenem, ali znam da ću otići sutra”, “Moram da izgledam dobro”, “Moram da jačam imunitet”, sve su to rečenice koje svakodnevno izgovarate u želji da se zaista pokrenete. Teretane se u velikoj mjeri oslanjaju na većinu svojih klijenta – onih koji tamo ne idu redovno. Budite iskreni prema sebi. Uštedite ovaj iznos umjesto da plaćate članarinu koju ne koristite. A ako jednog dana budete imali neodoljivu želju da vježbate, uradite to kod kuće ili kupite novu člansku karticu.

Rezerve hrane
Prema istraživanjima, petinu novca trošimo na hranu. Ljudi često kupuju “za svaki slučaj”, kako slučajno ne bi naišli na nedostatak nečega u kući. Mnogi, posebno u ovom užurbanom tempu, teže zalihama što više različitih proizvoda i drže ih kao rezervu. Međutim, upravo te zalihe u jednom trenutku postaju neupotrebljive, buđaju ili trunu, dok drugima jednostavno ističe rok trajanja.

Sitnice na kasi
Ne kupujte ništa na kasi, kažu finansijski stručnjaci. Tamo, dok stojite u redu, pokupite sve vrste sitnica – žvake, brijače, slatkiše… Poznato je da je ovo dio marketinškog trika za podsticanje prodaje.

Nastavi čitati

Aktuelno