Connect with us

Svijet

POSTIGNUT SPORAZUM: Izrael i Hamas dogovorili četverodnevno primirje

Prekid vatre između Izraela i Hamasa, biće oslobođeno 50 talaca u zamjenu za četiri dana mira.

Izraelska vlada je u sruhedu podržala sporazum sa Hamasom o oslobađanju 50 žena i djece, koje su palestinski militanti držali kao taoce u Gazi, u zamjenu za četvorodnevni prekid vatre, saopštila je kancelarija izraelskog premijera Benjamina Netanjahua. Katarski zvaničnici, koji su posredovali u razgovorima između Izraela i Hamasa zajedno sa Sjedinjenim Državama, danima su govorili da su suprotstavljene strane veoma blizu dogovora.

Sporazum će označiti prvo primirje u ratu u kojem je izraelsko bombardovanje sravnilo dijelove Gaze kojima vlada Hamas. Prema navodima vlasti Gaze, u ovim napadima u gusto naseljenoj enklavi ubijeno je 13.300 civila, a oko dvije trećine od 2,3 miliona stanovnika ostalo je bez krova nad glavom.

Prije nego što je okupio punu vladu, Netanjahu je u utorak održao konsultacije o sporazumu sa svojim ratnim kabinetom i širim kabinetom za nacionalnu bezbednost. Prema izraelskim izvorima, Hamas drži više od 200 talaca, uhapšenih 7. oktobra, kada su njegovi borci napali Izrael i ubili 1.200 ljudi.

Uoči najave prihvatanja sporazuma, Netanjahu je rekao da je intervencija američkog predsjednika Džoa Bajdena pomogla da se okvirni sporazum poboljša kako bi se uključilo više talaca i manje ustupaka. Ali Netanjahu je rekao da se misija Izraela nije promijenila.

“Mi smo u ratu i ratovaćemo dok ne ostvarimo sve svoje ciljeve. Uništiti Hamas, vratiti sve naše taoce i osigurati da nijedan entitet u Gazi ne može ugroziti Izrael”, rekao je on u snimljenoj poruci na početku sjednice Vlade.

Američki zvaničnik upoznat sa razgovorima rekao je prije nego što je potvrdio sporazum da će on uključivati razmjenu 150 palestinskih zatvorenika. Prekid borbi bi takođe omogućio isporuku humanitarne pomoći Gazi.

Related Topics:

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno