Analitičari ocjenjuju da Tesla gubi prednost zbog sve jače konkurencije, posebno kineskih proizvođača, kao i zbog ograničenog i zastarelog portfolija modela.

Američka kompanija za proizvodnju električnih automobila Tesla zabilježila je u novembru veliki pad registracija u Evropi, što prema mišljenju analitičara predstavlja posljedicu jačanja konkurencije iz Kine i političkih kontroverzi oko vlasnika Tesle, Ilona Maska.

Registracije su u Francuskoj pale za 58% međugodišnje na 1.593 vozila, u Švedskoj za 59% na 1.466, a u Danskoj za 49% na 534 automobila, pokazuju zvanični podaci za novembar.

Nasuprot tome, Norveška je odstupila od trenda i ostvarila rekordne mjesečne rezultate, prenosi Rojters.

U industriji se registracije novih vozila koriste kao najpouzdaniji pokazatelj prodaje, tako da pad registracija u Francuskoj, Švedskoj i Danskoj praktično znači i pad realne potražnje za Teslinim modelima u tim državama.

Slabljenje prodaje u Evropi traje od kraja prošle godine kada je izvršni direktor Ilon Mask javno podržao pojedine desničarske političare, što je izazvalo proteste u više zemalja.

Dodatni pritisak nastao je i nakon velikog požara u Teslinoj prodavnici na jugu Francuske, zbog čega je otvorena krivična istraga.

Analitičari ocjenjuju da Tesla gubi prednost zbog sve jače konkurencije, posebno kineskih proizvođača, kao i zbog ograničenog i zastarelog portfolija modela.

Istraživanje konsultantske kuće Eskalent pokazuje da 38 odsto ispitanika na pet najvećih evropskih tržišta smatra da je “novitet Tesle izbledeo”, kao i da brend zaostaje u pogledu dizajna, kvaliteta i emotivne privlačnosti.

Avion za koji se vjeruje da prevozi specijalnog izaslanika američkog predsjednika Stivena Vitkofa napustio je vazdušni prostor SAD i uputio se ka Rusiji, rekao je izvor iz kontrole letenja agenciji TASS.

“Avion je upravo napustio vazdušni prostor SAD, krenuo ka Evropi, a zatim ka Rusiji”, rekao je izvor agencije.

On je napomenuo da je avion poletio sa aerodroma na Floridi oko 1 sat ujutru po lokalnom vremenu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin sastaće se danas sa Vitkofom, potvrdio je ranije Kremlj.

Ključna tema, kako je tada navedeno, biće rešavanje ukrajinske krize, uključujući prijedloge SAD po tom pitanju.

Kako je ranije objavio portparol Kremlja Dmitrij Peskov, sastanak će se održati popodne, a snimak početka razgovora biće dostupan medijima.

Podsjeamo, predsjednici Francuske i Ukrajine, Emanuel Makron i Volodimir Zelenski, u Parizu su finalizovali dogovor o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu.

Ujedno, Makron je najavio najoštriji talas sankcija Rusiji, dok je Zelenski poručio da su predstojeći dani presudni za mir.

Dok traju diplomatski napori, u toku su i borbe na frontu. Načelnik Generalštaba ruske vojske Valerij Gerasimov obavijestio je predsjednika Rusije Vladimira Putina da su ruske jedinice zauzele Pokrovsk, ključni grad u Donjeckoj oblasti, kao i grad Volčansk u Harkovskoj oblasti, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov

Poljski premijer Donald Tusk podsjetio je njemačkog kancelara Fridriha Merca u Berlinu na neisplaćenu ratnu reparaciju.

– Mi u Poljskoj vjerujemo da Poljska nije dobila nadoknadu za gubitke i zločine počinjene tokom Drugog svjetskog rata – rekao je Tusk na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Mercom.

Istovremeno, on smatra da formalno odbijanje poljskih zahtjeva da joj se isplati ratna reparacije nema pravnu snagu.

– Njemačka se pridržava formalnog diplomatskog akta iz 1950-ih. Ali, kao što dobro znate, Poljska nije imala nikakvu riječ po ovom pitanju 1950-ih, i odricanje Poljaka od reparacija u to vrijeme ne može se smatrati činom koji je u skladu sa voljom poljskog naroda -+ rekao je premijer Tusk, prenose RIA Novosti.

U jesen 2022. godine, poljske vlasti su objavile da od Njemačke zahtijevaju 6,2 biliona zlota (približno 1,3 biliona dolara u to vrijeme) kao reparacije za štetu iz Drugog svjetskog rata. Početkom oktobra 2022. godine, njemačko Ministarstvo spoljnih poslova poslalo je odgovarajuću notu Njemačkoj.

Njemačka vlada je više puta izjavila da ne namjerava da vrši plaćanja Poljskoj: Berlin smatra da je već platio dovoljno velike reparacije i da nema razloga da se dovodi u pitanje poljsko odricanje od reparacija 1953. godine.

Prethodna poljska vlada, koju je formirala stranka Pravo i pravda, zahtijevala je reparacije. Nakon promjene kabineta, novi ministar spoljnih poslova, Radoslav Sikorski, proglasio je pitanje reparacija od Njemačke zatvorenim u februaru 2024. godine, priznajući da Poljska nema zakonsko pravo na njih.