Connect with us

Svijet

POTOP U BARSELONI! Moglo bi biti gore nego u Valensiji (VIDEO)

Olujne kiše su se u ponedjeljak iz regije Valensije preselile u susjednu Kataloniju, pri čemu je potopljen aerodrom El Prat pokraj Barselone, a stanovnici su upozoreni na “ekstremnu opasnost” od lokalnog nevremena.

Državna meteorološka agencija (AEMET) oglasila je crveno upozorenje zbog obilnih kiša na Barselonu. Prognoziraju obilne padavine duž obale Barselone, a stanovnicima su poručili da budu oprezni i ne putuju “osim ako je to nužno”.
Putevi širom regije blokirani su usljed klizišta i visokih vodostaja, a automobili su zarobljeni na potopljenim ulicama dok očajnički pokušavaju stići kući na sigurno.

Na mobilne telefone stanovnika stiglo je upozorenje od “ekstremnih i neprestanih padavina” na južnoj periferiji katalonske prijestonice. Poručili su stanovnicima da izbjegavaju suve kanale kako ne bi postali žrtve nabujale vode.

Videozapisi iz aerodorma El Prat prikazuju kako voda nadire u zgradu terminala i slijeva se sa stropova, a putnici skidaju cipele i gacaju kroz dvoranu za odlazne letove. Jedan snimak prikazuje avion Iberia Airlinesa kako pluta kroz visoku vodu na poplavljenoj pisti.
Daily Mail takođe piše kako je otkazana nastava na univerzitetima i u školama jer vlasti očajnički pokušavaju ograničiti kretanje stanovnika s ciljem da izbjegnu reprizu prošlosedmične katastrofe u Valensiji.

Tamošnji mediji prikazali su snimke automobila djelimično potopljenih na cesti i poplavne vode koje ulaze u autobuse. Velike količine vode su takođe ušle u dijelove aerodroma El Prat, a više od 60 letova je otkazano, odgođeno ili preusmjereno. Obustavljen je željeznički saobraćaj.

Fokus španskih spasilačkih službi u Valenciji usmjeren je na potragu za nestalim osobama u podzemnim garažama i parkinzima na više spratova.

Strahuje se da su mnogi kupci i radnici ostali zarobljeni na parkingu u trgovačkom centru u Aldaiji na periferiji Valensije, kada je bujica poplavila to područje. Policija je izvijestila da u prvih 50 vozila koja su pregledana na licu mjesta nije bilo žrtava.

U međuvremenu generatori ispumpavaju vodu, a policija uz pomoć dronova pokušava provjeriti stanje na poplavljenom parkingu.

Broj smrtnih slučajeva sada iznosi 217, pri čemu španski ministar unutarnjih poslova odbija iznijeti brojku nestalih.

(Jutarnji list)

Related Topics:

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno