Banjalučke osnovne i srednje škole spremne su za novu školsku godinu, koja započinje danas sa prvim zvonom, a školske ruksake na leđa će staviti i u đačke klupe prvi put sjesti gotovo 1.800 prvačića u najvećem gradu Srpske.

Da je sve spremno, potvrdili su nam i direktori osnovnih i srednjih škola iz Banjaluke sa kojima smo razgovarali.

I dok su pojedine osnovne škole prijem za prvačiće imale već u petak, dobrodošlicu najmlađima danas u 12 organizovaće Osnovna škola “Jovan Cvijić”.

“Sve je spremno, učionice su spremne. Pripremamo doček đaka prvaka, imamo tri odjeljenja prvaka, odnosno 76 prvačića”, rekla je Mila Čudić, direktorica ove osnovne škole.

Inače, za više od 8.700 osnovaca od petog do devetog razreda u Banjaluci besplatne udžbenike je obezbijedila Gradska uprava Banjaluka, za šta je izdvojeno 1,7 miliona maraka.

Time je grad Banjaluka petu godinu zaredom obezbijedio besplatne udžbenike.

S druge strane, Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske obezbijedilo je udžbenike za učenike od prvog do četvrtog razreda.

Sve je spremno i u Muzičkoj školi “Vlado Milošević”, gdje će u klupe sjesti oko 1.100 đaka.

“Završili smo sve radove, sanirali smo učionice u srednjoj školi. Sve je očišćeno, sređeno i spremno za početak nove školske godine”, istakao je za “Nezavisne novine” Damir Jovanić, direktor Umjetničke škole “Vlado Milošević”.

Sonja Tomaš, direktorica Ekonomske škole u Banjaluci, takođe je potvrdila da škola spremno dočekuje novu školsku godinu.

“Oko 230 učenika će krenuti u prvi razred ove školske godine”, rekla je ona.

Za novu školsku godinu sprema je i Građevinska škola u Banjaluci, a kako kaže Ljuban Bajić, direktor škole i predsjednik Aktiva direktora banjalučke regije, oko 600 đaka će sjesti u klupe obrazovne ustanove na čijem je čelu.

“Građevinska škola je spremna za početak nove školske godine, kao i sve škole na području banjalučke regije. Svim prosvjetnim radnicima, kao i učenicima, želim mnogo sreće i uspjeha”, poručio je Bajić u razgovoru za “Nezavisne novine”, dodajući da su i ove godine upisali određeni broj učenika u deficitarna zanimanja.

Za banjalučke školarce je povodom nove školske godine organizovana trodnevna manifestacija “Veliki početak”, čiji je prvi dan bio već u subotu.

Za danas, treći dan manifestacije, najavljena je predstava “Siromašni Romeo” u izvođenju DIS teatra mladih, koja će biti održana u Domu omladine sa početkom u 20 časova.

Kamioni su parkirani na magistralnom putu Banjaluka-Prijedor, na Tunjicama, blizu zatvora, javlja novinar “Nezavisnih novina”

Nastale su ogromne gužve i kolone iz oba pravca.

Prema informacijama sa društvenih mreža kamioni su parkirani i kod Kramara, u Vrbanji, Laktašima i Bočcu.

Saobraćaj se odvija otežano.

Rano jutros počele su blokade svih važnijih putnih pravaca u Bosni i Hercegovini.

Blokade su vid protesta prevoznika koji su se odlučili na ovaj korak nakon što im vlasti nisu ispunile zahtjeve.

Na računu jednog novosadskog restorana, pored hrane i pića, gostima se pojavila i stavka ”prilog za pribor i postavljanje jela” od 120 dinara.

Taj dodatak, kako piše u meniju, pokriva pribor, hljeb ili troškove postavljanja stola.

Iako nije skriven, mnogim gostima smeta sama ideja da se pribor i osnovna usluga posebno naplaćuju. ”Kada naručiš jelo, podrazumijeva se da dobiješ nož, viljušku i tanjir, a ne da ih platiš posebno”, komentarišu nezadovoljni gosti.

U posljednje vrijeme sve više restorana u Srbiji uvodi ovu praksu, pravdajući je pokrivanjem dijela troškova servisa. Međutim, posjetioci su revoltirani, jer smatraju da je u redu platiti dodatni prilog ili hljeb koji sami naruče, ali ne i pribor.

”To je kao da naplaćuju disanje u restoranu”, jedan je od komentara na društvenim mrežama. Posebno iritira to što gosti nemaju mogućnost izbora – prilog se automatski dodaje na račun, bez obzira na to da li koriste hljeb ili ne. Tako ga mnogi doživljavaju kao obaveznu taksu, a ne kao uslugu.

Slična praksa postoji u mnogim evropskim zemljama. U Italiji gotovo svaki restoran ima “koperto” ili “pane e koperto”, od jednog do pet evra po osobi, ali gosti unaprijed znaju da je ta stavka obavezna. U Španiji, Portugalu i Grčkoj često se na sto donesu hljeb ili masline koje gost može odbiti, pa se ne naplaćuju. Ključna razlika je u transparentnosti i pravu na izbor.

Zagovornici uvođenja naplate u Srbiji tvrde da je to pošten način da se pokriju troškovi servisa, pranja pribora i hljeba. Kritičari, međutim, podsjećaju da su to osnovni elementi ugostiteljstva i da bi trebalo da budu uračunati u cenu hrane i pića.

”Plaćati pribor posebno isto je kao da vam naplate čašu iz koje pijete piće koje ste već naručili”, zaključuju nezadovoljni gosti, piše Telegraf Biznis.